Connect with us

Region

UBICA IZ “RIBNIKARA” NASTAVLJA ŠKOLOVANJE! Mora završiti osnovno obrazovanje

Maloljetni Kosta K., koji je počinio masovno ubistvo u OŠ “Vladislav Ribnikar” u Beogradu, narednih dana biće upisan u OŠ “Dragan Hercog”, gdje se obrazuju djeca koja su na bolničkom liječenju. Koji model nastave će se primjenjivati u konkretnom slučaju, biće zajednička odluka tima ljekara koji rade sa Kostom K. i tima stručnjaka iz škole.
Direktor te obrazovne ustanove Zoran Aleksić za Euronews Srbija kaže da je teško govoriti unaprijed bilo šta, ali da će mjerodavno biti mišljenje ljekara.

Inače, ova škola ima više modela učenja sa djecom koja su na bolničkom liječenju. U bolnicama se radi direktno sa djecom u grupama ili individualno, zavisno od njihovog zdravstvenog stanja, imaju i kućnu, individualnu nastavu, ali i online nastavu.

“U konkretnom slučaju teško je bilo šta reći unapred. Potrebno je da se sastane tim koji će činiti lekari koji rade sa K.K. u domenu zdravstva, naši školski timovi. Merodavno će biti mišljenje lekara, medicinskog osoblja koje će reći kako će dalje. Nastava može da krene sa jednim modelom, pa nakon nekog vremena da se uspostavi drugi model”, rekao je Aleksić.

Precizira da će narednih dana biti završena administrativna procedura oko upisa maloljetnika koji je počinio masovno ubistvo.

“Sa Klinikom za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu već imamo saradnju, tamo imamo svoje odeljenje i radimo sa pacijentima koji su na lečenju. Sa K.K. do sada nismo imali nikakav kontakt. Ovo je kompleksan slučaj. Tragično je sve što se desilo. Velika tragedija i saosećanje svih nas sa porodicama”, naveo je on.

Inače, Osnovna škola “Dr Dragan Hercog” osnovana je 1969. godine i radi sa djecom koja su na bolničkom liječenju, bez obzira na dužinu boravka. Oko 80 učitelja i nastavnika svakodnevno radi sa bolesnom djecom u 11 beogradskih bolnica. Oni koji provode po nekoliko mjeseci na bolničkom liječenju redovno prate nastavu, dobijaju ocjene, tako ne gube godinu u školi.

Da bi učitelji i nastavnici radili sa bolesnim djetetom, potrebno je odobrenje ljekara, mišljenje ljekara da je dijete sposobno za rad.

Zavisno od dužine boravka u bolnici, dijete se ili upisuje u OŠ “Dragan Hercog” ili nastavnici koji rade s njim šalju matičnoj školi izvještaj šta je rađeno sa učenikom, koje nastavne jedinice su završene, da li je radio pismeni zadatak, da li je odgovarao.

Zdravstveni problemi sa kojima se susreću učenici škole su raznovrsni i uglavnom složeni maligne bolesti, dječja i cerebralna paraliza, mišićna distrofija, oboljenja kičmenog stuba, različite vrste povreda, autizam, psihički problemi.

Škola nastavu organizuje u Univerzitetskoj dječjoj klinici u Tiršovoj, Institutu za onkologiju i radiologiju Srbije, Klinici za neurologiju i psihijatriju za djecu i omladinu, Specijalnoj dječjoj bolnici za plućne bolesti i tuberkulozu Dedinje, Klinici za rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović”, Specijalnoj bolnici za cerebralnu paralizu i razvojnu neurologiju Sokobanjska, Specijalnoj bolnici za cerebralnu paralizu i razvojnu neurologiju Braće Jerković, Institutu za ortopedskohirurške bolesti, Institutu za mentalno zdravlje, Institutu za majku i dijete, KBC Zemun, Centru za zaštitu odojčadi, djece i omladine, Zvečanska.

Kosta K. je 3. maja ove godine u OŠ “Vladislav Ribnikar” iz očevog pištolja ubio devet učenika i čuvara škole, a ranio šest osoba. On se od tada nalazi u Klinici za neurologiju i psihijatriju za djecu i omladinu.

Region

STRAHOTA U CRNOJ GORI! Najmlađa žrtva ugovorenih brakova imala samo sedam godina

Centar za romske inicijative je od 2011. godine do danas otkrio 146 ugovorenih dječjih brakova, a u tekućoj godini devet slučajeva, javio je Tanjug.

U Centru kažu da teško dolaze do dokaza, zbog čega takvi brakovi najčešće ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga. Bez ishoda je i inicijativa za izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, jer nema dovoljno podrške za obezbjeđivanje neophodnih novčanih sredstava.

Nevladina organizacija „Centar za romske inicijative” godinama se intenzivno bavi otkrivanjem i suzbijanjem dječjih ugovorenih brakova. Direktorka Centra, Fana Delija, kaže da skoro u svim gradovima bilježe slučajeve ugovorenih dječjih brakova, ali da i dalje prednjače Podgorica, Berane, Nikšić i Tivat.

– Od 2011. do današnjeg dana, nažalost, otkrili smo 146 slučajeva. Konkretno, kada je u pitanju ova godina, do današnjeg dana otkriveno je devet slučajeva – rekla je Delija, prenosi TVCG.

U najvećem broju slučajeva djevojčice ispod 16 godina stupaju u brak sa punoljetnim muškarcem.

– Najmlađa žrtva koja je bila identifikovana imala je samo sedam godina, ali zahvaljujući brzoj reakciji uspjeli smo da spriječimo da se brak zasnuje. Dok je djevojčica koja je odmah nakon toga identifikovana imala samo 11 godina i bila je puna četiri mjeseca u vanbračnoj zajednici sa punolijetnim licem. Ove godine naš najmlađi slučaj ima 14 godina – kazala je Delija.

Poslednjih godina sve je teže otkriti ugovorene dječje brakove. Zbog vještog prikrivanja dokaza, slučajevi koji se prijave nadležnim organima ostaju bez odgovarajućeg sudskog epiloga.

– Nažalost, same žrtve najčešće se vraćaju počiniocima, imajući u vidu da takve brakove obično zasniva uža i šira porodica, odnosno da glavnu odgovornost nose roditelji, a najčešće otac – istakla je Delija.

Kako bi zaštitili djevojčice od roditelja i šire familije koja ih primorava na rano stupanje u brak, Centar za romske inicijative pokrenuo je projekat izgradnje skloništa. Nažalost, od 2021. godine prikupljeno je samo 30.000 evra.

– Smatram da je velika odgovornost države u dijelu izgradnje ovakvog skloništa – kaže Delija.

Centar za romske inicijative nedavno je pozvao poslanike i odbornike da ličnim primjerom podrže izgradnju skloništa za žrtve ugovorenih dječjih brakova, a odziv je, zaključuje Delija, veoma loš.

 

Nastavi čitati

Region

U školi u Hrvatskoj djeci zabranili telefone i gazirana pića, EVO ŠTA JE USLIJEDILO

Mobilni telefoni, pametni satovi, gazirana pića, ali i vještački nokti te neprimjerena šminka, zabranjeni su učenicima Osnovne škole Vrgorac novim Pravilnikom o kućnom redu koji bi na snagu trebao stupiti 7. oktobra.

Krešimir Kuran, direktor Osnovne škole Vrgorac, uveo je ove novine.

Većina roditelje je podržala prijedlog, a Kuran očekuje da će zabrana potaknuti učenike na više interakcije i aktivnosti bez tehnologije, prenose hrvatski mediji.

Odluka nije došla naglo, nego iz promišljanja o tome šta danas djeci najviše oduzima pažnju i zdravlje.

Zabrana, kako navode, nije uvedena da bi se nešto oduzelo, nego da bi se djeci dalo više. Više energije za igru, više koncentracije za nastavu, više prostora za stvarne razgovore. Iako se nekima takva odluka može činiti strogom, njena poruka je jednostavna – škola mora biti mjesto gdje se otvaraju umovi.

Kuran je naveo da na zabranu reaguju roditelji, djeca i radnici škole. Dodaje da je u razgovoru s nastavnicima fizičkog vaspitanja utvrdio da se škola svake godine bori s problemom sve većeg broja učenika s povišenom tjelesnom masom.

Nastavnici su primijetili da određeni broj učenika u školu redovno dolazi s gaziranim pićima u svojim torbama iako je dobro poznato koliko su štetna te da pridonose pretilosti, bolestima srca, bubrega i jetre, pa čak i dijabetesu.

“Imali smo par slučajeva gdje smo morali oduzeti mobitel. U tom slučaju roditelj dolazi u školu po njega. Ako se to ponovi, mobitel će biti zadržan u školi do kraja polugodišta”, objašnjava direktor Krešimir Kuran.

Benefiti zabrane vidljivi su i nakon samo mjesec dana.

“Vidim da puno više komuniciraju, zezaju se, smiju se, a događaju se i nekakvi nestašluci, ali to je bilo očekivano. Nama je to drago jer samim time im pomažemo da razvijaju socijalne vještine”, smatra pedagogica Mone Ademi.

Roditelji većinom podržavaju potez škole, iako ima onih koji se ne slažu potpuno s tim.

“Nastavnici tjelesnog su rekli da umjetni nokti na nastavi nisu opcija. Jednostavno smo morali zabraniti. I na neki način pomoći roditeljima u toj odluci. Sad se mogu pozvati na školu – evo, škola vam je to zabranila pa vam mi to nećemo napraviti”, kaže direktor.

Nastavi čitati

Region

POČINJE SUĐENJE ZA TRAGEDIJU U KOČANIMA: Optužene 35 osoba i tri firme za smrt 59 mladih

Rođaci 63 žrtve, više od 200 povrijeđenih, kao i makedonska i svjetska javnost, iščekuju današnji početak suđenja za najveću tragediju u Sjevernoj Makedoniji.

Sudski proces za požar u diskoteci Puls u Kočanima, koji se dogodio 16. marta ove godine, počinje u sudnici zatvora Idrizovo.

Juče su završene posljednje pripreme za suđenje, u kojem je optuženo 35 osoba i tri firme.

Svi su optuženi za isto krivično djelo – Prouzrokovanje teških djela protiv opšte bezbjednosti.

Roditelji su za emisiju KOD na Telmi izjavili da očekuju pravdu, ali se plaše da je sve unaprijed dogovoreno.

Prvooptuženi u predmetu je vlasnik kabarea, Dejan Jovanov Deko, njegov brat, dio obezbeđenja, tri prethodna gradonačelnika Kočana i dva bivša ministra ekonomije, Krešnik Bekteši i Valjon Saračini.

Iz ministarstva nadležnog za izdavanje licenci za noćne klubove optuženi su jedan državni sekretar i pet službenika.

Iz iste institucije optužena su i trojica bivših direktora i jedan generalni inspektor, rukovodilac inspekcijske službe Državne tržišne inspekcije.

Gone se i lokalni inspektori, kao i inženjerka koja je odobrila elaborat. Roditelji traže doživotnu zatvorsku kaznu za vlasnika, kao i kazne za one koji su stajali iza njegovih kriminalnih djela i bili korumpirani.

Podsjetimo, tragedija se dogodila u noći s 15. na 16. mart 2025. godine, a u požaru je iste noći stradalo najmanje 59 osoba.

Među žrtvama je bilo i maloljetnih lica. Povrijeđeni su prvo prebačeni u bolnice u Kočanima, Štipu i Skoplju, a nakon toga vršen je hitan transport u okolne zemlje. U Srbiju je bilo prebačeno više od 20 pacijenata,a Vojska Srbije je više puta slala avion po povrijeđene, prenosi Telegraf.

U diskoteci je kobne večeri nastupao bend DNK, čiji su članovi poginuli, a dio povrijeđenih prebačen je u bolnice.

U trenutku izbijanja požara u objektu je bilo najmanje 500 ljudi. Na snimcima koji su kružili mrežama vidjelo se kako se gosti diskoteke vesele, dok su kraj bine aktivirane prskalice.

U jednom trenutku prskalice udaraju do plafona i snimljen je trenutak kako plafon kreće da gori. Gosti su u panici pokušavali da ugase vatru, koja je munjevitom brzinom počela da guta krov…

Nastavi čitati

Aktuelno