Connect with us

Svijet

UBIJENO 58 NOVINARA: Poražavajući izvještaj „Reportera bez granica“ za ovu godinu

Ove godine ubijeno je 58 novinara, a u zatvorima širom svijeta do 1. decembra nalazila su se 533, navodi se u godišnjem izvještaju “Reportera bez granica”.

Prethodne dvije godine bilo je manje ubistava novinara, a ove godine ih je do 1. decembra bilo 20 odsto više.

Prema stručnjaku „Reportera bez granica“ Kristoferu Rešu, veliku ulogu u rastu broja od 48 ubijenih novinara prošle godine na 58 ove odigrao je rat u Ukrajini.

Ukrajina je sa osam do sada ubijenih novinara na drugom mjestu najopasnijih zemalja svijeta za rad medija.

Samo u Meksiku je poginulo više novinara radeći svoj posao bilo ih je 11, četiri više nego 2021. Time je Meksiko četvrti put uzastopno na čelu ove neslavne liste. Najveći broj novinara u Meksiku ubijen je zbog istraživačkog rada u kriminalnom miljeu krijumčara narkotika.

Prema podacima „Reportera bez granica“, širom svijeta ubijeno je sedam novinarki, što je 12 odsto od ukupno ubijenih, a broj zatvorenih novinarki je još veći i iznosi 15 odsto. Do 1. decembra 2022. u zatvorima širom svijeta su ukupno 533 novinara, što je više nego ikad.

Broj žena iz ove profesije koje su dospjele u zatvor povećan je za 28 odsto i njih je sada 78. Čak četvrtina tog broja otpada na Kinu i Iran. Reš kaže da se radi o smišljenoj represiji nad ženama u zemljama kao što su Iran i Bjelorusija i da se namjerno poigravaju njihovom ranjivošću.

To se namjerno primjenjuje da bi se širilo što više užasa i straha od represije – ocijenio je Reš.
(Dojče Vele)

Related Topics:

Svijet

TRAMP TVRDI: Blizu smo dogovora, kraj rata u Ukrajini nikad bliži

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da je blizu rješenje sukoba u Ukrajini.

“Mislim da će se to riješiti. Mislim da se približavamo”, rekao je Tramp novinarima.

Tramp je dodao da je sa potpredsjednikom Sjedinjenih Država Džejmsom Dejvidom Vensom uključeni u napore za rješavanje sukoba i da SAD žele da se sukob okonča.

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI TRAŽI ODLUČNIJE POTEZE: Rusija mora biti primorana na mir

Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas, nakon ruskog napada na fabriku dečje hrane u Kijevskoj oblasti, da međunarodna zajednica mora da izvrši pritisak na Rusiju kako bi okončala rat i prešla na diplomatsko rešavanje sukoba.

Zelenski je naveo da su u napadu na fabriku, koja proizvodi dečju hranu, poginule četiri osobe, dok je sedam ljudi povređeno.

“Rusija nastavlja svoj rat protiv života i svi koji pomažu Ukrajini zaista učestvuju u njegovoj odbrani”, poručio je Zelenski na Telegramu.

Prema njegovim rečima, među metama ruskih napada poslednjih dana bili su i skladišta hrane i poštanski objekti u Dnjepropetrovskoj oblasti, vozilo hitne pomoći u Hersonu, školska zgrada u Sumskoj oblasti, lučka infrastruktura u Odeskoj oblasti, kao i stambeni objekti i ambulanta u Harkovskoj oblasti.

Zelenski je zahvalio saveznicima na vojnoj i finansijskoj pomoći, ističući da paketi podrške, sistemi protivvazdušne odbrane i sankcije protiv Rusije doprinose zaštiti života građana.

“Važno je da svi nateramo Rusiju da okonča ovaj svoj rat i pređe na diplomatiju”, dodao je on.

Spasilačke ekipe i dalje rade na mestu napada u Brovarskom okrugu Kijevske oblasti, gde se pod ruševinama traga za još dve osobe.

Dan ranije, predsednik Ukrajine objavio je otvoreno pismo Vladimiru Putinu, u kojem je ruskom lideru predložio da održi lični sastanak kako bi razgovarali o načinima za okončanje rata.

(Tanjug) Foto: Tanjug

Nastavi čitati

Svijet

NOVI FRANCUSKO NJEMAČKI non-pejper za pristup Z. Balkana EU

Nemačka i Francuska su predložile da se zemljama koje žele da postanu članice Evropske unije pruži više mogućnosti da se pridruže programima EU i da pristupe jedinstvenom tržištu pre nego što se pridruže bloku, navodi se u diskusionom dokumentu u koji je Rojters imao uvid.

U radnom dokumentu se navodi da je namera da se unese novi zamah u diskusije o proširenju bloka od 27 članica pre današnjeg samita između lidera EU i Zapadnog Balkana, i još jednog samita sa Moldavijom kasnije tokom juna.

“Moramo da obezbedimo dodatne podsticaje kao deo procesa integracije zasnovanog na zaslugama, postepeno, i da pojednostavimo trenutni proces kako bismo ga učinili efikasnijim i omogućili bržu i dublju integraciju”, piše u francusko-nemačkom dokumentu, kako prenosi Rojters.

U dokumentu se predlaže moguće učešće u programima razmene studenata i istraživanja EU, kao i potencijalna integracija u oblastima kao što su energetika, industrija i sistem trgovine emisijama bloka, ukoliko zemlja kandidat ispunjava određene standarde.

Takođe se pokreće mogućnost da se predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana i Moldavije dozvoli učešće u delovima ministarskih sastanaka i samita EU, bez prava glasa na njima.

Autori dokumenta naglašavaju da predloženi model ne predstavlja zamenu za punopravno članstvo niti produžavanje pristupnog procesa, već pokušaj da se reforme ubrzaju i da građani zemalja kandidata osete konkretne koristi od evropskih integracija i pre formalnog prijema u Evropsku uniju.

Dokument je sačinjen nakon predloga nemačkog kancelara Fridriha Merca od prošlog meseca da se Ukrajini dodeli novi status “pridruženog člana”, kao prelazni korak ka članstvu u EU, što je pokrenulo pitanja o zemljama Zapadnog Balkana koje godinama rade na pridruživanju EU i koje, prema njegovom planu, ne bi dobile iste mogućnosti kao Ukrajina, napominje Rojters.

Nastavi čitati

Aktuelno