Connect with us

Svijet

UKRAJINA DOBIJA PREMIJERKU: Zelenski želi da pridobije javnost i Trampa

Ukrajina će danas dobiti prvu novu premijerku otkako je počeo rat, dok predsjednik Volodimir Zelenski pokušava obuzdati neuređenu potrošnju na odbranu i istovremeno pridobiti američkog predsjednika Donalda Trampa i domaću javnost umornu od rata.

Nova čelnica vlade biće 39-godišnja Julija Sviridenko, jedina kandidatkinja za tu funkciju. Očekuje se da će voditi rekonstruisanu vladu kojoj će ključna zadaća biti razvoj domaće vojne industrije i oživljavanje privrede koja opstaje zahvaljujući zapadnim zajmovima.

Odluka Zelenskog o izboru mlade ekonomistkinje dobro poznate u Vašingtonu pokazuje koliko mu je važno da popravi odnose sa administracijom predsjednika SAD nakon neuspješne posjete Bijeloj kući u februaru, prenosi Index.hr.

Odlazeći premijer Denis Šmihal trebao bi, prema najavama, preuzeti dužnost ministra odbrane – potez koji pokazuje koliko je Kijevu sada važno jačanje kapaciteta odbrambene industrije kao ključne odbrane od Rusije.

No, budući da se Zelenski i dalje oslanja na mali krug bliskih saradnika za najopsežniju rekonstrukciju vlade od početka rata, dio Ukrajinaca mogao bi biti razočaran izostankom šire promjene kadrova.

Za razliku od Šmihala, Sviridenko ima znatno prepoznatljiviji javni profil i već je imala važnu ulogu u jačanju veza sa Sjedinjenim Državama. Bila je i jedna od glavnih pregovaračica pri sklapanju sporazuma kojim Vašington dobija povlašteni pristup velikim dijelovima ukrajinskog rudnog bogatstva.

“Njena nominacija Vašingtonu šalje poruku da Kijev stavlja odnos sa SAD na vrh prioriteta”, rekao je politički analitičar Mikola Davidjuk za Reuters.

“Za nas to partnerstvo nije samo finansijsko, nego se temelji na vrijednostima, zajedničkim projektima i uopšteno zajedničkom napretku”, dodao je, komentarišući logiku izbora.

Šmihal (49) je bio najdugovječniji ukrajinski premijer. Premda prelazak na mjesto ministra odbrane formalno izgleda kao degradacija, time Zelenski dobija iskusnog tehnokratskog ekonomiste na čelu resora koji upravlja najvećim dijelom državnih finansija.

Za odbranu je u budžetu za 2025. predviđeno 2.23 biliona hrivnji (53.2 milijarde dolara), što čini otprilike 26% BDP-a. Ministarstvo je dosad bilo na meti javnih kritika zbog loše organizacije i problema s nabavkom dok se Ukrajina bori protiv brojnije i bolje opremljene ruske vojske, prenosi Index.hr.

“Ovo je ministarstvo koje praktično od početka rata pati od manjka sistemskog upravljanja”, rekao je Hlib Višlinski, director Centra za ekonomsku strategiju iz Kijeva. Nazvao je Šmihalovu nominaciju “izuzetno dobrim potezom”.

S ekonomske strane, Ukrajinu čeka težak zadatak pronalaska sredstava za pokrivanje sve većeg pbudžetskog deficita, naročitou svjetlu očekivanog pada strane pomoći, dok izdaci za obranu nastavljaju rasti.

Zvaničnici procjenjuju da će Ukrajini u 2026. trebati oko 40 milijardi dolara međunarodnog finansiranja, uz mogući manjak od oko 19 milijardi.

Kako rat traje, održavanje stabilnosti sve je teže, a situaciju dodatno otežava manjak sposobnih ljudi u vlasti, upozorava opozicioni poslanik Andrij Osadčuk.

“Zelenskom i njegovoj koaliciji sve je teže privući nove, sposobne ljude na ministarske funkcije”, rekao je Osadčuk iz stranke Holos. Upozorava da bi to moglo dovesti do “stagnacije” u izvršnoj vlasti.

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno