Koncept novog vojnog bloka, u koji bi ušle Evropska unija, Turska, Velika Britanija i Ukrajina, aktivno se razmatra, ali bi i takav savez ostao agresivan, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

On je na Antalijskom diplomatskom forumu rekao da se sve češće pominje ideja po kojoj bi SAD željele da se oslobode tereta finansiranja evropske bezbjednosti, da zatim postignu dogovor sa Rusijom i potom se u potpunosti usmjere na dugoročno suprotstavljanje Kini.

Prema njegovim riječima, umjesto sadašnjeg formata, predlagao bi se novi blok koji bi okupio Evropsku uniju, Tursku, Veliku Britaniju i Ukrajinu.

Lavrov je ocijenio da bi svaka takva nova struktura u suštini bila agresivna, posebno imajući u vidu sadašnje rukovodstvo Evropske unije i NATO-a.

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da se Iran “malo pravi pametan”, ali da se “vode veoma dobri razgovori” o okončanju konflikta na Bliskom istoku.

Tramp je novinarima u Bijeloj kući, na pitanje da prokomentariše potez Teherana da povuče odluku o ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, rekao da se vode “veoma dobri razgovori”.

“Zaista dobro funkcionišu (razgovori), malo su se pravili pametni, kao što to rade već 47 godina”, rekao je Tramp.

On je ponovio tvrdnje da su Sjedinjene Američke Države uglavnom eliminisale mornaricu, vazduhoplovstvo i rukovodstvo Irana.

“Razgovaramo sa njima. Imaćemo neke informacije do kraja dana. Željeli su da zatvore moreuz. Ne mogu nas ucjenjivati”, rekao je Tramp, govoreći o mogućnosti da se nastave pregovori o postizanju trajnog mira.

U sukobu SAD i Izraela protiv Irana na snazi je dvonedjeljni prekid vatre, koji je počeo 8. aprila.

Prošle nedjelje održana je prva runda pregovora o postizanju trajnog mira, uz posredovanje Pakistana, na kojoj nije postignut sporazum, a najavljeno je da će vjerovatno biti nastavka razgovora.

Iran razmatra nove prijedloge o postizanju trajnog mira

Vrhovni savjet za nacionalnu bezbjednost Irana, najviše tijelo za donošenje odluka u zemlji, saopštio je danas da razmatra “nove prijedloge” koje su iznijele Sjedinjene Američke Države.

U saopštenju, koje je prenijela iranska novinska agencija Tasnim, Savjet za nacionalnu bezbjednost Irana je naveo da je komandant pakistanske vojske, Asim Munir, koji je upravo završio trodnevnu posjetu Iranu, prenio nove prijedloge koje su iznijele SAD, a koje Teheran “razmatra”, i na koje “još nije odgovorio”, prenosi Gardijan.

Savjet je naveo da će Iran ponovo preuzeti kontrolu nad Ormuskim moreuzom “dok se rat definitivno ne okonča”.

Kako je saopšteno, Teheran će, sve dok traje američka pomorska blokada iranskih luka, “to smatrati kršenjem prekida vatre i spriječiće uslovno i ograničeno ponovno otvaranje Ormuskog moreuza”.

Teheran insistira da brodovi plaćaju takse za prolaz kroz Ormuski moreuz

Iransko rukovodstvo ponovilo je danas stav da brodovi moraju da plaćaju takse za prolaz kroz Ormuski moreuz, nakon što je ta ključna pomorska ruta ponovo zatvorena.

Iran je, kako se navodi u saopštenju Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost, odlučan da sprovodi nadzor i kontrolu nad saobraćajem kroz Ormuski moreuz “dok se rat definitivno ne okonča” i ne postigne trajni mir u regionu, prenosi Rojters.

Zapadne zemlje nisu odustale od svojih planova da zauzmu ukrajinsku crnicu i rusku naftu i gas, kao i da podijele svijet kako bi odgovarao njihovim interesima, ocijenila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

Zaharova je u intervjuu za TASS povodom Dana sjećanja na žrtve genocida nad sovjetskim narodom navela da Zapad ne odustaje od ideje da barem upravlja ukrajinskim i ruskim resursima i da proširi svoj uticaj na oblasti Centralne Azije, Južnog Kavkaza i tako dalje.

“To se odnosi na revanšizam, odnosno to je osveta koja će im omogućiti da pobijede upravo u ovoj podjeli svijeta, preraspodjeli svjetskih resursa za sebe”, dodala je Zaharova. Dan sjećanja na žrtve genocida nad sovjetskim narodom obilježava se sutra, 19. aprila.

Ukrajinska crnica, poznata i kao černozem, predstavlja jedno od najplodnijih zemljišta na svijetu i pokriva oko četvrtine teritorije Ukrajine.

Ovo zemljište je izuzetno bogato humusom i fosfornim jedinjenjima, što ga čini ključnim resursom za poljoprivredu.
Ukrajina se zbog ovog zemljišta smatra “žitnicom Evrope” i jedan je od najvećih svjetskih izvoznika pšenice i kukuruza.