Izraelske odbrambene snage (IDF) potvrdile su da su danas izvršile napad na još dva solitera u gradu Gazi, nakon što su izdale upozorenja o evakuaciji palestinskih civila iz obližnjeg područja.
Vojska tvrdi da je palestinska militantna grupa Hamas postavila opremu za nadzor i osmatračnice u kuli Mahna i zgradi kampusa Islamskog univerziteta u gradu Gazi kako bi pratila kretanje izraelskih trupa, preneo je Tajms of Izrael.

Vojska navodi i da su se operativci Hamasa “spremali da izvrše napade na trupe Izraelskih odbrambenih snaga u oblasti jedne od zgrada koje su pogođene”.

Prethodno je još jedna zgrada, za koju izraelska vojska kaže da ju je koristio Hamas, sravnjena sa zemljom u napadu, nakon sličnog upozorenja za evakuaciju.

Palestinski mediji su javili da je izraelska vojska pogodila danas tri nebodera u gradu Gazi.

Mediji su naveli da je u današnjem izraelskom vazdušnom napadu uništena zgrada Islamskog univerziteta u gradu Gazi koja je korišćena za smeštaj raseljenih Palestinaca.

Izraelska vojska je ranije danas izdala upozorenje o evakuaciji zgrada u gradu Gazi pre planiranih napada.

Možda će ljeto 2025. biti posljednje ljeto koje smo doživjeli u miru”.

Ovo je izjava koju je dao njemački vojni istoričar i profesor Sonke Najcel, a koja je uzburkala njemačku i širu evropsku javnost.

Dok neki analitičari vjeruju da je Rusija, koja se bori da postigne svoje ciljeve u Ukrajini, najveća vojna prijetnja, Najcel se ne slaže. On preporučuje da se NATO pripremi za najgori scenario. Sa njegove tačke gledišta, njemačka vojska Bundesver je nefunkcionalan sistem i svaka reforma će biti ogroman zadatak za vladu u Berlinu. Najcel vjeruje da će vlada preduzeti neke reformske mjere, ali da je malo vjerovatno da će to biti intervencije koje su Njemačkoj i Evropi zaista potrebne na vojnom ili odbrambenom polju. Disfunkcionalni njemački Bundesver, prema njegovim riječima, treba da se fokusira na tri ključne oblasti:

Odbrana od bespilotnih letjelica

Nepredvidiva Kina

Ulje na vatru dodaje neprekidna buka kineske vojske na obali Tajvana, upozorava vojni analitičar Stefan Najman. Kao rezultat toga, neki stručnjaci strahuju da bi se moćni kineski lider Si Đinping osjećao ohrabrenim i rizikovao napad na Tajvan u sjenci rata u Ukrajini. Kineska vlada već dugo tvrdi da je Tajvan dio njene teritorije, iako Tajvan funkcioniše kao nezavisna zemlja sa sopstvenom vladom i sistemom. Peking je posljednjih godina pojačao svoje vojne vježbe u blizini Tajvana, što je dio strategije za povećanje pritiska na ostrvsku državu. Vojne vježbe uključuju pomorske i vazdušne manevre koji simuliraju blokade i napade na ključnu tajvansku infrastrukturu. Takve aktivnosti su osmišljene da zastraše tajvanski narod i pokažu kinesku vojnu moć.

Kina je u više navrata prijetila da će upotrijebiti silu ako se Tajvan formalno proglasi nezavisnom državom. Ove prijetnje su pojačane velikim vojnim vježbama i demonstracijama sile koje uključuju najnoviju vojnu tehnologiju, kao što su nosači aviona i napredni borbeni avioni. Tajvan je ojačao svoju odbranu i povećao vojnu spremnost kao odgovor, ali ostaje u velikoj mjeri oslonjen na američku podršku.
Ovaj rat bio bi katastrofa za cijeli svijet

Amerika ima dugogodišnju posvećenost odbrani Tajvana, što je dio Zakona o odnosima sa Tajvanom iz 1979. godine. Ovaj zakon predviđa da će SAD obezbijediti Tajvanu sredstva za samoodbranu. U skorije vrijeme, SAD su ojačale svoje vojno prisustvo u regionu i povećale prodaju oružja Tajvanu kako bi osigurale da je ostrvo u stanju da se brani od moguće kineske agresije. Američki ministar odbrane Pit Hegset pružio je Tajvanu ono što on naziva paketom za “ubjedljivo odvraćanje”, što znači da će SAD osigurati da Kina ne može lako da napadne ostrvo.

Mogućnost rata između SAD i Kine najviše zabrinjava analitičare. Takav sukob bi imao katastrofalne posljedice za cijeli svijet i potopio bi ekonomije. Kina je značajno povećala svoje vojne sposobnosti posljednjih godina, uključujući razvoj naprednih raketnih sistema, nosača aviona i drugih vojnih tehnologija. Pored toga, Kina se angažuje u zajedničkim vojnim vježbama sa drugim zemljama kao što su Iran i Rusija, dodatno jačajući svoj antizapadni vojni savez i sposobnosti.

Dronovi ulijeću u NATO zemlje

Na nebu iznad Balkana juče je došlo do drame koja je trajala 50 minuta.

Prema riječima rumunskog ministra, radarski sistemi otkrili su bespilotnu letjelicu dok se približavala rumunskom vazdušnom prostoru, nakon čega su dva borbena aviona F-16 podignuta da je presretnu.

Avioni su poletjeli i uočili bespilotnu letjelicu, bili su veoma blizu obaranja. Dron je letio veoma nisko i u jednom trenutku se okrenuo nazad prema Ukrajini – rekao je on.

Incident se dogodio samo nekoliko dana nakon što je najmanje 19 ruskih bespilotnih letjelica ušlo u poljski vazdušni prostor, u onome što su poljski zvaničnici opisali kao “namjerno ciljani” napad i provokaciju. (Blic, Novice.si)

NATO je u subotu započeo vježbe prebacivanja trupa i opreme u Litvaniju u cilju jačanja istočnog krila Alijanse, nakon upada ruskih dronova u poljski vazušni prostor.

”Vježbe ‘Veliki orao 25’ su već počele! Kao dio vježbi, snage NATO vežbaju brzi transfer trupa i opreme u Litvaniju – brz, snažan i koordinisan. Vježbe imaju za cilj povećanje borbene gotovosti i interoperabilnosti saveznika, kao i jačanje istočnog boka NATO-a”, navodi se u saopštenju, prenosi RBK Ukrajina.

Kao dio ove misije, savezničke snage, uključujući danske, francuske, britanske i njemačke, biće raspoređene u Litvaniji, nakon najave šefa NATO Marka Rutea da pokreće operaciju “Istočna garda” kako bi ojačao odbranu istočnog krila Evrope.

U utorak uveče, poljski i holandski borbeni avioni su podignuti u vazduh nakon što je Rusija lansirala rakete i dronove na Ukrajinu, a oko 19 ih je ušlo u poljski vazdušni prostor.

Rusija je saopštila da su njene snage napadale Ukrajinu u vrijeme upada dronova i da nisu namjeravale da pogodi ciljeve u Poljskoj.