Connect with us

Svijet

Ukrajina plaća paprenu cijenu UPADA U RUSIJU

Vasil je bio nekoliko kilometara unutar ruske teritorije kada je čuo fijuk približavajućeg drona napunjenog eksplozivom. Imao je sekunde da reaguje.

“Bilo je vrlo brzo. Potrčali smo prema drveću i onda se, na metar-dva od mene, čuo prasak”, rekao je ukrajinski vojnik.

“Pogledam dolje i vidim da imam gelere u nozi. Stavio sam podvez i pokušao da pobjegnem”, rekao je Vasil (ratnog nadimka Bumbar) za CNN u gradu Sumi, gradu na sjeveru Ukrajine u kojem se oporavlja od povreda.

Kijev je u avgustu pokrenuo iznenadni napad na rusku regiju Kursk, brzo napredujući nekih 30 kilometara od granice. Međutim, kampanja se usporila, a u četvrtak je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio da je Rusija pokrenula kontraofanzivu. Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da su ruske snage prodrle u regiju Kursk i zauzele 10 naselja.

U danima koji su prethodili ovom kontranapadu, CNN je razgovarao sa 14 ukrajinskih vojnika iz pet različitih jedinica koje su bile raspoređene u Kursku. Četvorica su ranjena u operaciji i trenutno se oporavljaju u bolnicama u Ukrajini, dok ostalih 10 još uvijek boravi u Rusiji.

Svih 14 su rekli da je napad na Kursk bio teška operacija, a neki su čak doveli u pitanje odluku o ovoj akciji u vrijeme kada se Ukrajina muči sa odbranom ključnih mjesta i gradova na istoku zemlje.

“Biće sve teže. Biće više artiljerijske vatre, više teških bitaka, ali moramo učiniti sve što možemo. Ukrajina želi mir, ali mir kada pobijedimo, a ne kada izgubimo”, rekao je Vasil i dodao: “Rusija šalje mnogo trupa i artiljerije na Kursk. Imamo puno mrtvih i puno uništene opreme.”

Ukrajinski zvaničnici kažu da je Moskva poslala oko 30.000 vojnika u područje Kurska. Navodno, pojačanja uključuju vojnike iz raspuštene privatne kompanije Vagner, koji su premješteni iz zapadne Afrike.

Ukrajinski vojnici koji se bore u Kursku kažu da se Vagnerovi borci razlikuju od drugih ruskih jedinica jer imaju bolju opremu i bolje su obučeni.

Čečenski lider Ramzan Kadirov takođe je nedugo nakon početka upada tvrdio da se tamo nalazi čečenska specijalna jedinica Ahmat.

Dmitro, komandant ukrajinskog bataljona Slavuj, rekao je CNN-u da je njegova jedinica pronašla Vagnerove zastave i oznake.

Operacija Kursk dala je Ukrajincima veliki moralni podsticaj, kao prvi veliki strateški dobitak Kijeva od oslobađanja Hersona u novembru 2022. Gotovo svi vojnici s kojima je CNN razgovarao rekli su da je osvajanje ruske teritorije bilo vrijedno žrtava.

“Bio je to dobar osjećaj. Rusija je jedna od najvećih zemalja na svijetu i ima nuklearne bombe. Mi nemamo mnogo ljudi i u ratu smo već 10 godina, a uprkos tome, cijelom svijetu smo pokazali da možemo da napadnemo teritoriju Rusije,” rekao je Vasil.

Dmitro je dao jednostavnu ocenu: “Da, j****e! Takav je bio osjećaj kad sam vidio naše tenkove kako pucaju na ruske položaje. Digli su ruke uvis, zarobili smo ih mnogo.”

Ofanziva iznenadila i neke od najbližih saveznika
U intervjuu za CNN prošlog vikenda, vrhovni komandant ukrajinske vojske Oleksandr Sirski dao je dosad najdetaljnije objašnjenje razloga za upad. Rekao je da je cilj bio da se zaustavi Rusija da koristi Kursk za novu ofanzivu, da se odvrate moskovske snage s drugih područja, spriječi prekogranično granatiranje civila, uzmu ratni zarobljenici i ojača moral ukrajinskih trupa i nacije.

Ukrajina je bila pod pritiskom na istočnom frontu tokom ove godine i još se oporavlja od velikih neuspjeha uzrokovanih kašnjenjima u isporuci američke vojne pomoći prošle zime i u proljeće.

Ofanziva na Kursk, koja je bila iznenađenje čak i za neke od najbližih saveznika Ukrajine, pozdravljena je od strane zapadnih zvaničnika. U subotu je direktor CIA Bil Burns nazvao to značajnim taktičkim postignućem:

“To nije bio samo podsticaj ukrajinskom moralu. To je razotkrilo neke ranjivosti Putinove Rusije i njene vojske.”

Jedan vojnik (nadimka Fin) s kojim je CNN razgovarao rekao je da su ruska utvrđenja izgrađena vrlo dobro, uz razne odbrambene mere, kao što su mine ispod protutenkovskih prepreka.

Finova ekipa od četiri vojnika bila je među prvima koja je ušla u Rusiju, s zadatkom razminiranja i demontiranja odbrane prije nego što su stigle ostale ukrajinske jedinice. Proveli su dvije nedjelje u Kursku, radeći neprekidno, s povremenim snom, uvijek na oprezu.

Jedan vojnik je pokazao na svoje čizme i rekao da se s njih može uzeti mnogo DNK uzoraka: “Ukrajinskih DNK uzoraka, nažalost.”

Fin je rekao da je činjenica da su djelovali na stranoj zemlji, u području koje nisu poznavali, učinila njihovu misiju posebno izazovnom. Većina jedinica koje su učestvovale u operaciji Kursk preraspoređena je s drugih dijelova ratišta, područja koja su izuzetno dobro poznavali.

Jedan član posade oklopnog transportera rekao je da je njegova jedinica stigla iz Časov Jara, sa istočne linije fronta, gdje je mogao “voziti vezanih očiju s jednog položaja na drugi”. U Kursku su se izgubili.

“Na kraju smo otišli u ruski grad Sudžu, gdje smo morali čekati da nas naš komandant pronađe”, rekao je ovaj vojnik, dodajući da su loša vidljivost i nepoznavanje terena učinili navigaciju izuzetno teškom.

Navigacija i komunikacija između jedinica i komandanata bili su veliki problem u Kursku. Ukrajinci se oslanjaju na internet uslugu Starlink, ali komunikacija uopšte ne funkcioniše u određenim dijelovima regije Kursk.

Osim toga, ovo područje je sušno već nekoliko mjeseci, što dodatno otežava kretanje teškim vozilima koja dižu prašinu. Član posade oklopnog transportera i njegov komandant razgovarali su s CNN-om u sjevernoj Ukrajini, gdje su se oporavljali od povreda zadobijenih kada su se dva ukrajinska oklopna vozila sudarila zbog vrlo loše vidljivosti.

Ako linija ostane uglavnom nepromijenjena, bitka u regiji Kursk mogla bi uskoro početi da liči na dijelove bojnog polja u istočnoj Ukrajini, uz ukopavanje i žestoke borbe za svaki pedalj zemlje.

“Ovo je dio velikog plana”
Govoreći za CNN, Vasil je rekao da nije previše razmišljao o misiji ili činjenici da je u njoj povrijeđen: “Ovo je rat. Mi smo vojnici i moramo učiniti sve što možemo da zaštitimo svoju zemlju. Ovo je dio velikog plana i nisam se pitao zašto sam ovdje.”

Sjedeći na klupi u Sumiju, s ispruženom nogom u zavojima i intravenskom iglom koja viri blizu lakta, Vasil kaže da je na frontu bilo prepuno eksplozivnih ruskih bespilotnih letjelica na dan kada je ranjen. “Došli su momci iz druge jedinice i rekao sam im da budu oprezni jer je tamo kao u klanici… I baš te sekunde, bum,” rekao je Vasil, dodavši nekoliko psovki.

Prijatelji su mu rekli da je imao sreće što je preživio. Njegov komandant, koji mu je među prvima prišao nakon eksplozije, pohvalio je njegovo smireno ponašanje nakon napada.

Vasil je rekao da mu je takva priroda: “Kada ste jako uplašeni, važno je zadržati kontrolu. Ako možete kontrolisati svoj strah, sve će biti u redu.”

Ljekari su mu rekli da je prerizično izvaditi neke gelere. Vasil nije ni trepnuo na ideju da će živjeti ostatak života s djelićima ruskog eksploziva u sebi.

Related Topics:

Svijet

NEPALSKI SCENARIO: “GENERACIJA Z” traži ostavku vlade i u Maroku

Marokanski kolektiv mladih “GenZ 212” zatražio je u četvrtak naveče ostavku vlade, nakon šest dana protesta za bolje zdravstvene i obrazovne usluge koje su obilježili nasilje i smrt tri osobe.

“Pozivamo na raspuštanje aktuelne vlade zbog njenog neuspjeha da zaštiti ustavna prava Marokanaca i odgovori na njihove društvene zahtjeve”, navodi se u saopštenju “GenZ 212” upućenom kralju Muhamedu VI, pozivajući i na “fer sudske postupke” protiv odgovornih za korupciju.

Demonstracije, koje je “GenZ 212” organizovao od prošle subote, uslijedile su nakon protesta koji su počeli sredinom septembra u nekoliko gradova zbog smrti osam trudnica primljenih na carski rez u državnu bolnicu u Agadiru, na jugu zemlje.

“Narod želi zdravstvo i obrazovanje”, skandirale su u četvrtak desetine demonstranata, mašući marokanskim zastavama u trgovačkoj četvrti Agdal u centru prijestonice Rabata.

Demonstracije u Markoku uslijedile su nakon sličnih, masovnih protesta mladih u Nepalu, Indoneziji, Filipinima i na Madagaskaru.

Nemiri u Nepalu doveli su do ostavke premijera, dok je predsjednik Madagaskara u ponedjeljak raspustio svoju vladu u pokušaju da umiri demonstrante.

“Generacija Z” je proteste u Maroku organizovala putem društvenih mreža TikTok, Instagram i platforme Discord.

Oni su počeli u gradu Agadir, sa zahtjevima za bolje obrazovanje i kvalitetniju zdravstvenu zaštitu, prenosi Euronews.

Kao mirne demonstracije proširili su se zemljom na gradove Rabat, Kazablanku, Marakeš, Tanger, Ujdu, Inzegane, Tiznit, Ait Amir i Tarudant.

Nedavno formirani kolektiv “GenZ 212”, čiji su osnivači nepoznati, a koji ima 150.000 članova na platformi Discord, sebe predstavlja kao grupu “slobodne omladine”, bez političke pripadnosti.

Grupa je naglasila da “odbacuje sve oblike nasilja” i pozvala demonstrante “da poštuju mirnu prirodu” pokreta.

Prvi veći incident izbio je kada je policijski kombi udario jednog učesnika protesta, a viralni snimak izazvao je lažne glasine o njegovoj smrti, koje su kasnije demantovane.

Incident je doveo do ozbiljnije eskalacije nasilja koje je u utorak uveče zahvatilo jug zemlje, kada su demonstranti napali policiju i opljačkali prodavnice.

Prilikom napada na policiju maskirani demonstranti gađali su snage bezbjednosti kamenjem i Molotovljevim koktelima.

Takođe, demonstranti su tokom četvrtog dana protesta uzvikivali parolu “Narod hoće pad režima” što je direktna referenca na Arapsko proljeće kada je slogan nastao.

Talas nasilja nastavio se i narednih dana, a noć između srijede i četvrtka obilježili su neredi u Marakešu, tokom kojih su demonstranti zapalili policijsku stanicu.

Istovremeno, u gradiću Lklia na jugu zemlje, demonstranti su pokušali da upadnu u policijsku stanicu kako bi ukrali oružje, na šta je policija odgovorila u samoodbrani i ubila tri demonstranta.

Istovremeno u Kazablanci je održan miran protest na kojem su demonstranti zahtijevali ostavku premijera Aziza Ahanuša i kraj korupcije.

U noći tokom koje je došlo do eskalacije nasilja, kada su maskirani demonstranti napali policiju kamenjem i Molotovljevim koktelima, povrijeđeno je 263 policajaca i 23 civila, dok je uhapšeno više od 400 lica.

Kraljevina, koja će biti jedan od domaćina Svjetskog prvenstva u fudbalu 2030., počela je velike infrastrukturne projekte: izgradnju novih stadiona, proširenje mreže brzih pruga i modernizaciju nekoliko aerodroma.

“Želimo bolnice, ne samo stadione”, slogan je koji se koristi od početka protesta i koji je bio poruka mladih u četvrtak u Rabatu, Kazablanki i Agadiru, prenosi Nova.

“GenZ 212” (212 je pozivni broj za Maroko) tvrdi da djeluje iz “ljubavi prema zemlji i kralju”, u zemlji u kojoj su velike nejednakosti, kako teritorijalne, tako i između javnog i privatnog sektora.

“GenZ 212” je pozvao i na “oslobađanje svih pritvorenih u vezi sa mirnim protestima”.

Nastavi čitati

Svijet

UZBUNA U MINHENU: Letovi otkazani, na hiljade putnika prespavalo na aerodromu

Nešto poslije 22 sata vazdušni saobraćaj na minhenskom aerodromu bio je obustavljen, a brojni letovi otkazani.

Na aerodromu u Minhenubrojni letovi su sinoć otkazani zbog primjećivanja sumnjivih dronova. Mnogi putnici su noć morali da provedu na aerodromu. Aerodrom je jutros ponovo otvoren.

Prema policijskim navodima, nekoliko ljudi je videlo dronove kako lete iznad aerodroma u Minhenu, prenosi Tagešsau.

Nešto poslije 22 sata zbog toga je vazdušni saobraćaj bio obustavljen, a brojni letovi otkazani. Na aerodromu u Minhenu otkazano je 17 letova, što je pogodilo skoro 3.000 putnika. Uz to, 15 dolaznih letova moralo je biti preusmjereno ka Štutgartu, Nirnbergu, Beču i Frankfurtu.

Policija i vatrogasna služba aerodroma postavile su desetine poljskih kreveta u terminalu za tu namjenu.

Potraga za neidentifikovanim letećim objektom
Prema podacima Federalne policije, nekoliko ljudi je prijavilo da su vidjeli dron u blizini aerodroma.

Kasnije je primjećeno njihovo prisustvo i iznad aerodromskog prostora. Da li je u pitanju bio jedan ili više dronova, ostaje nejasno.

Državni i savezni policajci su pratili područje i tragali za letećim objektima i osumnjičenima, ali bez uspjeha. Takođe je raspoređen i policijski helikopter.

Oktoberfest, najveći svetski folklorni festival, nastavlja se do nedjelje u Minhenu. Kao najveći festival na svijetu, privlači milione posjetilaca iz cijelog svijeta. I oni bi mogli biti pogođeni ograničenjima vazdušnog saobraćaja.

Oktoberfest je juče bio zatvoren na pola dana zbog prijetnje bombom.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE RASTU IZ DANA U DAN: Tusk tvrdi da je Evropa već u ratu, dok Putinu poručuje: “Želite da nas testirate, SAMO PROBAJTE”

Stanje u Evropi je alarmantno, a tenzije rastu iz dana u dan. To se može zaključiti po izjavama pojedinih lidera evropskih zemalja, koje su ujedno i članice NATO alijanse, ali i po odgovoru predsjednika Rusije.

Naime, danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”, dok je njen kolega iz Poljske Donald Tusk otišao korak dalje i istakao da je “Evropa već u ratu”.

Sinoć se oglasio i predsjednik Rusije Vladimir Putin koji je u svom obraćanju istakao da će “odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biti uvjerljiv”.

Frederiksen upozorila Evropu da se spremi za napade
Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da su nedavni upadi dronova u danski vazdušni prostor “samo početak”.

U dva velika intervjua za danske novine i “Fajnenšel tajms”, Frederiksen je pozvala Evropu da više razgovara o tome šta nova bezbjednosna situacija znači za kontinent i kako bi trebalo da odgovori na prijetnju.

U oštroj opasci, rekla je da je situacija u Evropi podsjeća na onu u međuratnom periodu 20. vijeka, jer se kontinent suočava sa prijetnjama koje proizilaze iz “pravog rata” u Ukrajini i novog, šireg hibridnog rata koji Rusija vodi protiv nje.

Ideja hibridnog rata je da nas ugrozi, da nas podijeli, da nas destabilizuje. Da se ​​jednog dana koriste dronovi, sljedećeg dana sajber napadi, trećeg dana sabotaža. Dakle, ovo se neće završiti – rekla je ona za FT.

Lider NATO zemlje poručio da je Evropa već u ratu
Poljski premijer Donald Tusk izjavio je juče da za njegovu zemlju rat u Ukrajini “nije apstrakt” i da se Poljska suočila sa višestrukim pokušajima ilegalnog prelaska poljske granice sa Belorusijom “svakog dana”, sa nekim napadima na njene vojnike, uključujući i žrtve.

– To je naš rat, i ako Ukrajina izgubi, to znači naš neuspjeh – naglasio je poljski premijer u obraćanju na panelu na Samitu Evropske političke zajednice u Kopenhagenu.

Tusk je rekao da su provokacije iz Rusije na Baltičkom moru skoro svakodnevne, dodajući da je Zapad umiješan u “novu vrstu rata” sa Rusijom.

– Dobio sam poruku iz Varšave, imamo još jedan incident sada blizu luke Ščećin… Imamo nove incidente u našem regionu, mislim na Baltičko more, svake nedjelje, skoro svakog dana – rekao je Tusk.

On je u obraćanju upozorio “da Evropa više nije u predratnom periodu, već se suočava sa ratom”.

“Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba”
S druge strane, ruski predsjednik Vladimir Putin obratio se sinoć na plenarnoj sjednici 22. godišnjeg sastanka Međunarodnog diskusionog kluba “Valdaj” u Sočiju i tom prilikom je poslao jasnu poruku:

– Ako Evropa hoće da nas testira – samo neka proba!

Naime, Vladimir Putin je, između ostalog, izjavio da u sadašnjoj situaciji u svijetu treba biti spreman na sve i da je “ulog izuzetno visok”.

On je, takođe, naglasio da je samoobmana opasna stvar i da Rusija ne bi trebalo da ignoriše šta se dešava.

– Potrebno je pratiti militarizaciju Zapada. Njemačka planira da ponovo učini svoju vojsku najmoćnijom u Evropi. Mi jednostavno ne možemo da zanemarimo to što se događa, nemamo pravo to da uradimo zbog sopstvene bezbjednosti. Ako žele da testiraju našu odbrambenu sposobnost – neka probaju. Naša istorija je pokazala da je slabost nedopustiva. Moskva je nikada neće ispoljiti, neka to imaju na umu oni kojima smeta to što Rusija postoji. Odgovor Rusije na militarizaciju Evrope biće uvjerljiv – naglasio je Putin.

Kako je rekao, odgovornost za činjenicu da požar u Ukrajini još nije zaustavljen prvenstveno leži na Evropi.

– Konflikt za sada nismo uspjeli da prekinemo, a krivica za to je na Evropi koja stalno pokušava da ga još više raspali. Ali, dobra volja će ipak pobjediti. Promjene se dešavaju čak i javnom mnjenju Ukrajine – naveo je on, prenosi Blic.

Nastavi čitati

Aktuelno