Rusija je najavila zatvaranje njemačkog Generalnog konzulata u Sankt Peterburgu i kulturnih centara Gete-instituta u zemlji, kao odgovor na odluku Njemačke da zatvori ruski Generalni konzulat u Bonu i raskine ugovor o radu Ruskog doma u Berlinu.

Rusko Ministarstvo inostranih poslova saopštilo je da je 7. septembra njemačkom otpravniku poslova u Moskvi uručena diplomatska nota kojom su mu prenesene mjere Moskve.

Rusija je povukla saglasnost za rad Generalnog konzulata Njemačke u Sankt Peterburgu, koji će morati da prestane sa radom najkasnije do 18. septembra 2026. godine, dok njegovo osoblje do tada mora da napusti Rusiju.

Istovremeno, Moskva je naredila zatvaranje kulturnih centara Gete-instituta u Rusiji, a upućenom osoblju naloženo je da napusti zemlju najkasnije do 13. septembra.

Iz ruskog Ministarstva inostranih poslova poručili su da je riječ o uzvratnim mjerama nakon poteza njemačkih vlasti.

Posjeta najvećem svjetskom festivalu piva, Oktoberfestu u Minhenu, ove godine biće još skuplja. Organizatori su, osim viših cijena, pripremili i nekoliko značajnih promjena.

Dvije sedmice prije otvaranja, Oktoberfest 2026. na Terezijenzeu gotovo je spreman. 191. izdanje počinje 19. septembra i traje do 4. oktobra, a očekuje se više od 6,5 miliona gostiju.

Prošle godine bila je tolika gužva da su ulazi povremeno morali da budu zatvarani.

U subotu, 19. septembra, nešto poslije 10.30, iza Sendlinger Tora kreće povorka pivara, ugostitelja i konobara. Povorka će proći preko Zonenštrase, Švantalerštrase i Bavari Ringa do Virtsbudenštrase, gdje se nalazi 14 velikih i čitav niz manjih šatora.

Plaćena mjesta na tribinama rasprodata su sedmicama unaprijed.

Litar piva skoro 16 evra
Prosječan gost na Oktoberfestu popije litar piva, ali ovogodišnja cijena mogla bi da bude neprijatno iznenađenje.

Cijena litra piva dostići će maksimalno 15,90 evra, što je novi rekord festivala. Prema podacima gradske uprave Minhena, prosječna cijena litra piva na Terezijenzeu biće 2,38 odsto viša nego prethodne godine.

Cijene će se kretati od 14,80 do 15,90 evra po litru, što znači da je granica od 16 evra već veoma blizu.

Najskuplje pivo točiće se u dva velika pivska šatora – Armbrustšicen-festceltu i Brojzolu, gdje će litar koštati maksimalnih 15,90 evra.

Ko želi nešto povoljnije moći će da posjeti Muzeumscelt, gdje će litar piva koštati 14,80 evra.

Još skuplje proći će ljubitelji pšeničnog piva. U Kuflerovom vinskom šatoru litar će koštati čak 18,40 evra.

Grad Minhen naglašava da vlasnici šatora sami određuju cijene, dok gradske vlasti samo provjeravaju da li su one opravdane.

Za poređenje, u velikim restoranima u Minhenu litar piva trenutno košta između 7,70 i 13,40 evra.

Ni voda više nije jeftina
Znatno su porasle i cijene bezalkoholnih pića.

Litar obične vode koštaće u prosjeku 11,13 evra, litar špecija, mješavine kole i limunade, 12,84 evra, dok će klasična limunada koštati 12,35 evra po litru.

Velike promjene na Oktoberfestu
Osim viših cijena, organizatori su pripremili i nekoliko promjena.

Kako bi se suzbilo crno tržište rezervacija stolova, zvanični onlajn portal za prodaju ulaznica i pivskih žetona dobio je tehnička poboljšanja.

Biće pojačane i bezbjednosne mjere. Na glavnim ulazima biće modernizovani tunelski sistemi koji koriste vještačku inteligenciju za brže i preciznije provjere, bez usporavanja protoka posjetilaca.

Pooštravaju se i ekološki standardi. Za dobijanje dozvole za rad šatora ubuduće će biti obavezno korišćenje 100 odsto obnovljive električne energije, kao i kraći, regionalni lanci snabdijevanja hranom.

Kako bi se smanjile gužve na glavnim prolazima, proširene su staze između velikih šatora premještanjem pojedinih atrakcija.

Osim toga, biće proširen i popularni Ojde Vizen (“Stari Oktoberfest”) u južnom dijelu prostora, koji će dobiti bogatiji kulturni program, prenosi B92.

Hitna pomoć prošla posebnu obuku
Posebnu pripremu imali su i pripadnici hitne pomoći.

Hitna pomoć Ajher završila je u nedjelju obuku iz deeskalacije, odbrambenih tehnika i samoodbrane, u kojoj je učestvovalo 70 zaposlenih.

Portparol Julijan Tanzer kaže da situacije u kojima se velika masa ljudi nađe u skučenom prostoru, uz buku i gužvu, mogu veoma brzo postati opasne i za ekipe hitne pomoći.

Zaposleni su učili kako da smiruju situaciju postavljanjem pitanja, vode računa o tonu glasa i održavaju bezbjednu distancu.

Tokom vježbe simuliran je i napad podstavljenom palicom, koji se zaustavlja udarcem nogom. Posebna pažnja posvećena je i pravnim okvirima samoodbrane.

Iz službe navode da je riječ o programu posebno prilagođenom uslovima na Oktoberfestu i da takva obuka do sada nije postojala.

Nova školska godina počela je u Austriji, a na snagu je stupio zakon kojim se djevojčicama mlađim od 14 godina zabranjuje nošenje hidžaba i burke u školama.

Zakon zabranjuje „tradicionalna muslimanska pokrivala za glavu“, poput hidžaba ili burke, u državnim i privatnim školama širom zemlje.

Ministarka za integraciju Klaudija Bauer, iz konzervativne Austrijske narodne partije (ÖVP), izjavila je da je marama „simbol ugnjetavanja i sredstvo kontrole djevojčica od najranijeg djetinjstva“. Međutim, kritičari tvrde da novi zakon podstiče antimuslimansko raspoloženje u zemlji i da bi mogao biti neustavan.

Zakon je uvela koalicija predvođena konzervativcima, koju čine tri stranke centra – ÖVP, Socijaldemokratska partija Austrije (SPÖ) i liberalni NEOS. Oni navode da zakon predstavlja „jasno opredjeljenje za rodnu ravnopravnost“ i da ima za cilj zaštitu prava mladih djevojčica.

Karla Amina Bagajati iz zvanične Islamske zajednice u Austriji (IGGÖ) rekla je za Bi-Bi-Si (BBC) da se organizacija „čvrsto protivi zabrani“.

„Smatramo da se njome neopravdano ograničava osnovno pravo na slobodu vjeroispovijesti i da nesrazmjerno pogađa muslimanske djevojčice. Umjesto da štiti djecu, zakon izdvaja jednu konkretnu vjersku praksu i rizikuje da isključi upravo onu djecu koju navodno želi da podrži“, rekla je ona.

IGGÖ je saopštio da će podržati pravne postupke djevojčica i njihovih porodica „koje smatraju da su njihova osnovna prava ugrožena“ i koje žele da svoje slučajeve iznesu pred Ustavni sud Austrije.

Sud je 2020. godine ukinuo prethodnu zabranu nošenja marama u osnovnim školama, ocijenivši da je ona bila u suprotnosti sa principom vjerske neutralnosti Austrije.

Od nastavnika se očekuje da sprovode novu zabranu ukoliko primijete da dijete nosi maramu, tako što će obaviti niz razgovora sa učenicom i njenim zakonskim starateljima.

U slučaju ponovljenih kršenja, biće obaviještene službe za zaštitu djece, a kao krajnja mjera starateljima bi mogla biti izrečena novčana kazna do 800 evra.

Pojedini nastavnici izrazili su zabrinutost zbog toga što će morati da sprovode zabranu.

Sigi Maurer iz stranke Zelenih optužila je ministra obrazovanja Kristofa Viderkera iz liberalnog NEOS-a da „stvara nove sukobe i prebacuje ih na nastavnike“.

Ona je rekla da su nastavnici „već pod ogromnim pritiskom“ i da Viderker želi da im, pored ostalih obaveza, „nametne ulogu policajaca“.

Opoziciona krajnje desničarska Slobodarska partija Austrije (FPÖ) smatra da trenutna zabrana nije dovoljno stroga. Ta stranka traži potpunu zabranu nošenja marama i pokrivala za lice u školama, kako za učenike, tako i za nastavnike.

Rikarda Berger iz FPÖ-a rekla je da „nema mjesta političkom islamu u Austriji, a pogotovo ne u našim školama“.

Austrijski kancelar Kristijan Štoker, lider ÖVP-a, nedavno je pozvao na zabranu političkog islama Ustavom, rekavši za austrijski javni servis ORF da „ne želi da živi u islamskoj državi“.

U Francuskoj je više od 20 godina na snazi zabrana nošenja svih upadljivih vjerskih obilježja, uključujući marame, turbane i jevrejske kapice, u školama.

Austrijski zakon razlikuje se od francuskog jer je posebno usmjeren na pokrivala za glavu koja nose muslimanke.

Austrija, kao i nekoliko drugih evropskih zemalja, među kojima su Francuska, Belgija i Danska, zabranjuje nošenje vela koji u potpunosti prekriva lice – nikaba ili burke – na javnim mjestima.

Bagajati je rekla da je IGGÖ zabrinut zbog „zabrinjavajućeg trenda širom Evrope, u kojem se složeni društveni izazovi svode na simbolične mjere usmjerene protiv manjinskih grupa“.

„Takvi pristupi mogu privući političku pažnju, ali rijetko rješavaju probleme koji su u njihovoj osnovi“, rekla je ona.