Connect with us

Svijet

Ukrajina: Želimo da vidimo više podrške od Srbije

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko izjavio je da bi njihova strana voljela da vidi više podrške Srbije.

On je dodao da Srbija i Ukrajina dijele iste evropske vrijednosti, kao i da granice Ukrajine za srpske državljane nisu zatvorene uprkos ratu.

– Srbija želi da se pridruži EU i mislim da dijelimo iste evropske vrijednosti. Ali voljeli bismo da vidimo više od Srbije kada je riječ o podršci Ukrajini. To uključuje i jasnu osudu ruske invazije na Ukrajinu i pridruživanje EU sankcijama kao i da dobijemo vojnu pomoć od Srbije kao što tražimo i od drugih zemalja – rekao je on srpskim novinarima u Kijevu.

Dodao je da o tome nije bilo direktnog kontakta ministara spoljnih poslova dvije zemlje, Nikole Selakovića i Dmitra Kulebe, ali da se tim pitanjima aktivno bavi ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač.

Nikolenko je naglasio da stranci mogu normalno da uđu u Ukrajinu, bez obzira na ratno stanje.

Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, državljani Srbije u Ukrajinu bez vize do 90 dana mogu da uđu ukoliko imaju potvrdu o prijemu jedne ili više doza vakcine protiv kovida-19,negativan PCR test ili brzi antigenski test ne stariji od 72 sata.

Nikolenko je srpskim novinarima rekao da od 1. jula ruskim državljanima treba viza za ulazak u Ukrajinu te da od tada nijedan ruski državljanin nije aplicirao za vizu.

Ukrajina je prema negovim riječima, ambasadu u Moskvi zatvorila početkom marta i osoblje je evakuisano, dakle diplomatske odnose dvije zemlje nemaju, osim na konzularnom nivou.

– Nažalost imamo veliki problem sa Ukrajincima u Rusiji sada jer kada su Rusi zauzimali ukrajinske teritorije bilo je mnogo slučajeva prisilnog izmiještanja u Rusiju, to se dosta dešavalo u Marijupolju. Stotine hiljada ljudi iz grada i regiona prošle su kroz prošli su kroz filtracione kampove, gdje su ljudi ponižavani, i mnogi od njih nisu imali izbora nego da odu u Rusiju. Ima slučajeva desetine hiljada djece koja su nasilno razdvojena od roditelja i usvojena u Rusiji – rekao je.

Nikolenko naglašava da su preduslovi za bilo kakav vid interakcije sa Rusima potpuno povlačenje ruskih trupa iz okvira granica Ukrajine uspostavljenih 1991. godine (kada je stekla nezavisnost od SSSR-a, što uključuje i Krim), kompenzacija i procesuiranje “svih koji su počinili ratne zločine u Ukrajini”.

– Rusi žele da promijene geografiju Ukrajine, ali mi ćemo se boriti – rekao je Nikolenko.

Za sada na vidiku nema mogućnosti da Ukrajina i Rusija sjednu za pregovarački sto jer, kako je naveo, nakon što su otkriveni “hladnokrvni zločini” u Buči i Irpinu, pregovori su izgubili smisao.

Rusi treba, rekao je, da svom predsjedniku Vladimiru Putinu postave pitanje zašto se u danu na Ukrajinu bace rakete vrijedne 100 miliona dolara, umjesto da grade škole i bolnice za Ruse.

Beta

Related Topics:

Svijet

Rusi tvrde da Britanija POKUŠAVA DA POTKOPA Trampov mirovni plan

Spoljna obavještajna služba Rusije (SVR) tvrdi da bi Velika Britanija mogla da pokuša da potkopa mirotvorne akcije američkog predsjednika Donalda Trampa tako što bi ga diskreditovala sa tvrdnjom da je ruski agent.

Ovo je takozvana “polisa osiguranja” u slučaju da mirovne aktivnosti američkog predsjednika spriječe London da dalje, kako navode ruski obavještajci, “profitira od krvi Ukrajinaca”.

Ruska služba tvrdi da “ratni prihodi efikasno spasavaju britansku ekonomiju od bankrota” i da su “nekada problematična preduzeća odbrambene industrije postala pokretačka snaga nacionalne industrije”.

– Kompanije BAE Systems i Thales UK realizuju ugovore za proizvodnju vojne opreme za Kijev u vrednosti od više milijardi – navodi se saopštenju ruske službe.

Nastavi čitati

Svijet

POGINULO 6 LJUDI: Rusi žestoko udarili na Kijev

Broj poginulih u ruskom vazdušnom napadu na Kijev je porastao na šest, nakon što je načelnik Vojne uprave Timur Tkačenko saopštio da ima još žrtava u Svjatošinskom okrugu ukrajinske prestonice.

USvjatošinskom okrugu ima četvoro mrtvih i najmanje troje povrijeđenih, napisao je Tkačenko na Telegramu.

Ranije saopšteno da su dvije osobe poginule, a sedam povrijeđeno tokom vazdušnog napada ruskih snaga na Kijev, prenosi Ukrinform.

Državna služba za vanredne situacije Ukrajine navela je da je ukupno 18 ljudi spaseno, među kojima troje djece.

U Kijevu je snabdjevanje grijanjem u sedam okruga privremeno bilo ograničeno zbog ruskog vazdušnog napada, saopštila je gradska državna administracija na Telegramu.

U Dnjeprovskom okrugu, gdje je pogođena devetospratna stambena zgrada, dvije osobe su poginule, a 17 je spaseno, uključujući troje djece, dok se potraga za mogućim žrtvama nastavlja i požar je lokalizovan, objavio je ranije Ukrinform.

U Pečerskom okrugu pogođena je 22-spratna stambena zgrada. Evakuisana je jedna osoba, a spasioci rade na demontaži konstrukcija. Požari su izbili na nekoliko spratova.

Nastavi čitati

Svijet

BEZ POSLA OSTAJE 900 RADNIKA: Porodični biznis pred finansijskim kolapsom

Tokom 90 godina, Piper je izrastao i postao, prema sopstvenim izjavama, najveći porodični lanac parfema u Njemačkoj (120 filijala).

Sada se 900 zaposlenih plaši za svoja radna mjesta. Tradicionalna kompanija je na ivici finansijskog kolapsa, prenosi Fenix magazin.

Kompanija, osnovana 1931. godine u Bohumu (sjedište: Herne), podnijela je u četvrtak zahtjev za pokretanje postupka stečaja lokalnom sudu, objavljeno je u petak popodne. Sud je već odobrio pokretanje postupka stečaja.

Šta to znači? Više od 900 zaposlenih će nastaviti da prima plate u naredna tri mjeseca. Sve filijale i onlajn prodavnica ostaće otvorene. Piper se nada dobroj božićnoj rasprodaji kako bi “dugoročno restrukturisao kompaniju i repozicionirao je za budućnost”.

Parfimerija Piper u Kelnu takođe nastavlja sa radom, barem za sada.

Advokat Sara Volf iz advokatske kancelarije Ankor u Duizburgu imenovana je za stečajnog upravnika u postupku. Ona će nadgledati tok postupka stečaja. Pored toga, odluke upravnog odbora – na čelu sa Oliverom Piperom, unukom osnivača kompanije – pratiće generalni direktor i stručnjak za restrukturisanje. Cilj je, između ostalog, očuvanje radnih mjesta.

Gerhard Piper i njegova majka Ana otvorili su prvu prodavnicu sapuna u Bohumu 1931. godine. Dodatne filijale su otvorene u oblasti Rur već 1936. godine. Kompanija takođe ima onlajn prodavnicu od 2009. godine.

Kroz akvizicije i širenje, Piper je prije deset godina imao 140 filijala u Sjevernom Vest-Rojsu, Donjoj Saksoniji, Bremenu i Hamburgu. Trenutno je otvoreno još 120 prodavnica, sa više od 900 zaposlenih.

Piper prodaje parfeme, proizvode za njegu, šminku, proizvode za njegu kose, prirodnu kozmetiku i modne dodatke. U 2021. godini prijavili su godišnju prodaju od 113,7 miliona evra.

Nastavi čitati

Aktuelno