Connect with us

Svijet

Ukrajina: Želimo da vidimo više podrške od Srbije

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko izjavio je da bi njihova strana voljela da vidi više podrške Srbije.

On je dodao da Srbija i Ukrajina dijele iste evropske vrijednosti, kao i da granice Ukrajine za srpske državljane nisu zatvorene uprkos ratu.

– Srbija želi da se pridruži EU i mislim da dijelimo iste evropske vrijednosti. Ali voljeli bismo da vidimo više od Srbije kada je riječ o podršci Ukrajini. To uključuje i jasnu osudu ruske invazije na Ukrajinu i pridruživanje EU sankcijama kao i da dobijemo vojnu pomoć od Srbije kao što tražimo i od drugih zemalja – rekao je on srpskim novinarima u Kijevu.

Dodao je da o tome nije bilo direktnog kontakta ministara spoljnih poslova dvije zemlje, Nikole Selakovića i Dmitra Kulebe, ali da se tim pitanjima aktivno bavi ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač.

Nikolenko je naglasio da stranci mogu normalno da uđu u Ukrajinu, bez obzira na ratno stanje.

Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, državljani Srbije u Ukrajinu bez vize do 90 dana mogu da uđu ukoliko imaju potvrdu o prijemu jedne ili više doza vakcine protiv kovida-19,negativan PCR test ili brzi antigenski test ne stariji od 72 sata.

Nikolenko je srpskim novinarima rekao da od 1. jula ruskim državljanima treba viza za ulazak u Ukrajinu te da od tada nijedan ruski državljanin nije aplicirao za vizu.

Ukrajina je prema negovim riječima, ambasadu u Moskvi zatvorila početkom marta i osoblje je evakuisano, dakle diplomatske odnose dvije zemlje nemaju, osim na konzularnom nivou.

– Nažalost imamo veliki problem sa Ukrajincima u Rusiji sada jer kada su Rusi zauzimali ukrajinske teritorije bilo je mnogo slučajeva prisilnog izmiještanja u Rusiju, to se dosta dešavalo u Marijupolju. Stotine hiljada ljudi iz grada i regiona prošle su kroz prošli su kroz filtracione kampove, gdje su ljudi ponižavani, i mnogi od njih nisu imali izbora nego da odu u Rusiju. Ima slučajeva desetine hiljada djece koja su nasilno razdvojena od roditelja i usvojena u Rusiji – rekao je.

Nikolenko naglašava da su preduslovi za bilo kakav vid interakcije sa Rusima potpuno povlačenje ruskih trupa iz okvira granica Ukrajine uspostavljenih 1991. godine (kada je stekla nezavisnost od SSSR-a, što uključuje i Krim), kompenzacija i procesuiranje “svih koji su počinili ratne zločine u Ukrajini”.

– Rusi žele da promijene geografiju Ukrajine, ali mi ćemo se boriti – rekao je Nikolenko.

Za sada na vidiku nema mogućnosti da Ukrajina i Rusija sjednu za pregovarački sto jer, kako je naveo, nakon što su otkriveni “hladnokrvni zločini” u Buči i Irpinu, pregovori su izgubili smisao.

Rusi treba, rekao je, da svom predsjedniku Vladimiru Putinu postave pitanje zašto se u danu na Ukrajinu bace rakete vrijedne 100 miliona dolara, umjesto da grade škole i bolnice za Ruse.

Beta

Svijet

TRAMP POTPISAO ZAKON o objavljivanju Epstinovih dosijea

Predsednik Sjedinjenih Američkih Država potpisao je zakon kojim se od Ministarstva pravde traži da u roku od 30 dana objavi dosijee povezane sa osuđenim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom, nakon gotovo jednoglasnog usvajanja zakona u Predstavničkom domu i Senatu ove nedelje.

Tramp je potpisivanje zakona objavio na mreži “Truth Social”, kritikujući istaknute demokrate povezane sa Epstinom.

“Možda će istina o ovim demokratama i njihovim vezama sa Džefrijem Epstinom uskoro da bude otkrivena, jer sam upravo potpisao zakon o objavljivanju Epstinovih dosijea”, napisao je on.

Tramp je podržao zakon tokom vikenda, nakon što se nekoliko republikanaca u Predstavničkom domu pridružilo demokratama i primoralo glasanje.

Zakon je u utorak usvojen sa 427 glasova “za” i jednim “protiv”, dok je Senat usvojio meru jednoglasno.

Marija Farmer, koja je optužila Epstina i njegovu saradnicu Gislen Maksvel za seksualno zlostavljanje tokom 1990-ih, rekla je da je potpisivanje zakona “dugo trajalo”.

Ona je navela da je decenijama čekala odgovore o tome kako su federalne vlasti istraživale njene prijave i da su njeni pozivi na transparentnost ignorisani kroz gotovo pet administracija.

Farmer trenutno tuži FBI, tvrdeći da je ignorisao njenu početnu prijavu, i istakla je da zakon ne oslobađa odgovornosti za neuspeh vlasti u proteklih 30 godina.

Ona je dodala da se nada potpunoj transparentnosti, uz uklanjanje samo materijala koji se odnosi na seksualno zlostavljanje dece i identifikacione podatke žrtava.

Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea nalaže državnoj tužiteljki Pem Bondi da objavi sve neklasifikovane zapise, komunikacije i istražne materijale Ministarstva pravde i FBI-ja koji se odnose na Epstina i Maksvel.

Nije poznato koji će novi dokumenti biti objavljeni, ali njih dvoje bili su predmet brojnih federalnih istraga skoro dve decenije, a desetine hiljada strana dosijea već su objavljene poslednjih meseci.

Epstina su 2000-ih istraživale savezne i lokalne vlasti na Floridi, što je završeno sporazumom o priznanju krivice po optužbama za prostituciju, kojim je izbegao federalnu optužnicu.

On je 2019. godine optužen na saveznom sudu u Njujorku za trgovinu maloletnicima u svrhu seksualne eksploatacije, ali je izvršio samoubistvo u pritvoru.

Maksvel je 2020. optužena za trgovinu maloletnicima i osuđena na 20 godina zatvora.

Demokrate su kritikovale Trampa zbog njegovog ranijeg prijateljstva sa Epstinom, dok je Tramp prozivao bivšeg predsednika SAD, Bila Klintona.

Ni Tramp ni Klinton nisu optuženi niti protiv njih postoje optužbe, a obojica negiraju nezakonite radnje.

Usvajanje zakona predvodili su demokratska poslanica Ro Kana i republikanski poslanik Tomas Masi.

Oni su pokrenuli “peticiju za razrešenje” (discharge petition), kojom poslanici mogu da primoraju rukovodstvo da stavi neki zakon na glasanje ukoliko peticiju potpiše većina članova.

Peticiju su podržala četiri republikanca, uključujući Masija i Mardžori Tejlor Grin, nekadašnju Trampovu saveznicu.

Tramp je prošle nedelje povukao podršku Grin, što je, prema spekulacijama, povezano sa slučajem Epstin.

Peticija je nedeljama imala 217 potpisa – jedan manje od potrebnog broja, dok novoizabrana demokratska poslanica Adelita Grihalva nije položila zakletvu.

Demokrate su optužile predsednika Predstavničkog Doma Majka Džonsona za odlaganje zakona, a on je rekao da Predstavnički dom nije zasedao zbog blokade vlade.

Grihalva je prošle nedelje potpisala peticiju, čime je omogućeno glasanje.

Nastavi čitati

Svijet

BIZARNO: Iz prodaje povučen plišani medo koji sa djecom razgovara o odnosu

Igračku plišanog medvjedića koga pokreće vještačka inteligencija programiranu da razgovara sa djecom o seksu i da ih vodi ka opasnim predmetima, kineska kompanija Folo Toj povukla je iz prodaje, prenijeli su francuski mediji.

Dizajnirana kao alat za komunikaciju sa djecom ova interaktivna igračka je povučena iz prodaje nakon što je otkriveno da navodi djecu na seksualno eksplicitne razgovore i može da im pokaže gdje se nalaze razni opasni predmeti, prenosi dnevnik Figaro.

U izvještaju Američke grupe za istraživanje javnog interesa (PIRG), objavljenom u novembru 2025. godine navedeno je da uprkos mjerama zaštite koje su ugradili proizvođači, ova igračka nije funkcionisala prikladno u interakciji sa djecom.

“Testirana igračka nas je uvukla u diskusije o seksualnim temama koje nisu pogodne ni za objavljivanje”, navodi se između ostalog u izvještaju PIRG.

U dokumentu od šezdeset stranica detaljno se opisuje posebno agresivna tehnika koju koristi ova interaktivna igračka koju pokreće vještačka inteligencija s ciljem da duže zadrži pažnju djece, prenosi Telegraf.

Nastavi čitati

Svijet

Tramp i Putin dogovorili PLAN ZA ZAVRŠETAK RATA!

Donald Tramp, predsjednik Amerike i Vladimir Putin, predsjednik Rusije, dogovorili su plan za završetak rata u Ukrajini, a neki mediji navode da bi plan mogao biti predstavljen narednih dana.

Kako je naglašeno, plan predviđa sigurnosne garancije za Ukrajinu, jačanje sigurnosti u Evropi, kao i regulisanje budućih američkih odnosa s Rusijom i Ukrajinom.

Kako prenosi britanski Independent, Trampov specijalni izaslanik Stiv Vitkof je o planu razgovarao s Kirilom Dmitrijevim, izaslanikom Putina, kao i s Rustenom Umerovim, izaslanikom Zelenskog.

Navodno je Bijela kuća već počela konsultacije s Evropljanima, a razgovori će biti nastavljeni tokom cijele sedmice.

Prema pisanju Politica, Vašington je poslao dva vojna visoka zvaničnika, sekretara Armije Dana Driskola i načelnika Glavnog štaba generala Rendija Džordža u Kijev. Cilj razgovora je pokrenuti mirovne pregovore, po uzoru na sporazum koji je Tramp uspio postići u Gazi.

Wall Street Journal je javio da će dvojka iz Vašingtona nakon toga otputovati u Moskvu, kako bi na istu temu razgovarali s tamošnjim zvaničnicima.

“Bijela kuća se navodno obratila gospodinu Driskolu i drugim visokim komandantima u nadi da bi Moskva mogla bolje reagovati na vojne posrednike nakon ranijih neuspjelih pokušaja s političkim zvaničnicima. Nedavno je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov izrazio spremnost da se sastane s američkim državnim sekretarom Markom Rubijom kako bi razgovarali o popravljanju bilateralnih odnosa, nakon izvještaja da ga je Putin isključio zbog neuspjeha u osiguravanju mirovnog samita s gospodinom Trampom”, piše Independent.

I dok se obavljaju pripreme za nove mirovne pregovore, Rusija je nastavila s bombardovanjem Ukrajine. Rusija je prošle noći, kako javljaju agencije, ispalila 518 dronova i raketa na ciljeve širom Ukrajine, a u jednom napadu poginulo je više od 20 civila, među kojima su i djeca.

Nastavi čitati

Aktuelno