Connect with us

Svijet

Ukrajina: Želimo da vidimo više podrške od Srbije

Portparol Ministarstva spoljnih poslova Ukrajine Oleg Nikolenko izjavio je da bi njihova strana voljela da vidi više podrške Srbije.

On je dodao da Srbija i Ukrajina dijele iste evropske vrijednosti, kao i da granice Ukrajine za srpske državljane nisu zatvorene uprkos ratu.

– Srbija želi da se pridruži EU i mislim da dijelimo iste evropske vrijednosti. Ali voljeli bismo da vidimo više od Srbije kada je riječ o podršci Ukrajini. To uključuje i jasnu osudu ruske invazije na Ukrajinu i pridruživanje EU sankcijama kao i da dobijemo vojnu pomoć od Srbije kao što tražimo i od drugih zemalja – rekao je on srpskim novinarima u Kijevu.

Dodao je da o tome nije bilo direktnog kontakta ministara spoljnih poslova dvije zemlje, Nikole Selakovića i Dmitra Kulebe, ali da se tim pitanjima aktivno bavi ambasador Ukrajine u Srbiji Volodimir Tolkač.

Nikolenko je naglasio da stranci mogu normalno da uđu u Ukrajinu, bez obzira na ratno stanje.

Prema podacima Ministarstva spoljnih poslova Srbije, državljani Srbije u Ukrajinu bez vize do 90 dana mogu da uđu ukoliko imaju potvrdu o prijemu jedne ili više doza vakcine protiv kovida-19,negativan PCR test ili brzi antigenski test ne stariji od 72 sata.

Nikolenko je srpskim novinarima rekao da od 1. jula ruskim državljanima treba viza za ulazak u Ukrajinu te da od tada nijedan ruski državljanin nije aplicirao za vizu.

Ukrajina je prema negovim riječima, ambasadu u Moskvi zatvorila početkom marta i osoblje je evakuisano, dakle diplomatske odnose dvije zemlje nemaju, osim na konzularnom nivou.

– Nažalost imamo veliki problem sa Ukrajincima u Rusiji sada jer kada su Rusi zauzimali ukrajinske teritorije bilo je mnogo slučajeva prisilnog izmiještanja u Rusiju, to se dosta dešavalo u Marijupolju. Stotine hiljada ljudi iz grada i regiona prošle su kroz prošli su kroz filtracione kampove, gdje su ljudi ponižavani, i mnogi od njih nisu imali izbora nego da odu u Rusiju. Ima slučajeva desetine hiljada djece koja su nasilno razdvojena od roditelja i usvojena u Rusiji – rekao je.

Nikolenko naglašava da su preduslovi za bilo kakav vid interakcije sa Rusima potpuno povlačenje ruskih trupa iz okvira granica Ukrajine uspostavljenih 1991. godine (kada je stekla nezavisnost od SSSR-a, što uključuje i Krim), kompenzacija i procesuiranje “svih koji su počinili ratne zločine u Ukrajini”.

– Rusi žele da promijene geografiju Ukrajine, ali mi ćemo se boriti – rekao je Nikolenko.

Za sada na vidiku nema mogućnosti da Ukrajina i Rusija sjednu za pregovarački sto jer, kako je naveo, nakon što su otkriveni “hladnokrvni zločini” u Buči i Irpinu, pregovori su izgubili smisao.

Rusi treba, rekao je, da svom predsjedniku Vladimiru Putinu postave pitanje zašto se u danu na Ukrajinu bace rakete vrijedne 100 miliona dolara, umjesto da grade škole i bolnice za Ruse.

Beta

Related Topics:

Svijet

MOSKVA ODGOVORILA! Putin objavio uslov za kraj rata u Ukrajini

Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je da će prekinuti rat u Ukrajini samo ako se Kijev povuče sa teritorija koje Moskva smatra svojim, inače će ih ruska vojska zauzeti silom.

U međuvremenu, Vašington je obnovio diplomatske napore za okončanje rata koji traje gotovo četiri godine, predstavivši novi plan o kojem planira da pregovara sa Moskvom i Kijevom.

“Ako ukrajinske snage napuste teritorije koje drže, tada ćemo zaustaviti borbene operacije”, rekao je Putin tokom posjete Kirgistanu. “Ako ne, tada ćemo to postići vojnim sredstvima”, dodao je, prenosi Index.hr.

Rusija trenutno kontroliše oko petine ukrajinskih teritorija. Pitanje teritorija jedna je od najvećih prepreka u mirovnom procesu.

Drugo ključno pitanje su zapadne bezbjednosne garancije za Ukrajinu, koje Kijev smatra neophodnim.

Izvorni plan Vašingtona i Moskve, izrađen bez konsultacija sa evropskim saveznicima, predviđao je povlačenje Kijeva iz istočne regije Donjeck i de fakto američko priznanje regija Donjeck, Krima i Luganska kao ruskih. Nakon oštrih kritika iz Kijeva i Evrope, SAD je ublažio prijedlog, ali nova verzija još nije javno objavljena.

Putin, koji je upoznat sa novim planom, izjavio je da bi on mogao poslužiti kao početak pregovora. “Generalno, slažemo se da bi to moglo činiti osnovu za buduće sporazume”, rekao je o najnovijem nacrtu.

Putin je u svom obraćanju ponovio tvrdnju da je ruska vojska opkolila ukrajinske snage u Pokrovsku i Mirnogradu u regiji Donjeck, ključnom cilju moskovskih snaga.

“Krasnoarmejsk i Dimitrov su potpuno opkoljeni”, rekao je, koristeći ruska imena za gradove. Dodao je i da je Moskva napredovala kod Vovčanska i Siverska te se približila važnom logističkom čvorištu Guljajpolje.

Rusku ofanzivu “praktično je nemoguće zaustaviti, tako da se malo toga može učiniti po tom pitanju”, zaključio je Putin. S druge strane, Ukrajina je demantovala da su Pokrovsk i Mirnograd opkoljeni.

Putin je, takođe, doveo u pitanje legitimitet ukrajinskog predsednika Vladimira Zelenskog, rekkavši da bi potpisivanje bilo kakvog sporazuma s njim bilo pravno “gotovo nemoguće”.

Prema podacima Američkog instituta za proučavanje rata (ISW) koje je analizirao AFP, ruske snage su tokom 2025. godine osvajale prosječno 467 kvadratnih kilometara mjesečno, što je porast u odnosu na 2024. godinu.

Nastavi čitati

Svijet

TRI SOLITERA I DALJE GORE: Broj žrtava požara u Hong Kongu porastao na 55

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada.

Broj poginulih u požaru u Hongkongu porastao je na 55, a oko 280 se vodi kao nestalo, saopštili su zvaničnici.

Prema posljednjim infromacijama, 68 ljudi je u bolnici, od kojih je 16 u kritičnom stanju, a 25 se smatra teškim slučajevima, prenio je portal SCMP.

Požari u četiri od sedam blokova u Vang Fuk Kortu su pod kontrolom, dok u preostala tri i dalje gore na gornjim spratovima 31-spratnih zgrada. Glavni izvršni direktor Džon Li Ka Čiu naredio je inspekcije svih stambenih naselja u Hong Kongu koja se renoviraju, prenosi Telegraf pisanje Tanjuga.

Preliminarna istraga otkrila je lako zapaljivi stiropor koji je prekrivao prozore liftova, što je ubrzalo širenje požara. Tri osobe, uključujući dva direktora i konsultanta izvođača radova, uhapšeni su zbog ubistva iz nehata, zbog korišćenja materijala koji nisu u skladu sa propisima.

Predsjednik Kine Si Đinping izrazio je saučešće i pozvao na sveobuhvatne napore da se žrtve i gubici smanje. Požar je prvi put prijavljen u srijedu u 14.51 i ubrzo je prerastao u požar visokog nivoa, zahvativši sedam od osam blokova naselja Tai Po.

Nezavisna komisija za borbu protiv korupcije formirala je radnu grupu za istragu potencijalne korupcije u vezi sa radovima na renoviranju naselja. Spasilački timovi rade sprat po sprat, uz opasnost od urušavanja skele i izuzetno visoke temperature na mjestu požara.

Nastavi čitati

Svijet

ČIN TERORIZMA: Osumnjičeni za napad u Vašingtonu bivši saradnik AMERIČKIH AGENCIJA u Avganistanu

Osumnjičeni za napad na pripadnike Nacionalne garde SAD kod Bijele kuće u Vašingtonu radio je za brojne američke vladine agencije u Avganistanu, izjavio je direktor Centralne obavještajne agencije (CIA) Džon Retklif.

On je za “Foks njuz” rekao da je osumnjičeni došao u SAD 2021. godine na osnovu odobrenja administracije bivšeg američkog predsjednika Džozefa Bajdena zbog ranije saradnje sa američkom vladom.

Retklif je istakao da je osumnjičeni bio pripadnik partnerskih snaga u Kandaharu, koje su rasformirane nakon haotične evakuacije američke vojske i drugih državljana SAD iz Avganistana.

Državljanin Avganistana uhapšen je ranije nakon što je ranio dvojicu pripadnika Nacionalne garde, koji su kasnije podlegli povredama.

Predsjednik SAD Donald Tramp izjavio je da je napad na pripadnike Nacionalne garde SAD bio čin terorizma i zločin protiv čovječnosti.

On je naredio da se provjere svi oni koji su došli iz Avganistana u SAD tokom Bajdenovog mandata.

Nastavi čitati

Aktuelno