Branko Blanuša definitivno odlazi sa čela Srpske demokratske stranke (SDS), a već se iskristalisalo nekoliko mogućih kandidata za trku za njegovog nasljednika na toj funkciji.

Više visokorangiranih funkcionera u ovoj stranci potvrdilo je da je jedan od najozbiljnijih kandidata gradonačelnik Teslića Milan Miličević, nekadašnji predsjednik stranke.

“Ako to Milan uopšte bude htio. Većinsko raspoloženje u stranci je takvo da on treba da naslijedi Blanušu”, rekao je jedan od sagovornika.

Na spisku i iznenađenje

Na naše pitanje da li još neko cilja tu funkciju, naš izvor kaže da su mogući kandidati i isključeni član SDS-a i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović, kao i funkcioner ove stranke Želimir Nešković. Logično pitanje koje se nametnulo glasi – kako Petrović?

“Šta, kako? Ko vam kaže da se Ljubiša neće na velika vrata vratiti u SDS”, glasi kontrapitanje koje je postavio izvor iz ove stranke.

Zanimljivo je da se, uz Miličevića, još dvojica lokalnih šefova spominju kao mogući kandidati za lidera SDS-a.

“U pitanju je Đorđe (Milićević, načelnik Šamca). Osim njega, nije isključeno da će kandidat biti i Marinko (Božović, načelnik Istočne Ilidže). Ali, moguće je da se u međuvremenu pojave još neka imena. Ima još vremena”, ističe naš izvor iz SDS-a.

Šta je Blanuša odlučio?

Jedan od  sagovornika Nezavisnih podsjeća da je Blanuša već donio odluku da neće biti kandidat te da su pred stranačkim organima veliki izazovi.

“Pazite, spominju se razna imena, suština je da treba doći do tog procesa i to je najbitnije… Blanuša je rekao da neće biti predsjednik, moramo ući u normalan proces izbora lidera. Blanuša želi da ovaj proces dovede do normalnih unutarstanačkih izbora”, kaže jedan od sagovornika.

Podsjećanja radi, SDS potresaju unutrašnje podjele, koje su posebno postale intenzivne nakon što je ta stranka zabilježila loš izborni rezultat na opštim izborima održanim 4. oktobra.

Odluka van snage

Blanuša je već sutradan, 5. oktobra, donio odluku da se Petrović isključi iz SDS-a. Petrović je tokom kampanje podržao kandidaturu Nebojše Vukanovića za člana Predsjedništva BiH i pored toga što je SDS za tu poziciju zvanično kandidovao Marinka Božovića.

Zanimljivo je da je Blanuša nedavno stavio van snage odluku o isključenju Petrovića iz SDS-a, ali je istovremeno donio i novu odluku prema kojoj Petroviću prestaje članstvo u SDS-u.

U obrazloženju odluke navedeno je da je sedam od devet članova Statutarne komisije SDS-a u svojim izjašnjenjima zauzelo identičan stav da odluka o isključenju Petrovića nije u skladu s odredbama Statuta SDS-a. U obrazloženju je navedeno i da dva člana Statutarne komisije nisu dostavila svoje mišljenje.

Disciplinski postupak

“Većina članova Statutarne komisije dala je identično tumačenje, da predsjednik SDS-a nije mogao donijeti predmetnu odluku o isključenju bez sprovođenja disciplinskog postupka”, navedeno je u obrazloženju odluke.

Ipak, odmah nakon te odluke, Blanuša je donio odluku kojom se konstatuje da Petroviću prestaje članstvo u SDS-u.

U suštini, Blanuša je odluku o isključenju Petrovića stavio van snage i odmah donio odluku kojom Petroviću prestaje članstvo u SDS-u.

U obrazloženju odluke o prestanku članstva Petrovića navedeno je da po sili Statuta Petroviću prestaje članstvo, jer je, protivno odlukama Skupštine i Glavnog odbora o kandidatima za inokosne funkcije, pružio javnu podršku kandidatu druge političke organizacije Nebojši Vukanoviću.

Petrović je uputio žalbu Glavnom odboru SDS-a na odluku predsjednika SDS-a o prestanku članstva, osporavajući njenu statutarnu utemeljenost i ukazujući na, kako tvrdi, niz proceduralnih i pravnih nepravilnosti.

Za sada nema potvrde da je Cvijanović otputovala u SAD.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik nalazi se na putu prema Sjedinjenim Američkim Državama, gdje će prisustvovati konferenciji republikanskog MAGA pokreta.

Dodik je sinoć objavio fotografiju iz Pariza,a fotografisao se ispred Trijumfalne kapije. No, Raport saznaje da Dodik ne putuje sam. U delegaciji koja će prisustvovati konferenciji republikanskog MAGA pokreta na imanju Donalda Trampa nalazi se i Ana Trišić – Babić, direktorica Kancelarije za međunarodne odnose RS-a i njegova nekadašnja savjetnica.

Ne ide Željka Cvijanović?

Navodno, trebala je otputovati za SAD i Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH, ali kao izabrani zvaničnik, ipak se nije našla u avionu. Za sada nema potvrde da je Cvijanović otputovala u SAD. Barem zvanične institucije nisu o tome informisane.

Inače, predstojeći samit CPAC odnosno Konferencija konzervativne političke akcije, na imanju Donalda Trampa Mar-a-Lago na Floridi održava se od 4. do 7. novembra.

Ovaj skup na Floridi tempiran je dan nakon međuizbora za američki Kongres koji se održavaju 3. novembra, a uoči kojih je Dodik uspio obilježiti dobar dio predizborne kampanje u SAD gdje je on portretisan kao ključni proruski čovjek na Balkanu, dok je novac koji njegova administracija upumpava u lobističke kanale u Vašingtonu u američkim medijima otvoreno označen kao kapital ruskog porijekla i uticaja.

Kako je Raport prvi objavio još prije četiri dana, uvidom u agendu ovog skupa na kojem se učešće plaća, Dodik bi samo za ulaznicu koja podrazumijeva susrete s nekim od američkih senatora ili političara i fotografisanje s njima mogao platiti 95.000 dolara ili oko 174.000 KM. U ovom slučaju, za ulaznice na Trampovo imanje, Dodik će za sebe i Trišić Babić izdvojiti preko 348.000 KM.

To je jedna od cijena ulaznica koja se u najavi ove konferencije u SAD nudi pod motom ‘odaberite svoje iskustvo’, a Dodiku je upravo to iskustvo najprimamljivije i najpotrebnije.

Naime, za dio konferencije koji omogućava direktne razgovore s američkim senatorima u takozvanoj backstage zoni i iza kulisa ovog skupa potrebno je izdvojiti upravo 95.000 dolara i ako se Dodikovo učešće na ovoj konferenciji potvrdi, jasno je da je to za njega format konferencije koji ga najviše zanima.

Sam Dodik jučerje rekao da će razgovarati s brojim američkim senatorima.

Lobističke kuće angažovane iz RS

No, Dodikova ulaznica od 95.000 dolara je tek finalni korak, jer je prema praksi rada ove organizacije preduslov za dobijanje prilike da se sjedne za isti sto sa američkom političkom elitom zapravo izdašnije finansijsko ulaganje u lobiranje u SAD i to preko lobista povezanih s MAGA-om na američkom tlu, ali i taj uslov je iz RS ispunjen.

Prema podacima iz američkog javnog registra stranih agenata FARA, lobističke kuće angažovane iz RS samo u ovoj godini i fakturisale su usluge u iznosu od 4,2 miliona dolara, odnosno oko 7,3 miliona KM. Taj novac iz budžeta RS trošio se na plaćanje privatnih posrednika čiji je jedini zadatak bio da Dodiku i drugim zvaničnicima iz SNSD-a kupe susrete sa zvaničnicima američke administracije.

Luis Krišok, američki diplomata koji trenutno obavlja funkciju vršioca dužnosti visokog predstavnika, mogao bi biti posljednja osoba koja će obavljati ovu funkciju, barem ako je suditi prema diskusijama u Savjetu bezbjednosti UN-a tokom prošlosedmične rasprave o BiH.

„Priznajemo napore OHR-a pod vođstvom vršioca dužnosti visokog predstavnika Luisa Dž. Krišoka, usmjerene na osnaživanje lokalnih lidera i pripremu vlasti BiH da preuzmu punu odgovornost za sopstvene poslove. Za visokog predstavnika uspjeh podrazumijeva izgradnju stabilne, bezbjedne i suverene BiH, čak i ako to znači da će, kao rezultat tog rada, ostati bez posla. Bliži smo nego ikada ispunjenju obećanja Dejtonskog sporazuma: da BiH preuzme odgovornost za sopstvene izazove, a da njeni lideri budu pokretači lokalnih rješenja“, navela je ona tokom sjednice.

Da li Vašington u Krišoku vidi Šmitovog nasljednika?

S obzirom na to da je na sjednici u maju, kada još nije bio izabran nasljednik Kristijana Šmita, naglasila da očekuje da nasljednik radi na tranziciji kancelarije, čini se da za SAD nema nikakve sumnje da je upravo Krišok osoba koja je Šmitov nasljednik.

Za razliku od ostalih zapadnih članica Savjeta bezbjednosti, koje su napomenule da je u toku proces izbora Šmitovog nasljednika, Brusova je svojom izjavom stavila do znanja da SAD vide Krišoka kao osobu koja treba da taj posao privede kraju, što je u svom obraćanju i naglasila.

S obzirom na to da bez SAD nije moguće donijeti odluku u vezi s OHR-om, kao i da Trampova administracija ostaje na vlasti još najmanje dvije godine, a da bi se slična politika mogla nastaviti i ako naredni predsjednik SAD dođe iz njegovog političkog kruga, čini se da su izgledi da BiH dobije novog visokog predstavnika veoma mali.

Tu ocjenu dodatno pojačava činjenica da se evropske članice Savjeta za sprovođenje mira i dalje ne mogu dogovoriti o Šmitovom nasljedniku.

Međutim, još je važnije to što njihovo insistiranje da izbor mora biti rezultat konsenzusa praktično isključuje mogućnost izbora novog visokog predstavnika ukoliko Vašington ostane pri sadašnjem stavu.

Naime, teško je očekivati da će Vašington pristati na takvo rješenje, s obzirom na to da je američka predstavnica u UN-u upravo saopštila da očekuje da Krišok praktično završi posao visokog predstavnika i preda odgovornost domaćim liderima.

Međunarodna zajednica podijeljena o budućnosti OHR-a

Kao rezultat svega toga, međunarodna zajednica nikada nije bila podijeljenija u vezi s budućnošću ove kancelarije.

SAD se zalažu za njenu tranziciju i zatvaranje, evropske zemlje žele novog visokog predstavnika koji bi bio izabran konsenzusom u Savjetu za sprovođenje mira, dok Rusija i Kina ne priznaju ni postojećeg visokog predstavnika kao legitimnog.

Međutim, uprkos svemu tome, postoje dvije dobre vijesti za BiH.

Prva se odnosi na to da su sva tri bloka, odnosno Amerika, Evropa te Rusija i Kina, jasno iskazala da se zalažu za nezavisnu i suverenu BiH s dva entiteta, tri konstitutivna naroda i ostalima.

To je značajan pokazatelj da među njima postoji saglasnost o očuvanju osnovnog dejtonskog okvira BiH, uprkos razlikama u tumačenju uloge međunarodne zajednice.

Konsenzus o EUFOR-u uprkos velikim razlikama

Još je važnija činjenica da su sva tri bloka usaglasila produženje mandata EUFOR-a i dogovorila njegov ostanak u BiH, što praktično BiH čini jednim od rijetkih mjesta u svijetu gdje postoji tako širok međunarodni konsenzus kada je riječ o bezbjednosti.

Prema svemu što se može čuti iz nezvaničnih krugova, čini se da je Velika Britanija odigrala ključnu ulogu u pronalaženju konsenzusa, što je francuski predstavnik tokom sjednice direktno spomenuo, indirektno zahvalivši Londonu za posredovanje.

Šta dogovor tačno uključuje, zasad nije poznato, ali imajući u vidu ranije decidne ruske stavove, teško je očekivati da će biti prostora za eksplicitno jačanje saradnje s NATO-om.

Osim toga, teško bi bilo očekivati da bi EUFOR, u slučaju krize slične prošlogodišnjoj, povezanoj s Miloradom Dodikom, predsjednikom SNSD-a, mogao intervenisati ili se direktno umiješati u unutrašnje policijske procese.

Odgovornost za budućnost BiH sve više na domaćim liderima

Za zemlju poput BiH, koja je praktično zavisna od međunarodnog konsenzusa, činjenica da je uspostavljena makar saglasnost o bezbjednosti i očuvanju mira predstavlja značajnu pozitivnu okolnost.

Istovremeno, sve izraženiji stav da odgovornost za budućnost zemlje treba prepustiti domaćim liderima otvara prostor za razgovore i dogovore, pod uslovom da u BiH bude političke volje da se krene u tom smjeru.