Connect with us

Svijet

UN “U GAZI TIJELA OSTAVLJENA NA ULICAMA, ljudi gladuju; Bolnica Šifa djelimično u funkciji”

Martin Grifits, zamenik generalnog sekretara za humanitarna pitanja i koordinator hitne pomoći UN, rekao je da je situacija na sjeveru Pojasa Gaze “užasna”, ističući da su tela preminulih ostavljena na ulici i da su ljudi na ivici smrti od gladi.

“Kolege koje su poslednjih dana uspele da stignu na sever opisuju scene krajnjeg užasa- leševi ostavljeni na putu. Ljudi sa očiglednim znacima gladi zaustavljaju kamione u potrazi za bilo čim što im može pomoći da prežive. Čak i kada bi ljudi mogli da se vrate kući, mnogi više nemaju domove u koje bi otišli”, istakao je Grifits na sednici Saveta bezbednosti UN.

On je upozorio da rizik od gladi raste iz dana u dan, pošto zalihe hrane i vode ponestaju, dok je zdravstveni sistem “u stanju kolapsa”, prenosi Si-En-En.

Žene ne mogu bezbedno da rađaju, a deca ne mogu da se vakcinišu, dok je sve više slučajeva zaraznih bolesti i ljudi koji traže sklonište u bolničkim dvorištima, rekao je Grifits.

On je dodao da su napori njegovog tima da pošalje humanitarne konvoje na sever “naišli na kašnjenja, zabrane i nametanje nemogućih uslova”, dok “nedostatak poštovanja sistema obaveštavanja dovodi u opasnost svaki korak humanitarnih radnika”.

Griftis je takođe naglasio da je pristup njegove agencije Kan Junisu ograničen, i Kancelarija UN za humanitarna pitanja i koordinaciju hitne pomoći optužila je Izrael da uskraćuje dostavu kritičnih zaliha u palestinsku enklavu.

“Naređenja za evakuaciju su neumoljiva. Kako se kopnene operacije kreću ka jugu, vazdušna bombardovanja su se intenzivirala u oblastima gde je civilima rečeno da se presele radi njihove bezbednosti. U Gazi nema sigurnog mesta. Dostojanstven ljudski život je skoro nemoguć”, rekao je Grifits povodom izraelske politike podsticanja palestinskog stanovništva da napusti domove pre proširenja vojnih operacija u različitim regijama Gaze.

Oko 1,9 miliona ljudi je raseljeno, neki više puta, što predstavlja 85 odsto stanovništva u Gazi, od početka sukoba Izraela i Hamasa, prema Agenciji Ujedinjenih nacija za pomoć i rad, UN organizaciji za pomoć Palestincima.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da se Izrael dogovorio sa Katarom da lekovi, kroz nekoliko dana, budu isporučeni taocima koje Hamas drži u Pojasu Gaze. Sa druge strane, komunikacije u Gazi ponovo su prekinute usled izraelskih napada, saopštio je glavni operater “Paltel”.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu nastavljeno je saslušanje po južnoafričkoj tužbi protiv Izraela da navodno čini genocid nad Palestincima.

Izraelska strana, odgovarajući na optužbe, navela je da je reč o kleveti, kao i da je zapravo Hamas taj koji čini genocid.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je, međutim, da je njegova zemlja podnela još dokaza sudu u Hagu, ističući da veruje da će Izrael biti osuđen.

Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac oštro je odgovorio Erdoganu, navodeći da svet ne zaboravlja “pravi genocid” Turske nad Jermenima.

I nemačka vlada je reagovala na optužbe protiv Izraela uz ocenu da su “neosnovane”, napominjući da će izneti svoje argumente kao “treća strana” u sudskom postupku u Hagu.

Svetska zdravstvena organizacija, u međuvremenu, navela je da najveća bolnicama u palestinskoj enklavi, El Šifa, delimično funkcioniše, nakon što je njen tim isporučio gorivo i druge potrepštine toj zdravstvenoj ustanovi.

Ujedinjene nacije, ipak, saopštile su da im Izrael “sistematski” uskraćuje da isporuče pomoć bolnicama na severu Gaze.

Za to vreme, Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa, saopštilo je da je od 7. oktobra stradalo 23.708 Palestinaca, dok je njih 60.005 povređeno.

Svijet

EVROPA IMA NOVI PLAN ZA IDUĆU GODINU! Preseljenje 21.000 azilanata i solidarni doprinosi

Evropska unija planira da 2026. reorganizuje raspodjelu hiljada azilanata, a zemlje koje su do sada primile manje ljudi trebalo bi da prihvate azilante ili da uplate finansijske doprinose, piše Špigel.

Prema odluci ministara unutrašnjih poslova EU na sastanku u Briselu, u okviru Evropske unije bi trebalo da bude preseljeno 21.000 tražilaca zaštite.

Finansijski doprinosi i manja sredstva

Pored toga, manje opterećene zemlje EU, u okviru mehanizma solidarnosti predviđenog evropskom reformom azila iz 2024. godine, trebalo bi da obezbijede 420 miliona evra.

U samoj reformi azila predviđeno je preseljenje najmanje 30.000 azilanata i izdvajanje 600 miliona evra godišnje. Pošto reforma stupa na snagu tek u julu 2026. godine, zemlje EU su se dogovorile o ukupno manjim doprinosima za taj period.

Kome treba pomoć, a ko mora da doprinese?

U analizi Evropske komisije, zemlje koje će naredne godine imati pravo na solidarnost drugih država EU zbog visokog migracionog pritiska su: Grčka, Kipar, Španija i Italija.

Zemlje koje će po novim pravilima vjerovatno morati da prime azilante iz drugih država ili daju druge doprinose solidarnosti su: Švedska, Portugal, Mađarska, Rumunija i Luksemburg.

Broj novih azilanata unutar EU, kao i u zemljama koje nijesu članice (Norveška i Švajcarska), u prvih šest mjeseci ove godine ukupno je opao.

Do kraja juna u grupi od 29 država (EU plus) registrovano je ukupno 399.000 novih zahtjeva, što je smanjenje za 114.000 ili 23 odsto u poređenju sa prvim polugodištem 2024. godine.

 

Nastavi čitati

Svijet

JEZIVO UPOZORENJE ORBANA! “Ovo je datum kada bi Brisel mogao ZARATITI SA RUSIJOM”

Premijer Mađarske Viktor Orban izjavio je danas da se Brisel sprema za rat s Rusijom, kao i da već postoji ciljni datum za ulazak u rat – 2030. godina.

“Tamni oblaci se skupljaju na nebu Evrope. Brisel se priprema za rat s Rusijom, a već postoji ciljani datum za ulazak u rat: 2030. godina”, upozorio je Orban.

Članstvo Ukrajine vodi u trenutni rat

U tom smislu, dodao je da osnivački ugovor EU kaže da su u slučaju oružanog napada na teritoriju jedne od država članica, ostale države članice dužne da toj državi pruže svu pomoć koja im je na raspolaganju, zbog čega bi prijem ratom razorene Ukrajine u EU rezultirao trenutnim ulaskom u rat.

Prema njegovim riječima, to znači da bi sljedeća godina mogla da bude posljednja mađarska izborna godina kada zaista može da odluči o pitanju rata i mira.

Koristeći primjer imigracije, Orban je skrenuo pažnju na činjenicu da postoje odluke koje kasnije ne mogu da se isprave.

“Da nijesmo izgradili ogradu 2015. godine, migranti bi već bili ovdje. Ako donesemo pogrešnu odluku 2026. godine, biće prekasno da je ispravimo do sljedećih izbora 2030. godine. Utakmica se neće dobro završiti. Ko god želi mir, neka nam se pridruži”, zaključio je Orban.

Nastavi čitati

Svijet

TRGOVINA ORUŽJEM I DROGOM Više od 60 uhapšenih širom Izraela

​Više od 60 ljudi uhapšeno je širom Izraela zbog sumnje na trgovinu oružjem i drogom u nizu racija tokom noći, kao rezultat tajne operacije, saopštila je izraelska policija.

Policija navodi da je jedan tajni agent izvršio 57 transakcija trgovine oružjem, drogom i falsifikovanim dokumentima u više policijskih okruga širom zemlje, inkriminišući osumnjičene, prenosi “Times of Israel”.

Takođe su prikupljeni “značajni dokazi” povezani sa nizom teških krivičnih djela nasilja, uključujući otmicu i pucnjave, saopštila je policija.

Među privedenima su i vođe bandi iz Hadere.

Nastavi čitati

Aktuelno