Connect with us

Svijet

UN “U GAZI TIJELA OSTAVLJENA NA ULICAMA, ljudi gladuju; Bolnica Šifa djelimično u funkciji”

Martin Grifits, zamenik generalnog sekretara za humanitarna pitanja i koordinator hitne pomoći UN, rekao je da je situacija na sjeveru Pojasa Gaze “užasna”, ističući da su tela preminulih ostavljena na ulici i da su ljudi na ivici smrti od gladi.

“Kolege koje su poslednjih dana uspele da stignu na sever opisuju scene krajnjeg užasa- leševi ostavljeni na putu. Ljudi sa očiglednim znacima gladi zaustavljaju kamione u potrazi za bilo čim što im može pomoći da prežive. Čak i kada bi ljudi mogli da se vrate kući, mnogi više nemaju domove u koje bi otišli”, istakao je Grifits na sednici Saveta bezbednosti UN.

On je upozorio da rizik od gladi raste iz dana u dan, pošto zalihe hrane i vode ponestaju, dok je zdravstveni sistem “u stanju kolapsa”, prenosi Si-En-En.

Žene ne mogu bezbedno da rađaju, a deca ne mogu da se vakcinišu, dok je sve više slučajeva zaraznih bolesti i ljudi koji traže sklonište u bolničkim dvorištima, rekao je Grifits.

On je dodao da su napori njegovog tima da pošalje humanitarne konvoje na sever “naišli na kašnjenja, zabrane i nametanje nemogućih uslova”, dok “nedostatak poštovanja sistema obaveštavanja dovodi u opasnost svaki korak humanitarnih radnika”.

Griftis je takođe naglasio da je pristup njegove agencije Kan Junisu ograničen, i Kancelarija UN za humanitarna pitanja i koordinaciju hitne pomoći optužila je Izrael da uskraćuje dostavu kritičnih zaliha u palestinsku enklavu.

“Naređenja za evakuaciju su neumoljiva. Kako se kopnene operacije kreću ka jugu, vazdušna bombardovanja su se intenzivirala u oblastima gde je civilima rečeno da se presele radi njihove bezbednosti. U Gazi nema sigurnog mesta. Dostojanstven ljudski život je skoro nemoguć”, rekao je Grifits povodom izraelske politike podsticanja palestinskog stanovništva da napusti domove pre proširenja vojnih operacija u različitim regijama Gaze.

Oko 1,9 miliona ljudi je raseljeno, neki više puta, što predstavlja 85 odsto stanovništva u Gazi, od početka sukoba Izraela i Hamasa, prema Agenciji Ujedinjenih nacija za pomoć i rad, UN organizaciji za pomoć Palestincima.

Kabinet izraelskog premijera Benjamina Netanjahua saopštio je da se Izrael dogovorio sa Katarom da lekovi, kroz nekoliko dana, budu isporučeni taocima koje Hamas drži u Pojasu Gaze. Sa druge strane, komunikacije u Gazi ponovo su prekinute usled izraelskih napada, saopštio je glavni operater “Paltel”.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu nastavljeno je saslušanje po južnoafričkoj tužbi protiv Izraela da navodno čini genocid nad Palestincima.

Izraelska strana, odgovarajući na optužbe, navela je da je reč o kleveti, kao i da je zapravo Hamas taj koji čini genocid.

Turski predsednik Redžep Tajip Erdogan izjavio je, međutim, da je njegova zemlja podnela još dokaza sudu u Hagu, ističući da veruje da će Izrael biti osuđen.

Izraelski ministar spoljnih poslova Izrael Kac oštro je odgovorio Erdoganu, navodeći da svet ne zaboravlja “pravi genocid” Turske nad Jermenima.

I nemačka vlada je reagovala na optužbe protiv Izraela uz ocenu da su “neosnovane”, napominjući da će izneti svoje argumente kao “treća strana” u sudskom postupku u Hagu.

Svetska zdravstvena organizacija, u međuvremenu, navela je da najveća bolnicama u palestinskoj enklavi, El Šifa, delimično funkcioniše, nakon što je njen tim isporučio gorivo i druge potrepštine toj zdravstvenoj ustanovi.

Ujedinjene nacije, ipak, saopštile su da im Izrael “sistematski” uskraćuje da isporuče pomoć bolnicama na severu Gaze.

Za to vreme, Ministarstvo zdravlja u Gazi, koje je pod kontrolom Hamasa, saopštilo je da je od 7. oktobra stradalo 23.708 Palestinaca, dok je njih 60.005 povređeno.

Svijet

GLOBALNI KONFLIKTI svijet koštaju preko 19 triliona dolara

Prošle godine, ekonomski uticaj nasilja dostigao je 19,1 triliona dolara, ili 717 milijardi dolara više nego prethodne godine. Do toga je došlo dok su smrtni slučajevi u sukobima dostigli najviši nivo u posljednjih 25 godina, a ratovi se nastavili u Ukrajini i Gazi. Kao odgovor na pojačane geopolitičke tenzije, evropske države ubrizgale su milijarde u odbrambenu potrošnju. Čak i Japan planira da udvostruči svoju odbrambenu potrošnju na 2% BDP-a.

Ova grafika prikazuje globalnu cijenu sukoba u 2024. godini, zasnovanu na analizi Instituta za ekonomiju i mir.

U nastavku prikazujemo ekonomski uticaj nasilja širom svijeta, s podacima koji uključuju direktne i indirektne troškove:

Ukupno — 19,1 trilion dolara — 717 milijardi dolara

U 2024. godini, vojna potrošnja porasla je za 540 milijardi dolara i dostigla 9 triliona dolara.

Ukupno, 84 države povećale su potrošnju na vojsku kao udio u BDP-u, pri čemu su Norveška, Danska i Bangladeš zabilježili najveće skokove. Vojna potrošnja SAD iznosila je 949 milijardi dolara, dok je Kina slijedila sa 450 milijardi dolara, u međunarodnim dolarima.

Kao drugi najviši trošak, potrošnja na unutrašnju bezbjednost dostigla je 5,7 triliona dolara. Ovo uključuje troškove povezane s policijskim strukturama i pravosudnim sistemom.

U međuvremenu, gubici BDP-a izazvani sukobima porasli su za 44% u 2024. godini i dostigli 462 milijarde dolara. U poređenju s 2008. godinom, gubici BDP-a više su nego učetvorostručeni, dok je cijena smrtnih slučajeva u sukobima pratila sličan trend.

Pored toga, troškovi izbjeglica i interno raseljenih lica (IDPs) imali su ekonomski teret od 343 milijarde dolara. Danas je 122 miliona ljudi širom svijeta prisilno raseljeno, što je više nego udvostručeno u odnosu na 2008. godinu.

(Bankar.me)

Nastavi čitati

Svijet

Tramp bijesan na Ukrajinu “NISTE NIMALO ZAHVALNI”

Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je danas da Ukrajina nije bila nimalo zahvalna za američke napore u vezi sa ratom sa Rusijom, čak i dok američko oružje nastavlja da pristiže.

– Ukrajinsko „rukovodstvo“ je pokazalo nula zahvalnosti za naše napore, a Evropa nastavlja da kupuje naftu od Rusije. SAD nastavljaju da prodaju ogromne količine oružja NATO-u, za distribuciju Ukrajini – rekao je Tramp u objavi na Truth Social, prenosi Rojters.

Tramp je u izjavi optužio Ukrajinu za nezahvalnost u trenutku dok u Ženevi traju sastanci američkih, ukrajinskih i evropskih zvaničnika, koji razgovaraju o nacrtu plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata Rusije i Ukrajine.

Prema američkom planu, čiji su dijelovi procurjeli u javnost, od Ukrajine se za postizanje mira traži da se odrekne dijela svoje teritorije i da odustane od članstva u NATO.

Nastavi čitati

Svijet

URSULA BRANI ZELENSKOG! “Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom”

– Granice Ukrajine ne mogu se mijenjati silom, a Evropska komisija treba da zadrži pravo da upravlja sredstvima za obnovu Ukrajine, poručila je predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen uoči pregovora u Ženevi o američkom mirovnom planu.

Ona je navela da se mora spriječiti smanjenje brojnosti Oružanih snaga Ukrajine, jer bi, kako kaže, zemlja ostala ranjiva na napad.

“Svaki kredibilan i održiv mirovni plan bi, prije svega, trebao da zaustavi ubijanje i okonča rat, a ne da sije sjeme za budući sukob”, rekla je Fon der Lajenova.

Ona je navela da Ukrajina mora imati slobodu i suvereno pravo da bira sopstvenu sudbinu.

“Oni su izabrali evropsku sudbinu”, zaključila je predsjednik Evropske komisije.

Nastavi čitati

Aktuelno