Connect with us

Politika

Upravni odbor nas je zakočio, NAŠ RAD JE BLOKIRAN!

Veoma smo zadovoljni urađenim u prošloj godini. Zadovoljni smo i rezultatima, posebno realizovanim projektima i sajmovima koje smo organizovali, rekao je gostujući u emisiji “Banjalučka hronika” direktor Gradske razvojne agencije, Neven Stanić.

– To se prvenstveno odnosi na sajam inovatora i investitora koji je po prvi put održan u našem gradu. Taj sajam podstakao je formiranje određene platforme pomoću koje pokušavamo povezati inovatore sa investitrorima – kazao je Stanić.

– Ponosni smo i na Konferenciju mladih preduzetnika, koju smo takođe mi organizovali, čiji je cilj bio spojiti mlade preduzetnike, povezati ih. Tu je i sajam zanimanja i naravno ono s druge strane što Gradska razvojna agencija radi, a to su projekti. Pisanje projekata, pa njihova implementacija, pa možemo i tu da se pohvalimo sa određenim rezultatima – dodao je Stanić.

On je naglasio da je za projekat podrške Tehničkoj školi u Bnajaluci, za koju je aktivnostima projektnih timova Gradske razvojne agencije obezbijeđeno 560.000 evra za rekonstrukciju određenih objekata i pomoć u nastavi.

– Ukupno u grad Banjaluku smo kroz razne projektne aktivnosti donijeli blizu pet miliona maraka, samo u prošloj godini – rekao je Stanić.

Foto: SrpskaCafe

Ipak, čini se da se kod nas uspjeh ne prašta, rekao je Stanić, dodavši da već dva i po mjeseca imaju ozbiljne opstrukcije od strane Upravnog odbora Gradske razvojne agencije na čijem je čelu Mladen Vrećo.

– Mladen Vrećo i Suzana Babić, članovi Upravnog odbora od Nove godine ne znam kako i zašto, glasaju protiv svih tačaka. Na početku godine su trebali usvojiti Izmjene i dopune Pravilnika o platama, po kojem su zaposleni u Gradskoj razvojnoj agenciji trebali dobiti linearno povećanje plata u visini od po 150 maraka, međutim glasali su protiv – kaže Stanić napominjući da su tek zadnjeg dana februara shvativši svoju grešku, istu ispravili.

– Međutim, ono što je zanimljivo u cijeloj ovoj stvari je da je gospodin Vrećo direktor Zavoda za zapošljavanje Banjaluka, i kao takav bi se trebao baviti zapošljavanjem, osposobljavanjem, povećanjem plate radnicima, poboljšavanjem uslova rada radnika, pa mi je stvarno neobično da taj čovjek glasa protiv tih odluka.

Juče su tako na sjednici Upravnog odbora oborene sve tačke tako da od danas Gradska razvojna agencija nema usvojen Plan javnih nabavki, što znači da nećemo imati novca za osiguranje radnika, nećemo imati novca za gorivo, parkiraćemo automobile, nećemo moći nabaviti štampani materijal, nećemo moći obezbijediti sredstva za rad, i mi smo na taj način praktično, blokirani – nalgasio je Stanić napomenuvši da je u cijeloj priči najčudnije što za ovakve odluke kojima se apsolutno blokira njihov rad, nije bilo nikakvog obrazloženja.

– Tražili su recimo da se neke nabavke spoje, međutim to je naprosto nemoguće, neke javne nabavke su jednostavno nespojive – naglasio je Stanić dodavši da on na tako nešto ne može pristati.

– Radnici su revoltirani, niko nije srećan sa ovom situacijom koja nas je zadesila, i oni traže određenje odgovore a nemaju ih – zaključio je Stanić gostujući u “Banjalučkoj hronici”, napomenuvši da dvadesetak zaposlenih u Gradskoj razvojnoj agenciji sigurno neće dozvoliti da im dvije osobe, Mladen Vrećo i Suzana Babić, blokiraju rad i sve planirane projekte.

– Evo samo da shvatite koliko je sve besmisleno to sa blokadom našeg rada. Naši eksperti za pisanje projekata sada neće moći da odu u Zadar, na jedan veoma značajan inicijalni sastanak, gdje smo dobili odobrenje da realizujemo jedan projekat u visini od 400 000 KM koji ide direktno Banjaluci, jer ne možemo nabaviti ni gorivo, ali eto to ide na čast Mladenu Vreći i Suzani Babić – zaključio je Stanić.

 

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno