Connect with us

Politika

UPRKOS BRZOM BROJANJU: CIK neće žuriti sa potvrđivanjem rezultata izbora

Iako je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine sa rezultatima izbora izašla odmah u izbornoj noći, na konačno potvrđivanje izbornih rezultata će se ipak, kao i do sada, čekati skoro 30 dana.

Zašto će se na konačne rezultate izbora čekati do 3. novembra?

“Ne vjerujem da će se ranije nego inače ići na potvrđivanje rezultata. Čekaju se glasovi putem pošte, nakon toga ide kontrolno brojanje u Glavnom centru za brojanje pa onda ako bude značajnih odstupanja između elektronskog brojanja i ručnog brojanja donosiće se posebno odluke. Poslije toga treba utvrditi rezultate izbora, zatim ostaviti rok za žalbe itd. Ne vjerujem da će se značajno prije roka, odnosno 3. novembra, potvrditi rezultati”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak CIK-u.

Krajnji rok za potvrđivanje rezultata izbora je 3. novembar, a od dana potvrđivanja izbora počinju teći rokovi za konstituisanje parlamenata i formiranje vlasti na nivou Bosne i Hercegovine.

Koje institucije prve počinju s radom nakon potvrde rezultata?

Ako je suditi po ranijim izbornim ciklusima, prvo će se konstituisati Predsjedništvo BiH i Narodna skupština Republike Srpske. Prema Poslovniku o radu Narodne skupštine Republike Srpske, rok za konstituisanje je 15 dana od dana potvrđivanja izbora. Tu sjednicu saziva predsjedavajući Narodne skupštine Republike Srpske iz prethodnog saziva, u ovom slučaju Nenad Stevandić, a novim sazivom do izbora novog predsjednika predsjedava najstariji poslanik.

Kada je riječ o Predsjedništvu BiH, poslovnikom je precizirano da sjednicu u roku od 15 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora saziva predsjedavajući iz prethodnog saziva, a to je Denis Bećirović.

Kada se imenuje predsjedavajući Savjeta ministara BiH?

Predsjedništvo BiH ima i rok u kojem treba da imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, ali taj rok do sada nikada nije ispoštovan.

“Odluka o imenovanju donosi se najkasnije 15 dana nakon održavanja konstitutivne sjednice Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Odluka o imenovanju se odmah dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH na odobravanje. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH stupa na dužnost nakon što njegovo imenovanje odobri Predstavnički dom”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Koliko traje formiranje nove vlasti u BiH?

Ako uzmemo u obzir da je rok za konstituisanje Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 30 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, Predsjedništvo BiH predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH trebalo bi da imenuje najdalje polovinom novembra.

Poslije toga, odluka o imenovanju odmah se dostavlja Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a nakon potvrđivanja u Predstavničkom domu predsjedavajući Savjeta ministara BiH ima rok da sastavi Savjet ministara BiH.

“Prema članu V 4. Ustava BiH, predsjedavajući Savjeta ministara najkasnije u roku od 35 dana od dana kada Predstavnički dom potvrdi njegovo imenovanje, a u skladu sa postupkom utvrđenim ovim zakonom, imenuje ministre i zamjenike ministara i traži od Predstavničkog doma potvrdu imenovanja”, piše u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

Rok za formiranje kantonalnih skupština je 10 dana od dana potvrđivanja rezultata izbora, a rok za formiranje Predstavničkog doma Parlamenta FBiH je 20 dana od dana kada CIK donese odluku o potvrđivanju rezultata izbora.

Politika

„KADA SE RETORIKA SKLONI, OSTANU BROJEVI“: Radojičić objavio analizu koja mijenja sliku izbornog rezultata

„Kada se izborni rezultati oslobode pobjedničke retorike i svedu na brojeve, poruka ovih izbora je jasna: Pokret Sigurna Srpska je potvrdio opravdanost svog osnivanja i proširio podršku, dok su i oni koji danas proglašavaju apsolutnu pobjedu izgubili značajan broj glasova.”

Rekao je ovo zamjenik predsjednika PSS-a Igor Radojičić, koji kaže da su ovi izbori održani uz značajno manju izlaznost i zato nije dovoljno samo pogledati konačan broj glasova.

Zaista je, kaže on, zabrinjavajući pad interesa građana za skoro 100.000. Potrebno je, smatra, uporediti i apsolutne brojeve i procentualne udjele, ali i vidjeti šta se dešavalo sa svakom političkom organizacijom u odnosu na prethodni izborni ciklus.

“Prema dosadašnjim rezultatima i našoj analizi za Narodnu skupštinu Republike Srpske, PSS je, u poređenju sa rezultatom PDP-a iz 2022. godine, povećao broj glasova sa oko 66.000 na oko 71.000. Istovremeno, SNSD bilježi pad od oko 25.000, a značajan pad imaju i druge političke organizacije.

Zato nije tačna teza koja se pokušava stvoriti u javnosti da je samo PSS negdje izgubio podršku, dok su svi drugi ostvarili rast. Brojevi pokazuju upravo suprotno. U izbornom procesu u kojem je ukupan broj glasova značajno manji, PSS je uspio da poveća svoj apsolutni broj glasova za Narodnu skupštinu i da značajno poveća svoj procentualni udio”, naveo je Radojičić i dodao:

“Još važnije, rast nije koncentrisan samo na jedno mjesto. Od devet izbornih jedinica za Narodnu skupštinu, rast bilježimo u osam. U prvoj izbornoj jedinici idemo sa 8,79 na 14,87 odsto, u drugoj sa 8,72 na 13,58, u četvrtoj sa osam na 12,44, u šestoj sa 7,57 na 11,60, a u osmoj sa 3,58 na 13,30 odsto.

Nećemo bježati ni od jednog lošeg rezultata, kao što nećemo dozvoliti ni da se prećute dobri”, kazao je on.

Slična kretanja, kaže Radojičić, vidljiva su i na nivou Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, gdje, prema našoj analizi, ukupan rezultat raste sa oko 73.000 na oko 75.000 glasova.

“S druge strane, treba biti precizan i kada se govori o SNSD-u. SNSD jeste osvojio najviše glasova i to niko ne spori. Ali teza o nekakvoj apsolutnoj pobjedi ne odgovara potpuno onome što pokazuju brojevi. Ako u odnosu na prethodne izbore gubite desetine hiljada glasova, onda imate razlog da analizirate taj pad, bez obzira na to što ste ostali prvi.

Za nas je najvažnija činjenica da je novi politički koncept, koji je okupio različite ljude i političke organizacije u Pokret Sigurna Srpska, na svojim prvim opštim izborima pokazao da ima snagu širom Republike Srpske. Nismo zadovoljni svakim rezultatom i nećemo se ponašati kao da nemamo šta da popravljamo. Naprotiv. Posebno ćemo analizirati sredine u kojima nismo ostvarili očekivanja.

Ali kada podvučemo crtu, dobili smo jasan odgovor na najvažnije pitanje: da li je vrijedilo formirati Pokret Sigurna Srpska i krenuti putem šireg političkog okupljanja? Brojevi kažu da jeste.
PSS je danas politička snaga sa podrškom širom Republike Srpske, a ovi izbori za nas nisu kraj jednog procesa, nego polazna tačka za njegov dalji rast”, jasan je Radojičić.

Nastavi čitati

Politika

ISPRAN BUDŽET DO POSLJEDNJE MARKE! Vlast podijelila desetine miliona pred izbore, a kazne niko i ne spominje!

Zloupoterebe javnih resursa i trošenje javnog novca u proteklim mjesecima dostigle su svoj vrhunac. Tako je vlast u predizbornom periodu potrošila desetine miliona maraka, a sve u cilju kupovine glasova na izborima.

Nakon što je postalo jasno da će nove izborne tehnologije spriječiti dio malverzacija na dan izbora, vladajući su odlučili da sve to nadomjeste novcem iz budžeta.

U predizbornom periodu budžetski novac se rasipao na sve strane. Vlast je odjednom sjetila da jednokratnim davanjima pomaže penzionerima, studentima, učenicima.

Sve to na ionako opterećen budžet je stvorilo dodatni minus od nekoliko desetina miliona maraka, ali koga briga za dugoročnu stabilnost budžeta u izbornoj godini.

Sve ovo je nezakonito i Centralna izborna komisija BiH je izricala kazne – ukupno preko 700 hiljada maraka, međutim Srđan Traljić iz organizacije Transparensi BiH, kaže da to funkcionere nije spriječilo da nastave sa kupovinom glasova novcem građana.

“Mi ne vidimo da to odvraća stranke od kršenja izbornog zakona jer oni će naći način da ove sankcije plate našim sredstvima. Nažalost činjenica da se kažnjava preuranjena kampanja, a da se ne kažnjava zloupotreba javnih resursa ne dovodi do promjene političke kulture jer nije isto kada vi nekoga kaznite zato što je požurio u kampanju, a ne kaznite ga što je zloupotrijebio javna sredstva da kupi glasove”, kaže Traljić.

Javni radovi vrijednosti preko 600 miliona maraka, predizborna otvaranja i asfaltiranja, kao i zapošljavanja u javna preduzeća, samo su neki od načina kako se i ove godine disciplinovala stranačka vojska.

Politički analitičar Tanja Topić kaže da je ove godine ono što je prije rađeno na dan izbora, sada obavljeno u ranijem periodu.

“Naravno da su svi oni koji su do sada koristili taj prostor na izbornom danu za malverzacije i izborne krađe nastojali to nadomjestiti, tako da su mnoge stvari završene zapravo prije samog izbornog dana”, kaže Topićeva.

Dijeljenje javnog novca u cilju prikupljanja glasova ne kažnjavaju ni institucije, ali ni građani kaže ekspert za provođenje izbora Vehid Šehić i podsjeća na praksu da političari godinama ono što je plaćeno novcem građana, predstavljaju kao lični ili uspjeh njihove političke partije.

“Ali zaboravljaju da sve to što su uradili su uradili zahvaljujući građanima jer su oni nosioci suvereniteta i oni plaćaju poreze i pune budžete na svim nivoima. Tako da i tu vidim jednu otuđenost političkih stranaka od realnog života, od običnog čovjeka bez kojeg nijedne države nema”, kaže Šehić.

Šehić upozorava da je izvlačenje novca i prekomjerno zapošljavanje upropastilo brojna javna preduzeća, međutim ista su i ove godine stranačkim linijama primala radnike. Kada se sve ovo uporedi sa izbornim rezultatima, činjenica je da za ogromne zloupotrebe nema nikakvih ozbiljnih sankcija.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

“PALE MASKE” NAKON IZBORA! Kandidati vrijeđali rodbinu, optuživali za krađu i napuštali politiku!

Objava prvih rezultata Opštih izbora 2026. godine u Bosni i Hercegovini donijela je burne reakcije na političkoj sceni. Pojedini kandidati i politički lideri nezadovoljstvo ostvarenim rezultatom izrazili su odmah u izbornoj noći, dok su drugi doživjeli emotivne slomove, javno prozvali sopstvene glasače, optužili izbornu krađu ili pokrenuli unutrašnje stranačke obračune.

Dok su se jedni obraćali javnosti putem vanrednih konferencija za medije, drugi su emotivne i oštre objave plasirali putem društvenih mreža – od kojih su pojedine naknadno mijenjane ili brisane nakon što su izazvale veliku pažnju javnosti.

Radovan Romanić (Ujedinjena Srpska): Ljutnja na rodbinu, kumove i komšije u Omarskoj

Jedan od najneobičnijih primjera nezadovoljstva zabilježen je u Omarskoj kod Prijedora. Radovan Romanić, vlasnik ugostiteljskog objekta „Peti Neplan“ i kandidat Ujedinjene Srpske (US) pod rednim brojem 12, osvojio je 711 glasova. Iako je po broju glasova bio drugi na stranačkoj listi, to mu nije bilo dovoljno za osvajanje poslaničkog mandata u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Duboko razočaran, Romanić je na društvenim mrežama objavio svoju fotografiju uz oštru poruku upućenu najbližima:

„Omarska više nema poslanika. Moja rodbina, kumovi, prijatelji, drugovi, komšije i saradnici nemaju svog narodnog poslanika – i to svojom odlukom. Iskrenijeg i korektnijeg čovjeka na ovim prostorima nije bilo. I vi to znate, ali nemate pameti i petlje. Loši ste ljudi i ne želite dobro svom mjestu. Hvala, srećno, ali bez mene. Ja idem dalje i ne okrećem se“.

Romanić je, kad su se strasti smirile, obrisao objavu na društvenim mrežama, te se oglasio novom porukom.

“Nakon objave današnjih rezultata, želim da uputim iskrenu zahvalnost svima koji su iskoristili svoje pravo glasa i ukazali mi povjerenje. Ovim saopštenjem završavam dalje političko oglašavanje”, naveo je.

Zagorka Grahovac (Lista za pravdu i red): Oproštaj od „prljavog svijeta politike“

Zagorka Grahovac, dosadašnja poslanica i kandidatkinja Pokreta „Za pravdu i red“, obratila se emotivnom porukom u kojoj se zahvalila glasačima i pojedinim medijima na podršci, ali i poslala jasnu poruku o povlačenju iz političkog života:

„Hvala od srca svakom čovjeku koji je glasao za mene, koji je podržao mog lidera Nebojšu Vukanovića i Listu za pravdu i red. Hvala svima koji su tokom ove kampanje bili uz nas, dolazili na tribine i vjerovali da ovo što radimo ima smisla. A danas, kada se sve završilo, još jasnije znam – sve ono što mi je u životu najvrjednije i svi oni kojima dajem svoju ljubav nalaze se izvan ovog prljavog svijeta politike. Takvi ljudi u mom životu stali su na prste jedne ruke, ali upravo zato su tako dragocjeni“.

Nebojša Vukanović (Lista za pravdu i red): Razočaranje izlaznošću, Hercegovinom i izbornim inatom

Lider Pokreta „Za pravdu i red“ i kandidat za srpskog člana Predsjedništva BiH, Nebojša Vukanović, izrazio je veliko razočaranje ostvarenim rezultatom. Iako je osvojio oko 100.000 pojedinačnih glasova, naglasio je da je opozicija pretrpjela poraz u borbi protiv vladajućeg režima.

Vukanović je na konferenciji za medije i na blogu ukazao na demografski slom i apstinenciju mladih:

„Očigledno je da su glasači koji su protiv vlasti otišli iz zemlje, a mladi su ostali kod kuće. Na mnogim biračkim mjestima svega 15% izašlih je mlađe od 30 godina, dok je preko 50% starije od 65 godina. Rezultat je takav da je Milorad Dodik sa satelitima pobijedio na svim nivoima. Najviše sam razočaran brojem glasova u Hercegovini – u Nevesinju, Gacku i Bileći dobili smo duplo manje glasova nego prije četiri godine, uprkos našoj neprekidnoj borbi za taj kraj“.

Vukanović je dodao i da mu je žao što je „žrtvovao porodicu boreći se dvije decenije za narod protiv mafije i korupcije“, zaključivši da je “ispao budala jer se borio za ljude koji to na izborima nisu nagradili”.

Predrag Kukolj (Pokret “Sigurna Srpska”): Poziv na političku tišinu i prihvatanje volje birača

Kandidat Pokreta “Sigurna Srpska”, Predrag Kukolj, osvojio je više od 1.000 glasova, ali je istakao da u ukupnom izbornom rezultatu nema razloga za slavlje:

„Nema prostora za bilo kakvo hvalisanje, a kamoli za slavlje, ali ima za zahvalnost. Rezultati pokazuju da je više onih koji smatraju da idemo u dobrom pravcu, i kao Prijedor i kao Republika Srpska. Ja to poštujem i čestitam onima koji su dobili povjerenje građana. U kampanji sam rekao gotovo sve što sam imao. Sada je vrijeme za malo tišine i za djela onih kojima su građani dali povjerenje.“

Draško Stanivuković (Pokret „Sigurna Srpska“): Zadovoljstvo rastom stranke i pobjedom u Banjaluci

Za razliku od razočaranih opozicionara, lider Pokreta „Sigurna Srpska“ (PSS) i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da je njegova stranka postala druga najjača politička snaga u Republici Srpskoj:

„Pokret ‘Sigurna Srpska’ ostvario je odličan rezultat i za manje od godinu dana postao druga najjača politička snaga u Srpskoj. Posebno nam je važan rezultat u Banjaluci, gdje sam osvojio najveći broj glasova. Naš rezultat je porastao za više od 50%, imaćemo poslanike u gotovo svakoj izbornoj jedinici, kao i dva poslanička mandata u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ponosni smo što smo stali uz prof. dr Branka Blanušu i Marinka Božovića“.

Branko Blanuša (Kandidat opozicije za predsjednika/ SDS): Čestitka pobjedniku uz zadovoljstvo ličnim glasovima

Kandidat opozicionog bloka za predsjednika Republike Srpske, prof. dr Branko Blanuša (SDS), nakon izbora je čestitao pobjedniku i poručio da je džentlmenski prihvatiti volju većine:

„Sa ovakvim opozicionim kapacitetom zaista mogu biti zadovoljan postignutim rezultatom, jer sam dobio oko 60.000 glasova više nego što su sve opozicione stranke zajedno dobile za Narodnu skupštinu RS. Očigledno je da je većina stanovnika zadovoljna stanjem i podržava politike vladajućih stranaka, a sa moje strane džentlmenski je da čestitam pobjedniku. Mi nastavljamo našu borbu“.

Milan Miličević (SDS): Zahtjev za ostavkama i sukob zbog sječe kadrova u SDS-u

Iako je ranije obavljao funkciju predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS), Milan Miličević reagovao je na istorijski minimum koji je stranka ostvarila na ovim izborima, oštro kritikujući poteze trenutnog rukovodstva i vanredna isključenja iz partije:

„Odgovoran odnos prema SDS-u nakon izbornog rezultata koji je na istorijskom minimumu jeste da predsjednik i rukovodstvo ponude ostavke. Ovo je trenutak za hitnu sjednicu Glavnog odbora i Skupštine stranke! Umjesto toga, odmah nakon izbornog debakla dobili smo odluku o isključenju gradonačelnika Bijeljine Ljubiše Petrovića, uz neodrživo opravdanje izbornog poraza. Profesore, ne gradi se autoritet u SDS-u čistkama i isključenjima. Povucite odluku o isključenju Petrovića“.

Milanko Mihajilica (Pokret „Sigurna Srpska“): Nastavak borbe u Novom Gradu

Funkcioner Pokreta „Sigurna Srpska“ Milanko Mihajilica zahvalio se glasačima u Novom Gradu i poručio da izbornu volju građana treba poštovati:

„Izbori su prošli. Posebno se zahvaljujem onima koji su podržali Pokret ‘Sigurna Srpska’, koji je po broju glasova postao druga po snazi politička stranka u Novom Gradu i Republici Srpskoj. Uvijek sam poštovao i poštovaću volju народа. Nastaviću svoju političku borbu za bolju i pravedniju Srpsku.“

Vlado Đajić (Volja naroda): Optužbe za izbornu krađu i najava tužbi

Dr Vlado Đajić oglasio se neposredno nakon prebrojavanja prvih biračkih mjesta, tvrdeći da su rezultati na terenu drastično izmanipulisani na štetu njegovog političkog opredjeljenja i stranke:

„Na osnovu pouzdanih informacija od naših članova i glasača sa terena, došli smo do zaključka da se broj glasova koji smo dobili i broj zvanično obrađenih glasova razlikuju u velikoj mjeri. To dovodi do jednostavnog zaključka – pokradeni smo! Tražićemo sve zakonske načine i mehanizme da to i realno dokažemo na terenu“, piše Aloonline.

Nastavi čitati

Aktuelno