Connect with us

Politika

USTAVNI SUD TRAŽI ZAKON: Glavnog pregovarača ne može imenovati samo Predstavnički dom

Iako je Ustavni sud BiH osporio odluku po kojoj glavnog pregovarača BiH sa EU imenuje Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, na kraju će ipak Parlamentarna skupština BiH morati da uredi to pitanje.

Odluka pala jer nije potvrđena u Domu naroda
Naime, Ustavni sud BiH, odlučujući o zahtjevu 31 poslanika NS RS, osporio je odluku o osnivanju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH koju je usvojio Predstavnički dom. Prema toj odluci, to pitanje, odnosno uspostavljanje kancelarije i imenovanja glavnog pregovarača bilo bi u nadležnosti Predstavničkog doma, međutim Ustavni sud BiH kaže da tu odluku nije potvrdio Dom naroda.

“Stoga odluka koju je donio jedan dom zakonodavnog tijela prema nadležnostima Ustava BiH ne predstavlja odluku Parlamentarne skupštine. Shodno tome, takva odluka ne može proizvesti pravno djelovanje, jer nije u skladu sa Ustavom BiH. Ustavni sud BiH je naložio Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci od dana dostavljanje odluke u skladu sa svojim ovlaštenjima normira proceduru imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH za vođenje pregovora o pristupanju BiH u EU i osnivanju kancelarije glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača BiH”, naveli su iz Ustavnog suda BiH.

Reakcije iz Republike Srpske
U Republici Srpskoj, za razliku od ranije, ovaj put su zadovoljni odlukom Ustavnog suda BiH navodeći da svaka buduća odluka u vezi s tim mora dobiti podršku Predstavničkog i Doma naroda. To je, kako kažu garancija da odluka neće biti na štetu Srba i Republike Srpske.

“Moramo biti svjesni da mora doći do političkog dogovora i da Sarajevo treba da prihvati da to mjesto pripada Republici Srpskoj i srpskom narodu. Kada govorimo o pitanju evropskih integracija, Srbi i Republika Srpska nemaju nijedno mjesto, odnosno nemaju ministra i zamjenika ministra spoljnih poslova ni direktora Direkcije za evropske integracije”, rekao je za “Nezavisne” Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD-a i jedan od podnosilaca inicijative za ocjenu ustavnosti 0dluke o osnivanju kancelarije i proceduri imenovanja glavnog pregovarača i zamjenika glavnog pregovarača.

Mazalica je istakao da buduće eventualno zakonsko rješenje treba da uvaži mehanizam koordinacije i da se prilikom budućih odluka konsultuju i entiteti i kantoni.

Pregovori sa EU blokirani bez rješenja
Podsjećanja radi, uspostavljanje kancelarije i imenovanje glavnog pregovarača BiH sa EU jedan je od uslova BiH za početak pregovora. Bez kancelarije i glavnog pregovarača praktično je nemoguće dobiti datum za početak pregovora, i o ovom pitanju već više od godinu dana vodi se rasprava unutar BiH. Po pravilima, a i političkom dogovoru, glavni pregovarač treba da bude Srbin, i spor je nastao onog trenutka kada ga je trebalo imenovati. SNSD i HDZ insistiraju da taj posao radi Savjet ministara BiH, dok stranke “trojke” na to ne pristaju i njima je u principu najspornije bilo to što će taj kadar dati SNSD.

Politički sukob i neizvjestan dogovor
Kako bi to spriječile, stranke trojke, zajedno sa opozicionim strankama iz Republike Srpske, predložile su odluku prema kojoj Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH treba da imenuje glavnog pregovarača. Tu odluku usvojili su u Predstavničkom domu, ali protiv nje su glasali poslanici SNSD-a i HDZ-a koji su od početka tvrdili da se radi o neustavnoj odluci i da se tako neće moći imenovati glavni pregovarač.

To se na kraju ispostavilo kao tačno, i sada je ključno pitanje da li će politika naći zajednički jezik i u roku od šest mjeseci postići dogovor o ovom pitanju, što nije realno za očekivati, jer opšti izbori treba da budu održani u oktobru ove godine

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno