Sjedinjene Američke Države su spremne da priznaju “rusku kontrolu nad poluostrvom Krim i drugim okupiranim ukrajinskim teritorijama kako bi se osigurao sporazum o okončanju rata u Ukrajini”, piše danas britanski Telegraf.

List navodi da je američki predsednik Donald Tramp poslao svog mirovnog izaslanika Stiva Vitkofa i zeta Džareda Kušnera da direktno iznesu ponude ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u Moskvi, kao i da će se mirovni plan o okončanju sukoba u Ukrajini, po kome se ta zemlja odriče dijelova svoje teritorije u korist Rusije, vjerovatno nastaviti uprkos protivljenju među evropskim saveznicima Kijeva.

– Sve je jasnije da Amerikance ne zanima evropski stav. Kažu da Evropljani mogu da rade šta god žele – rekao je za list dobro upućen izvor.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je juče izjavio da će pravno priznanje Krima i Donjecke i Luganske oblasti kao ruske teritorije od strane Vašingtona biti jedno od ključnih pitanja u pregovorima o mirovnom planu američkog predsjednika.

SAD predale Rusiji parametre mirovnog plana finalizovanog u Ženevi

Kremlj je danas potvrdio da je dobio revidiranu strategiju za okončanje rata u Ukrajini, koja je sastavljena nakon pregovora između ukrajinskih i američkih zvaničnika koji su održani u Ženevi prošlog vikenda.

Vašington je poslao Moskvi parametre svog mirovnog plana za Ukrajinu, prilagođene nakon konsultacija SAD i Ukrajine u Ženevi, izjavio je danas portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

– Glavni parametri su saopšteni, a sljedeće nedjelje će biti razgovor u Moskvi – napomenuo je Peskov, prenosi TAS.

On je rekao i da će Moskva blagovremeno objaviti tačan datum dolaska izaslanika predsjednika SAD Stiva Vitkofa u Moskvu sa kojim će ruska strana razmatrati detalje mirovnog plana.

U Ženevi su 23. novembra održani pregovori ukrajinskih, američkih i evropskih zvaničnika o nacrtu mirovnog plana koji je predstavio Vašington za okončanje rata u Ukrajini.

Nakon pregovora između delegacija dvije države u Ženevi, Ukrajina i Sjedinjene Američke Države su se saglasile da nastave rad na zajedničkim prijedlozima za mirovni sporazum.

Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je saopštio je da bi američki plan mogao da bude osnova za ukrajinsko rješenje.

Tanjug

Američki predsjednik Donald Trump objavio je da će zaustaviti primanje migranata iz svih zemalja trećeg svijeta u Sjedinjene Države. Također želi ukinuti svaku federalnu podršku osobama koje nisu državljani SAD-a.

Naveo je to na svojoj mreži Truth Social ubrzo nakon što je preminula pripadnica Nacionalne garde, koju je, prema navodima vlasti, u blizini Bijele kuće u srijedu ranio muškarac porijeklom iz Afganistana.

“Trajno ću obustaviti migraciju iz svih zemalja trećeg svijeta kako bi se američki sistem mogao u potpunosti oporaviti. Uklonit ću svakoga ko nije čist doprinos Sjedinjenim Američkim Državama ili nije sposoban voljeti našu zemlju, ukinut ću sve federalne naknade i subvencije za osobe koje nisu naši državljani, oduzet ću državljanstvo migrantima koji remete javni mir i deportovat ću sve strance koji su na teret budžetu, predstavljaju sigurnosni rizik ili nisu kompatibilni sa zapadnom civilizacijom”, dodao je.

Objavu je dao nedugo nakon što je saopćeno da je preminula dvadesetogodišnja gardistica Sarah Beckstrom, koju je ranio migrant iz Afganistana.

Trump je još tokom prošlogodišnje predizborne kampanje jasno stavljao do znanja da je zaustavljanje migracije jedan od ključnih ciljeva njegovog drugog mandata. Na granici SAD-a s Meksikom broj ilegalnih prelazaka drastično je opao od januarskog Trumpovog stupanja na dužnost, dijelom i zbog angažovanja vojske.

Bijela kuća je također u oktobru najavila da će znatno smanjiti broj primljenih izbjeglica, ljudi koji se suočavaju s progonima ili bježe od rata. U narednih 12 mjeseci bit će ih najviše 7.500, dok ih je za vrijeme Bidena bilo i do 125.000.

Istovremeno, američka administracija pokušava deportovati milione migranata koji se u SAD-u nalaze bez potrebnih dokumenata. Pritom se često suočava s otporom zajednica u kojima ti ljudi žive, jer je veliki broj njih u zemlji godinama, plaća poreze i obavlja poslove, poput onih u poljoprivredi, za koje inače nema velikog interesa.

S obzirom na to da se Ukrajina suočava s velikim budžetskim manjkom u sljedeće dvije godine, Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznute ruske imovine za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garanciju država članica bloka.

Ali, Belgija, država domaćin klirinške kuće koja drži zamrznuta sredstva, suzdržava se iz straha od odmazde Moskve – pravne ili druge.

Ukrajinu čeka oštra zima, a vjerovatno će uslijediti još. Tokom sljedeće dvije godine, ratom razorena zemlja suočava se s rupom od 65 milijardi dolara u svom budžetu, prema najboljim procjenama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF).

Tramp nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu
Gotovo dvije trećine rastegnutog budžeta zemlje trenutno ide na finansiranje onoga što je postao mukotrpan rat iscrpljivanja kako bi se spriječilo rusko napredovanje. Svakodnevne potrebe ukrajinskih građana – uključujući penzije i plate u javnom sektoru – uglavnom se pokrivaju stranom pomoći zapadnih saveznika.

Od povratka predsjednika Donalda Trampa na dužnost u januaru, SAD – prije najveći pojedinačni pristalica Ukrajine – nije izdvojio nova sredstva za Ukrajinu, prisiljavajući Evropu da se bori kako bi popunila prazninu u vojnoj i humanitarnoj pomoći.

I dok je Evropska komisija obećala mobilisati do 100 milijardi evra za Ukrajinu kada sljedeći budžet EU-a počne 2028. godine, pronaći načine da se novac nastavi dostavljati u Kijev do tada nije bilo lako.

“Euroclear” upozorava EU da bi plan zamrzavanja ruske imovine mogao dovesti do viših troškova zaduživanja
Što nas dovodi do problema s 300 milijardi dolara. Godinama je ruska centralna banka ulagala svoje devizne rezerve u inostranstvu u obveznice i druge hartije od vrijednosti. Ta imovina sada stoji zamrznuta u bankama i klirinškim kućama u Evropi i šire, imobilisana pod zapadnim sankcijama otkako je započela potpuna ruska specijalna vojna operacija 2022. godine.

Od tada je Evropa podijeljena oko toga što učiniti s tim sredstvima. Francuska i Njemačka su se protivile ponovljenim pozivima Bajdenove administracije, Poljske te baltičkih i nordijskih država da zaplijene tu imovinu kako bi finansirale borbu Ukrajine protiv Rusije.

Kao državna imovina, ta imovina – koju Rusija još uvijek posjeduje, čak i ako je ne može dirati – imuna je na zapljenu prema međunarodnom pravu. Moskva je jasno dala do znanja da će pokrenuti hitne pravne mjere protiv bilo kakvog takvog poteza, vjerovatno zaplijenivši nepoznati iznos zapadne imovine koju je Rusija zamrznula u znak odmazde, prenosi “France24”.