Od 1. septembra 2025. u Evropskoj uniji na snagu je stupila zabrana korišćenja trimetilbenzoil-difenilfosfin oksida (TPO) u kozmetičkim proizvodima.

Ova hemikalija, korišćena kao fotoinicijator u gel lakovima za nokte i UV završnim slojevima, zabranjena je zbog potencijalnih zdravstvenih rizika.

Prema riječima Brune Cvetkovića, zamjenika direktora NZJZ Dr. Andrija Štampar, TPO u koncentracijama od oko pet posto pokazuje kancerogena, mutagena ili reproduktivno toksična svojstva. Nova uredba EU zabranjuje proizvodnju i prodaju proizvoda s TPO-om, što značajno utiče na kozmetičku industriju, posebno na sektor manikira.

Kozmetički saloni širom Hrvatske suočavaju se s potrebom zamjene postojećih kolekcija gel lakova, što izaziva rasprave u stručnim krugovima, prenosi Poslovni dnevnik.

Na društvenim mrežama, na primjer u grupi „Ženski recenziraj“, korisnice upozoravaju na važnost provjere sastava proizvoda, dok neke ukazuju na rasprodaje zaliha s TPO-om na poznatim platformama za prodaju kozmetičke opreme.

Nova regulativa nameće obavezu usklađenosti za proizvođače i salone, što bi moglo povećati troškove poslovanja, ali i podstaći razvoj sigurnijih alternativa na tržištu.

U istraživanju javnog mnijenja javnog servisa ARD, desničarsko-populistička Alternativa za Njemačku (AfD) prvi put uživa podršku četvrtine biračkog tijela, objavljeno je danas.

Na redovno pitanje „za koga bi glasali da se sljedeće nedjelje održavaju izbori na saveznom nivou“, 25 odsto ispitanih zaokružilo je AfD, što je porast u odnosu na posljednje istraživanje iz jula.

Prema rezultatima tzv. „Njemačkog trenda“, koji za javni servis ARD provodi institut Infratest Dimap, demohrišćansku Uniju CDU/CSU kancelara Fridriha Merca biralo bi 27 odsto ispitanih, što je ista vrijednost kao i prilikom posljednjeg ispitivanja.

Manjeg koalicionog partnera u vladi Fridriha Merca, Socijaldemokratsku partiju Njemačke (SPD), biralo bi 14 odsto. Stranku Zeleni biralo bi 11, a stranku Ljevica 10 odsto ispitanih. U poređenju sa posljednjim parlamentarnim izborima u februaru ove godine, AfD bi biralo gotovo pet odsto glasača više.

Prema istom istraživanju javnog mnjenja, velika većina ispitanih (75 odsto) nezadovoljna je dosadašnjim učinkom demohrišćansko-socijaldemokratske vlade koja je preuzela vlast u maju. Ispitani su prije svega nezadovoljni neslogom koju pokazuje dosadašnji rad vlade te čestim javnim sukobima demohrišćana i socijaldemokrata.

U jednom drugom istraživanju javnog mnjenja, godinu dana prije održavanja izbora u istočnonjemačkoj saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, AfD je povećao svoju prednost pred CDU-om. Po rezultatima istraživanja instituta Infratest Dimap za javni servis MDR, AfD bi osvojio 39 odsto glasova, što je 12 procentnih poena više nego CDU sa 27.

Trenutno je u ovoj saveznoj pokrajini na vlasti koaliciona vlada CDU-a, SPD-a i FDP-a. Analitičari smatraju da birači, uprkos uspjesima aktuelne vlade Fridriha Merca u suzbijanju ilegalne migracije, još uvijek vjeruju da bi AfD bio najkompetentniji u rješavanju ovog problema, prenosi Index.

Moskva bi mogla zaplijeniti britansku imovinu i dalje ukrajinske teritorije zbog nedavnog korištenja zamrznute imovine kako bi pružila dodatnu vojnu podršku ruskim trupama oko Kijeva, rekao je u četvrtak zamjenik predsjednika ruskog Savjeta sigurnosti Dmitrij Medvedev.

U izjavi britanskog Ministarstva odbrane u srijedu navodi se da je London prebacio oružje i vojnu podršku u vrijednosti većoj od milijardu funti (1.3 milijarde dolara), za koje se tvrdi da su kupljeni novcem prikupljenim od zamrznute ruske imovine. Objava je stigla dok je britanski ministar odbrane Džon Hili posjetio ukrajinski glavni grad Kijev.

Komentarišući britanski transfer, Medvedev, koji je bivši predsjednik i premijer Rusije, tvrdio je da je zemlja “počinila prekršaj”, zbog čega je Moskva stekla pravo na povrat dotičnog iznosa od Londona i Ukrajine.

“Ali s obzirom na to da se taj novac ne može vratiti na sudu iz očitih razloga, naša zemlja ima samo jedan način da vrati dragocjenosti. Da vrati ono što je zaplijenjeno u naturi. To jeste, ‘ukrajinsku zemlju’ i ostale nekretnine i pokretnine koje se na njoj nalaze”, rekao je Medvedev na Telegramu.

Takođe je predložio “oduzimanje dragocjenosti britanske krune”, uključujući imovinu Ujedinjenog Kraljevstva u samoj Rusiji.

Britanske vlasti nisu odmah komentarisale Medvedeve izjave.

Zapadne zemlje zamrznule su otprilike 300 milijardi dolara imovine Ruske centralne banke od početka rata između Rusije i Ukrajine 2022. godine. Mnogi su raspodijelili kamate zarađene na toj imovini kako bi finansirali odbranu Ukrajine, što je Kremlj osudio.

Neke zemlje takođe podržavaju potpuno oduzimanje imovine, umjesto da se kamate koriste samo za osiguranje kredita za Ukrajinu, prenosi “Anadolija”.