Connect with us

Svijet

UŽASNI USLOVI U BOLNICI NAKON NAPADA: Povrijeđene operišu na podu bez anestezije

U napadu na bolnicu u Gazi poginule su stotine Palestinaca i taj događaj produbio je napetost na Bliskom istoku.

Dok palestinski funkcioneri tvrde da iza napada na bolnicu stoji Izrael i optužuju Izrael za “masakr”, Izrael nastoji dokazati kako je za eksploziju u bolnici Al-Ahli al-Arabi krivo neuspješno lansiranje rakete palestinske skupine Islamski džihad. Oni te tvrdnje odbacuju.

U napadu na bolnicu ubijeno je i ranjeno najmanje 500 civila, među kojima su i djeca. Fotografije i snimke zbrinjavanja stradalih šokirale su svijet.

Ovo je ujedno najveći napad na Pojas Gaze nakon eskalacije sukoba prije dvije sedmice.

Dotori u Gazi trude se pomoći svim povrijeđenima, ali suočeni su sa sve manjim medicinskim zalihama.

Očajnički ih pokušavaju spasiti te ih čak operiju na podu u hodnicima, neke i bez anestezije.

Takođe, veliki broj ranjenih i dalje čeka pomoć.

“Prije napada na bolnicu, zdravstvene vlasti u Gazi rekle su da je najmanje 3.000 ljudi umrlo u 11-dnevnom bombardovanju Izraela koje je počelo nakon napada Hamasa, koji je iznenadio Izrael i doveo do toga da je gotovo 200 ljudi odvedeno u Gazu kao taoci, a 1.400 ljudi je poginulo na izraelskim ulicama”, piše AP, prenosi Hina.

Sukobi do kojih je došlo nakon Hamasovog napada izazvalo je eskalaciju svih napetosti na Bliskom istoku te su prerasli u rat.

“U izraelskim protivudarima na Pojas Gaze ubijeno je oko 3.000 ljudi, većinom palestinskih civila”, objavile su mjesne vlasti.

Svijet

SITUACIJA SVE LOŠIJA! JPMorgan povećao rizik od recesije na 60 posto

Vjerovatnije je da će se ove godine desiti globalna recesija nego da neće, zahvaljujući carinama koje su uvedene u srijedu iz SAD-a.

To je mišljenje analitičara JPMorgana koji su u četvrtak povećali prognozu vjerovatnoće recesije na 60%. To je rast u odnosu na prethodnih 40%, prije nego što su popodnevne izjave predsjednika Trumpa u srijedu izazvale pad na tržištima.

Prema navodima kompanije, planovi administracije najvjerovatnije podrazumijevaju povećanje američkih carinskih stopa za 20 procentnih poena. Posljednje tako veliko povećanje, iz 1968. godine, bilo je praćeno recesijom, navode ekonomisti predvođeni Bruceom Kasmanom.
Analitičari navode da će uzvratne carine drugih zemalja, slabljenje poslovnog povjerenja u SAD-u i poremećaji u lancima snabdijevanja dodatno pogoršati situaciju. Proizvođač džipova Stellantis već je obustavio proizvodnju u svojim fabrikama za sklapanje automobila u Meksiku i Kanadi.

Scenario u kojem SAD ulazi u recesiju, ali ostatak svijeta ostane pošteđen, takođe je moguć, navodi kompanija, ali je manje vjerovatan, prenosi Investitor.

Nastavi čitati

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Aktuelno