Connect with us

Svijet

VANZEMALJCI U MEKSIČKOM KONGRESU PREVARA? Istraživač tvrdi da priča sa GOSPOM

Navodni vanzemaljci sletjeli su u meksički Kongres, ali nije to bio NLO u obliku tanjira koji bi lebdjeli nad istorijskom zgradom ili svjetlozelenih osvajača poput onih iz holivudskih filmova.

Bauk malih zelenih čovječuljaka stigao je u Sijudad Meksiko dok su parlamentarci u utorak slušali svjedočanstva pojedinaca koji ukazuju na mogućnost postojanja vanzemaljaca. Istraživači su došli iz Meksika, Sjedinjenih Američkih Država, Japana i Brazila, prenosi Associated Press.

Sjednica bez presedana u meksičkom Kongresu održana je dva mjeseca nakon slične pred Kongresom SAD-a u kojoj je bivši obavještajni oficir američkog ratnog vazduhoplovstva ustvrdio da je njegova zemlja vjerovatno svjesna “vanzemaljskih” aktivnosti još od 30-ih godina prošlog januara.

Meksički novinar José Jaime Maussan predstavio je dvije kutije s navodnim mumijama pronađenim u Peruu, za koje on i druge osobe smatraju da pripadaju “neljudskim bićima koja nisu dio naše zemaljske evolucije”.

Zgrčena tijela sa smanjenim i iskrivljenim glavama zaprepastila su prisutne i brzo podigla buru na društvenim mrežama.

“To je kraljica svih dokaza. Ako nam DNA pokaže da se radi o ‘neljudskim’ bićima i da ne postoji ništa ovakvog izgleda na svijetu, trebali bismo to tako i shvatiti”, ustvrdio je Maussan.

Međutim, upozorio je da ih još ne želi nazivati “vanzemaljcima”.

Očigledno sasušena tijela datiraju iz 2017. godine i pronađena su duboko pod zemljom u peruanskoj pustinji Nazca. Područje je poznato po gigantskim zagonetnim likovima urezanima u zemlju i vidljivim samo iz ptičje perspektive. Većina se tih linija u pustinji Nazca pripisuje drevnim domorodačkim zajednicama, ali formacije su zaokupile maštu mnogih.

Maussan je 2017. iznio slične tvrdnje u Peruu, a izvještaj državnog tužilaštva pokazalo je da su tijela zapravo “nedavno proizvedene lutke, koje su prekrivene mješavinom papira i sintetičkog ljepila kako bi se simulirala koža”.

U izvještaju se dodaje da su figure gotovo sigurno načinjene ljudskim djelovanjem i da “nisu ostaci davnih vanzemaljaca, kako ih se pokušalo predstaviti”. Tijela u to vrijeme nisu javno prikazana, pa nije jasno jesu li ista kao ona koja su predstavljena meksičkom kongresu.

U srijedu je Julieta Fierro, istraživačica na Institutu za astronomiju pri Nacionalnom autonomnom univerzitetu Meksika, bila među onima koji su izrazili skepticizam, rekavši da mnogi detalji “nemaju smisla”.

Fierro je dodala kako su tvrdnje istraživača da je njen univerzitet podržao njihovo navodno otkriće lažne i napomenula da će naučnici trebati napredniju tehnologiju od X-zraka, za koju se tvrdi da je korištena u identifikaciji, kako bi utvrdili jesu li navodno kalcifikovana tijela “neljudska”.

“Maussan je učinio mnoge stvari. Kaže da je razgovarao s Gospom od Guadalupe. Rekao mi je da vanzemaljci ne razgovaraju sa mnom kao što razgovaraju s njim jer ne vjerujem u njih”, objasnila je Fierro.

Naučnica je dodala kako se čini čudnim da su Peruanci dopustili predstavljanje onoga što bi zasigurno bilo “blago nacije”, i to bez pozivanja peruanskog ambasadora.

Kongresmen Sergio Gutiérrez Luna iz vladajuće stranke Morena jasno je dao do znanja da Kongres nije zauzeo stav o tezama iznesenima tokom više od tri sata zasjedanja. Svaki član parlamenta je odlučivao hoće li vjerovati ili ne, a oni koji su svjedočili morali su se zakleti da će govoriti istinu.

Gutiérrez Luna istaknuo je važnost saslušanja “svih glasova i svih mišljenja” i rekao da je pozitivno što postoji transparentan dijalog o pitanju vanzemaljaca.

U SAD-u je u julu penzionisani major David Grusch tvrdio da SAD skriva dugogodišnji program koji otkriva i inženjeringom analizira neidentifikovane leteće objekte. Pentagon je demantovao njegove tvrdnje, prenosi Index..

Gruschevo dugoočekivano svjedočenje pred pododborom Predstavničkog doma bilo je posljednji iskorak američkog Kongresa u svijet UAP-ova ili “neidentifikovanih vazdušnih fenomena”, što je službeni izraz koji američka vlada koristi za NLO.

Američki demokrati i republikanci posljednjih su se godina zalagali za više istraživanja zbog zabrinutosti da bi svjedočenja pilota mogla biti povezana s protivnicima SAD-a.

Related Topics:

Svijet

ČVRST STAV RUSIJE! Lavrov otkrio šta je Putin potvrdio Trampu tokom razgovora

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potvrdio je predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu posvećenost Moskve postizanju pravednog rješenja sukoba u Ukrajini, izjavio je ministar spoljnih poslova Rusije Sergej Lavrov.

Lavrov je podsjetio na čvrst stav Rusije o “pravednom rješavanju ukrajinske krize koju je stvorio Zapad”, naglašavajući da je taj stav juče još jednom jasno potvrdio Putina nakon telefonskog razgovora sa Trampom, prenio je TASS.

Putin je ranije novinarima rekao da je razgovor sa Trampom trajao više od dva sata i da je bio “sadržajan i iskren”.
To je bio treći telefonski razgovor lidera Rusije i SAD od početka godine.

Putin je dodao da je Tramp u razgovoru istakao da Rusija teži mirnom rješenju u Ukrajini, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Svijet

TENZIJE SE MOGU REZATI NOŽEM! Koja zemlja ima najjaču vojnu silu u Evropi?

Evropske države, predvođene Njemačkom, najavljuju značajno povećanje ulaganja u odbranu – čak do pet odsto BDP-a.

Ovaj zaokret dolazi kao odgovor na rastuće bezbjednosne prijetnje u svijetu, ali i kao rezultat ambicija da se vojna moć na kontinentu ojača i modernizuje.

Njemačka planira istorijski zaokret u svojoj vojnoj politici, najavljujući povećanje izdvajanja za odbranu na čak pet procenata BDP-a.
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful najavio je ovu odluku na sastanku NATO-a u Antaliji, naglašavajući da je cilj stvoriti “konvencionalno najjaču vojsku u Evropi”.

Bundesver trenutno ima oko 182.000 vojnika, sa planom da se taj broj poveća na 240.000 do 2031. godine.

Vlada je već izdvojila poseban fond od 100 milijardi evra za modernizaciju opreme, zamjenu starih tenkova, aviona i ratnih brodova, te unapređenje digitalizacije i komandnih sistema.
Linker
Ipak, stručnjaci upozoravaju da će dvostruko veći izdaci značajno opteretiti njemački budžet, prenosi Deutsche Welle.

Poljska: Bedem istočne Evrope

Poljska je u posljednjih nekoliko godina uložila ogromna sredstva u modernizaciju svoje vojske, sa ciljem da postane najjača kopnena sila na kontinentu. Prošle godine, čak 4,12% BDP-a izdvojeno je za odbranu, što je jedan od najvećih procenata u Evropi.

Poljska vojska trenutno broji oko 150.000 vojnika, ali je plan da se do 2035. taj broj poveća na 300.000.
Varšava je takođe naručila više od 600 tenkova iz Južne Koreje i SAD, kao i savremene raketne sisteme HIMARS, dronove i borbene avione F-35. Dok je kopnena vojska među najjačima, poljska mornarica ostaje najslabija karika.

Francuska: Nuklearna sila sa globalnim ambicijama

Francuska je jedina nuklearna sila unutar Evropske unije, sa jasnim ciljem da očuva globalno vojno prisustvo i stratešku nezavisnost.

U njenoj vojsci služi oko 203.000 vojnika, uz dodatnih 175.000 pripadnika žandarmerije i 26.000 rezervista.

Francuska mornarica ponosi se nuklearnim nosačem aviona “Šarl de Gol”, strateškim podmornicama i borbenim avionima rafal, koji su sposobni da nose nuklearno oružje.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je od 2017. značajno povećao vojni budžet, naglašavajući opasnost od “ruske prijetnje”. Zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji i državnom podsticanju, Francuska je izgradila vojsku koja je visoko efikasna i borbeno spremna, prenosi Nova.

Velika Britanija: Dobro naoružana, ali ranjiva

Velika Britanija ulaže 2,4% BDP-a u vojsku, sa fokusom na visokotehnološku opremu poput dronova, vještačke inteligencije i laserskih sistema.

Kraljevska mornarica raspolaže sa dva nosača aviona, iako je samo jedan trenutno operativan.

Britanske vazduhoplovne snage su među najmodernijima u Evropi, predvođene američkim avionima F-35B, kojih London planira da nabavi ukupno 138.

Ipak, sa oko 140.000 vojnika, britanske oružane snage ostaju relativno male, a njihova zavisnost od američke tehnologije, naročito u nuklearnom naoružanju, predstavlja ranjivost.

Italija: Vazdušna i pomorska sila, slaba na kopnu

Italija trenutno ulaže 1,49% BDP-a u odbranu, ali premijerka Đorđa Meloni planira da taj procenat značajno poveća. Italija raspolaže sa 165.000 vojnika, dva nosača aviona i modernom vazduhoplovnom flotom.

Međutim, kopnene snage se smatraju zastarjelim i zahtijevaju ozbiljnu modernizaciju. Italija je već naručila više od 1.000 novih borbenih tenkova od njemačkog “Rajnmetala”, s ciljem da ojača svoje pozicije na evropskoj vojnoj sceni. Fokus Italije ostaje na bezbjednosti Mediterana i očuvanju trgovinskih ruta.

Nastavi čitati

Svijet

LEONID SLUCKI “Zelenski ne želi mir jer zna da su za njega razgovori KARTA U JEDNOM SMJERU”

Vladimir Zelenski ne želi mir sa Rusijom jer je svjestan da bi razgovori za njega mogli da znače ili presudu ili kartu u jednom smjeru, izjavio je predsjedavajući Odboru za međunarodna pitanja u ruskoj Državnoj dumi Leonid Slucki.

On je za televiziju “Rusija-24” rekao da je Zelenski žrtvovao Ukrajinu i Ukrajince zarad interesa kolektivnog Zapada koji je ranije predvodio bivši predsjednik SAD DŽozef Bajden, te da odatle potiče njegova opsesivna želja da ostane na vlasti, prenosi Srna.

“Jasno je da bi razgovori za njega mogli značiti kartu u jednom smjeru ili presudu i zato Zelenski ne želi mir, kao ni evropski huškači.

Rat do posljednjeg Ukrajinca je gruba fraza, ali odslikava trenutni pristup Zelenskog”, istakao je Slucki, koji je i lider Liberalne demokratske stranke Rusije.

Prema njegovim riječima, Zelenski je, zapravo, bio potresen kada je shvatio da je predsjednik SAD Donald Tramp izgradio konstruktivan odnos sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom i da američki lider poziva na mir i naredni krug pregovora u Istanbulu, prenio je TASS.

Slucki je izrazio uvjerenje da je Zelenski svjestan da ga Tramp neće beskonačno ubjeđivati.

“Štaviše, SAD bi mogle da pokušaju da prebace teret vojne podrške kijevskom režimu na Evropu, koja može samo da priča o velikim stvarima.

Evropske zemlje, gdje zamah uzima desničarsko osjećanje, teško da mogu da nose taj teret i smanjenje američke podrške moglo bi da definitivno znači predaju za Zelenskog, bez mogućnosti vraćanja pregovorima koje danas nudimo”, zaključio je Slucki.
Nezavisne

Nastavi čitati

Aktuelno