Opasnost od katastrofalnih požara na otvorenom, koji su lani zahvatili više od 3.000 hektara javnih šuma u Srpskoj, ove je godine vrlo izražena, zbog čega stručnjaci pozivaju na pojačan oprez i preduzimanje svih preventivnih mjera da bi potencijalna šteta po šumski fond bila preduprijeđena i svedena na minimum.
Sezona požara na otvorenom već je počela, a u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS navode da prema preliminarnim prognozama u Srpskoj ove godine postoji realan rizik od pojave katastrofalnih požara sa potencijalnom nesagledivom štetom po postojeći biljni i životinjski svijet.

U Ministarstvu ističu da je lani u požarima potpuno izgorio 6.321 kubni metar drveta u šumama kojima gazduje preduzeće “Šume RS”, dok je zapremina fiziološki oštećenih stabala dostigla gotovo 25.000 kubnih metara. Požarom je bilo zahvaćeno 3.038 hektara šume i šumskog zemljišta, a pričinjena direktna šteta procijenjena je na 705.421 KM. Troškovi gašenja iznosili su 110.488 maraka.

– Dominantno je opožareno područje Centra za gazdovanje kršom Trebinje, oko 40 odsto od ukupno evidentirane površine, a niskim požarima obuhvaćene su značajne površine na području šumskih gazdinstava “Panos” Višegrad, “Romanija” Sokolac i “Maglić” Foča – kaže viši stručni saradnik za uzgoj i zaštitu šuma u resornom ministarstvu Slavko Stupar.

Vatrena stihija je ozbiljne probleme, priča Stupar, prouzrokovala ŠG “Rudo” u Rudom, gdje je u septembru prošle godine opožareno 809 hektara, od čega je visokim požarima zahvaćen 241 hektar.

– Na ovom području situacija je veoma složena, jer se radi o nepristupačnom terenu i postoji veliki rizik od dalje lančane štete ukoliko izostanu pravovremene mjere sanacije požarišta. Ministarstvo je izdvojilo sredstva za potrebe interventnog djelovanja – priča Stupar i dodaje da je novac namijenjen za izgradnju šumskog kamionskog puta i nabavku klopki protiv borovih potkornjaka čije postavljanje na terenu, prije početka proljećnog rojenja štetočina, treba da sprovedu radnici “Šuma RS”.

Negativno dejstvo požara je višestruko, jer su opožarene površine pogodne za pojavu potkornjaka koji prelaze i na neopožarene površine, zahvatajući zdrava stabla, što dovodi do sušenja šuma. Stupar navodi da je sušenje četinarskih vrsta drveća već evidentirano, prvenstveno stabala smrče, a pojava je najizraženija na području gazdinstava “Maglić” Foča i “Romanija” Sokolac, čiji uzročnik su veliki i mali smrčin potkornjak.

Profesor na banjalučkom Šumarskom fakultetu Zoran Stanivuković kaže da su požari najveća noćna mora za šumska prostranstva, jer za kratko vrijeme mogu potpuno uništiti sve.

– Svake godine svjedočimo požarima koji kada zahvate nisko rastinje i šikaru ne ostavljaju veliku štetu, ali kada, kao lani, zahvate visoke šume, šteta su nesaglediva. Požari najvećeg intenziteta mogu uništiti čak i organski dio šumskog zemljišta i na taj način dovesti do prave katastrofe. U takvim situacijama nema mnogo nade u oporavak. Stoga je preventiva najvažnija – priča Stanivuković i navodi da su sušne godine sa ekstremno visokim temperaturama podloga za nastanak požara, ali da je na našim prostorima i dalje, nažalost, najveći uzročnik čovjek.

Granica

Na području ŠG “Maglić” tokom prethodne godine započela je sanacija štete, ali situaciju dodatno usložnjava to što se površina na kojoj su napadnuta stabla nalazi uz granični pojas sa Crnom Gorom, na čijem području je takođe evidentno značajno sušenje šuma.

– Budući da je sezona proljećnog rojenja potkornjaka na samom pragu i da je započela i sezona požara, apelujemo na pojačan oprez i preduzimanje preventivnih mjera da bi šteta bila svedena na minimum – rekao je Stupar i pozvao vlasnike i korisnike šuma i šumskog zemljišta na poštovanje odredaba Zakona o šumama.
Glas