Skoro dvije nedjelje nakon što je više od 20 ruskih dronova probilo vazdušni prostor NATO-a iznad Poljske, stručnjaci upozoravaju da odbrambeni sistemi Saveza još nisu spremni za ovakve asimetrične prijetnje, dok troškovi reakcije rastu.

Ključno pitanje u Evropi više nije samo da li je Moskva namjerno poslala više od 20 dronova u vazdušni prostor NATO-a, već i šta vojni odgovor otkriva o dugoročnoj sposobnosti Saveza da se nosi sa ovom rastućom prijetnjom. Ako je to bio, kako Poljska vjeruje, namjerni test NATO-ove odbrane, za Rusiju je to bio izuzetno jeftin eksperiment, piše Si-en-en.

Poljske vlasti pronašle su ostatke onoga za šta kažu da su dronovi “Gerbera”, izrađeni od šperploče i stiropora, a često se koriste kao mamci. Ukrajinska vojna obavještajna služba procjenjuje da njihova proizvodnja košta oko 8.500 evra po komadu. Istovremeno, u akciju su poleteli NATO-ovi višenamenski borbeni avioni F-16 i F-35, vrijedni više miliona evra.

Učinkovit pokazatelj moći, ali vjerovatno koštao desetine hiljada evra samo u gorivu i održavanju da bi se digao sa piste.

“Asimetrija troškova ne funkcioniše”, rekao je za CNN Robert Tolast, istraživač u londonskom odbrambenom think-tanku Royal United Services Institute (RUSI).

On je dodao da problem nije u tome što NATO ne može da odgovori na masovne napade dronova.

NATO-ovi avioni pokazali su se vrlo efikasnim u odbrani od velikog iranskog napada projektilima i dronovima na Izrael u aprilu ove godine. Ipak, Tolast tvrdi da je cena takve odbrane, koju je Izrael procijenio na više od milijardu evra, dugoročno neodrživa.

“Temeljni problem je u tome što prije Ukrajine većina zapadne vojne tehnologije jednostavno nije razmatrala ovu asimetričnu prijetnju dronova”, rekao je.

Ipak, u sve brže rastućem vojno-tehnološkom sektoru prevladava mišljenje da su neki problem razmatrali, ali da su brojna odbrambena ministarstva NATO-a prespora u prilagođavanju.

“Tehnologija postoji”, rekao je Džons Pinl, direktor britanske kompanije MARSS, specijalizovane za softver za otkrivanje prijetnji, koja sada proizvodi i vlastite presretačke dronove, u razgovoru za CNN prošle nedjelje na sajmu odbrambene industrije DSEI u Londonu.

“Dobar dio poljske granice već se mogao pokriti sofisticiranim ‘zidom dronova’. On označava slojevitu mrežu otkrivanja i presretanja, što je ideja koju snažno zagovaraju baltičke zemlje, a podržali su je i zvaničnici Evropske unije”, rekao je Pinl.

Problem: Birokratija

Problem je, rekao je Pinl, u tome što su NATO-ovi sistemi nabavke “zapeli u osamdesetima”. Kao primjer je naveo srednjodometni presretač MARSS-a, pokretan vještačkom inteligencijom i dizajniran da bude višekratno upotrebljiv, sa titanskom konstrukcijom koju je opisao kao “nož koji velikom brzinom seče nadolazeći dron”.

Trenutno čeka procjenu jedne NATO države, koja se očekuje u narednim mjesecima. “Oni tek sada pišu tehničke specifikacije, a mi ga koristimo već godinama u operacijama. U Evropi još uvijek nemamo spremne specifikacije”, kazao je Pinl za CNN, osvrćući se na tradicionalne prakse nabavke u kojima ministarstva izdaju detaljne tehničke zahtjeve, a zatim se na njih takmiče proizvođači.

Administracija američkog predsjednika Donalda Trampa objavila je da će od kompanija tražiti naknadu od 100.000 dolara godišnje po privremenoj radnoj vizi H-1B.

Očekuje se da će tehnološki sektor u SAD, koji u velikoj mjeri zavisi od stručnjaka iz inostranstva, biti posebno pogođen, a povećani troškovi mogli bi prisiliti kompanije na preseljenje poslovanja u inostranstvo.

Takođe, to bi moglo da zada ozbiljan udarac tehnološkom sektoru koji se uveliko oslanja na stručnjake iz Indije i Kine.

Ukoliko hoćete nekoga da osposobljavate, to će biti ljudi koji su nedavno diplomirali sa nekog od prestižnih univerziteta širom naše zemlje. Osposobljavajte Amerikance. Prestanite da dovodite ljude koji nam oduzimaju radna mjesta – izjavio je ministar trgovine Hauard Latnik.

Tramp tvrdi kako su neki poslodavci iskorišćavali program zapošljavanja da snize plate.

– Neki poslodavci koristili su program privremenih radnih viza za snižavanje plata, čime su nanijeli štetu američkim radnicima – navodi se u izvršnoj odredbi koju je Tramp potpisao.

U dokumentu se ističe da je broj stranih radnika u području nauke, tehnologije, inženjerstva i matematike u SAD više nego udvostručen u razdoblju od 2000-2019, na gotovo 2,5 miliona, dok se ukupna zaposlenost u ovim oblastima u istom razdoblju povećala za tek 44,5 odsto.

Hiljade ljudi okupljaju se u Finiksu, glavnom gradu američke savezne države Arizone, kako bi prisustvovali komemoraciji u čast ubijenog konzervativnog aktiviste Čarlija Kirka, koja će se održati na NFL stadionu sa kapacitetom od 63.000 mjesta.

Na dugačkoj listi istaknutih zvaničnika i ličnosti od kojih se očekuje da će odati poštu ubijenom patrioti nalaze se i predsjednik SAD Donald Tramp i potpredsjednik Džej Di Vens, uz snažno prisustvo bezbjednosnih službi predvođenih američkom Tajnom službom.

Mnogi posjetioci su prethodnih dana stizali u grad kako bi odali poštu Kirku, ostavljajući bukete cvijeća, poruke i molitve na memorijalnom mjestu ispred sjedišta organizacije Turning Point USA, koju je Kirk osnovao, piše Njujork tajms.

Među posjetiocima bila je i Kejt Kara (54), koja je doputovala sa Floride nadajući se da će prisustvovati komemoraciji i biti dio okupljenih, a prije toga je posjetila sjedište Kirkove organizacije, prenosi Tanjug.

Ljudi su pristizali tokom dana, neki u crnini, drugi u majicama sa natpisima MAGA (Učinimo Ameriku ponovo velikom), ostavljajući poruke zahvalnosti Kirku i saosjećanja za njegovu udovicu, Eriku Kirk, koja je preuzela vođenje organizacije.

Među okupljenima bio je i 36-godišnji Nejtan Majkl, koji je sa porodicom došao iz Viskonsina. Iako ranije nije bio upoznat s Kirkovim radom, rekao je da ga je vijest o njegovoj smrti pogodila jer je, poput Kirka, konzervativni hrišćanin i smatra da je ovo napad na hrišćanske vrijednosti.

U međuvremenu, zakonodavne vlasti su saopštile da je osumnjičeni za Kirkovo ubistvo, 22-godišnji Tajler Robinson, govorio kako je Kirk širio mržnju, te u porukama porodici isticao da mu je dosta Kirkove mržnje. Robinson je optužen za teško ubistvo, a tužioci traže smrtnu kaznu.

Kirk je ubijen 10. septembra tokom obraćanja na javnom skupu na Univerzitetu Juta Vali, koji je u gradu Orem u državi Juta organizovala njegova organizacija Turning Point USA.