Connect with us

Svijet

VELIKI DAN ZA AMERIKU! Tramp polaže zakletvu kao 47. predsjednik SAD

Donald Tramp će položiti zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Američki Ustav propisuje da mandat svakog novog predsjednika počne 20. januara tačno u podne, po lokalnom vremenu u Vašingtonu (18 sati po srednjoevropskom vremenu).

Inauguracija se obično održava na zapadnoj strani zgrade Kongresa pod otvorenim nebom, međutim, u glavnom gradu SAD temperature se trenutno spuštaju i do 12 stepeni ispod nule, zbog čega će inauguracija Donalda Trampa biti održana u zgradi Kapitola.

Inauguracija privlači veliki broj ljudi na Nacionalnu aveniju, veliku promenadu između Kapitola i Linkolnovog memorijala.

Za obezbjeđenje ceremonije angažovano je oko 25.000 ljudi.

Bijela kuća, Kapitol i dijelovi Pensilvanijske avenije već su ograđeni sigurnosnim ogradama visine 2,40 metara.

Tramp je izjavio da ne želi da ljudi budu povređeni ili da na bilo koji način trpe posljedice, te je stoga naložio da se inauguracioni govor, molitve i ostali govori u ponedjeljak održe u Rotondi Kapitola.

Prema Trampovim riječima, sportska arena u centru Vašingtona biće otvorena za posjetioce kako bi uživo pratili inauguraciju putem prenosa.

Takođe, tradicionalna parada biće održana u toj areni, a Tramp je najavio da će i sam prisustvovati događaju nakon polaganja zakletve.

Tramp je podsjetio da je druga inauguracija republikanca Ronalda Regana 1985. godine, takođe, morala biti održana u Rotondi.

Ta inauguracija, prije tačno 40 godina, i dalje se vodi kao inauguracija u najhladnijem periodu od početka vođenja meteoroloških evidencija 1871. godine.

Prvi put od 1893. godine, kada je Grover Klivlend započeo svoj drugi mandat, predsjednik ulazi u Bijelu kuću radi drugog mandata koji ne slijedi neposredno nakon prvog mandata.

Sa svojih 78 godina i sedam mjeseci života, Tramp će postati najstariji inaugurisani predsjednik u američkoj istoriji.

Njegov prethodnik Džozef Bajden bio je pet mjeseci mlađi prilikom svoje inauguracije.

Prema programu, nakon polaganja zakletve, predsjednik potpisuje prve odluke i prisustvuje balovima koji će biti priređeni u njegovu čast i na kojima će se obratiti prisutnima.

U okviru događaja vezanih za inauguraciju, bend “Vilidž pipl” će nastupati na nekoliko manifestacija.

Pjesma “Y.M.C.A”, koja je prvobitno postala hit LGBT pokreta iz 1978. godine, više puta je puštana na Trampovim skupovima, gdje je republikanski lider uz nju plesao.

Trampov pristalica i kantri pevač Li Grinvud izvešće svoju pjesmu “God Bless the USA”, koja je bila Trampova nezvanična predizborna himna i puštana na njegovim skupovima.

Poznata kantri pjevačica Keri Andervud pevaće patriotsku pjesmu “America the Beautiful”.

Očekuje se i nastup rok-repera Kida Roka, koji je već nastupio na Republikanskoj konvenciji ovog leta u Milvokiju.

Za tradicionalno izvođenje nacionalne himne angažovan je tenor Kristofer Mačio.

Na inauguraciji se očekuje prisustvo brojnih svetskih političara. Pored Džozefa Bajdena, prisustvovaće i svi bivši živi predsjednici – Barak Obama, Džordž V. Buš i Bil Klinton, dok od bivših prvih dama neće biti prisutna jedino Mišel Obama.

Kao počasne goste, Tramp je pozvao nekoliko tehnoloških milijardera, koji će zajedno sa ostalim poznatim ličnostima i budućim ministrima sjediti na bini.

Među njima su Ilon Mask, Džef Bezos, Mark Zakerberg, kao i Šou Čju – šef, za sada kineskog, Tiktoka.

Dan inauguracije u Sjedinjenim Američkim Državama smatra se unutrašnjim političkim događajem, pri čemu su strane države obično predstavljene diplomatskim izaslanicima.

Šefovi stranih država i vlada tradicionalno nisu na listi gostiju 20. januara, međutim, Tramp je pozvao više njih, ali nije poznato da li će svi pozvani zaista i doći.

Kineski predsjednik Si Đinping je dobio poziv još u novembru, ali će Peking poslati potpredsjednika Han Dženga.

Dolazi i japanski ministar spoljnih poslova Takeši Ivaja, predsjednik Argentine Havijer Milej, predsjednik Salvadora Najib Bukele, kao i Edmundo Gonzales Urutija, koji nije uspio da preuzme vlast u Venecueli.

Lideri latinoameričke ljevice neće biti prisutni.

Posebno je upadljivo odsustvo predsjednice susjednog Meksika, Klaudije Šajnbaum, iako ona vodi stranku sa kojom je Tramp održavao dobre odnose.

Prema najavama, iz Evrope dolaze italijanska premijerka Đorđa Meloni, Britanac Najdžel Faraž, a navodno je pozvan i mađarski premijer Viktor Orban, ali on neće moći da prisustvuje, kako je iz njegovog kabineta rečeno mađarskim medijima.

Iz Francuske će na inauguraciju putovati desničarski političari Erik Zemur i Sara Knafo, a iz Njemačke nekoliko političara iz AfD-a.

Lider Slobodarske partije Austrije Herbert Kikl je zauzet pregovorima o koaliciji, pa će umjesto njega na put krenuti poslanica Suzane First.

Prošle sedmice je objavljeno da predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nije dobila pozivnicu za inauguraciju.

Glas Srpske/Tanjug

Svijet

MEDVEDEV POSLAO BRUTALNU PORUKU “Evropski vojnici će se vratiti kućama u MRTVAČKIM SANDUCIMA”

Visokorangirani ukrajinski zvaničnici su u Parizu radi razgovora o onome što bi mogao da bude katastrofalan ishod planova “koalicije voljnih” da pošalju vojsku u Ukrajinu, odnosno koliko evropskih mrtvačkih sanduka će biti spremni da prime nakon toga, istakao je zamjenik predsjedavajućeg Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev.

“Vrhovna ukrajinska fašistička klika je, očigledno, došla u Pariz da bi razgovarala sa Velikom Britanijom, NJemačkom i Francuskom o tome koliko evropskih mrtvačkih sanduka će te zemlje biti spremne da prihvate nakon razmještanja snaga `koalicije voljnih` u Ukrajini”, napisao je Medvedev na “Iksu”.

Andrij Jermak, šef kabineta predsjednika Ukrajine Vladimira Zelenskog, izjavio je ranije da je stigao u Pariz radi razgovora sa američkim zvaničnicima. Sa Jermakom su u Pariz stigli ukrajinski ministar odbrane Rustem Umerov i ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha, podsjeća TASS.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON UPOZORAVA ĐORĐU MELONI “Ona hoda po žici, AKO DOĐE DO TRENUTKA DA MORA DA BIRA…”

Trgovinska razmjena Italije i SAD-a vrijedna je nešto više od 126 milijardi evra, što Italiju čini jednom od ranjivijih evropskih ekonomija u trgovinskom ratu sa Amerikom.

Najmoćnija žena Evrope nalazi se pred ozbiljnim izazovom — njen najbliži politički saveznik mogao bi joj zabiti nož u leđa: „Ako dođe do trenutka kad mora da bira…“

Premijerka Italije Đorđa Meloni stigla je u Vašington u veoma osjetljivom trenutku za prekoatlantske odnose, a strani mediji njen susret s „prijateljem“ Donaldom Trampom nazivaju ključnim testom evropsko-američkih odnosa, prenosi Jutarnji.

„Ne osjećam pritisak u vezi sa naredna dva dana“, našalila se Meloni pred italijanskim novinarima prije polijetanja iz Rima, svjesna da će svaki njen korak i izjava u Vašingtonu biti pomno praćeni, analizirani i ocijenjeni. A zadatak nije nimalo lak — komentatori ga opisuju kao „hod po žici“ sa visokim ulozima, ne samo za Italiju, nego i za cijelu Evropu.

Meloni se, nakon Trampovog povratka na političku scenu, smatra mogućom vezom između Evrope i Sjedinjenih Američkih Država. Trenutak je posebno osjetljiv jer iz Vašingtona od prošle jeseni stižu neprijateljske poruke starim saveznicima. Tramp je ponovo uveo carine na evropski izvoz, a uz to postoji duboki raskorak u pristupu ratu u Ukrajini, zbog čega su odnosi između evropskih lidera i američke administracije napeti i hladni.

Međutim, to do sada nije važilo za liderku Braće Italije, stranke konzervativnog, ali proevropskog profila. Ona je jedina evropska premijerka koja je bila pozvana i prisutna na Trampovoj inauguraciji u januaru. Tramp je Meloni opisao kao „divnu ženu“, a njegov saveznik Ilon Mask toliko ju je hvalio da je njegova majka morala demantovati glasine o njihovoj vezi.

Očekivanja od Meloni bila su velika, ali ne i precizna. Iako je prošle godine ponijela titule najmoćnije evropske političarke, jedini lider koji je od Trampa dobio otvorenu podršku bio je britanski premijer Kir Starmer. Ostali su samo „zadovoljili“ — bez stvarne potvrde da ih Tramp vidi kao ravnopravne partnere.

Meloni je prva evropska liderka koja dolazi u Vašington nakon što je ponovo otvoren trgovinski sukob sa EU. Braniće, očekivano, italijanske interese, ali i interese Evropske unije, jer je italijanska privreda snažno povezana sa privredama susjednih zemalja. Ukupna razmjena sa SAD-om iznosi više od 126 milijardi evra, a Italija je treći najveći evropski izvoznik na američko tržište — odmah iza Njemačke i Francuske.

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da italijanski izvoz u SAD zavisi od sektora koje je Tramp već targetirao: industrijski strojevi, farmaceutski proizvodi, hemikalije, tekstil, kao i prehrambeni proizvodi poput sira, tjestenine i vina.

U intervjuu za Financial Times, Meloni je nedavno izjavila da su priče o tome kako mora da bira između Vašingtona i Brisela „djetinjaste“. Smatra da Italija treba da gaji strateške odnose s obje strane. Slično se postavila i u vezi sa ratom u Ukrajini — podržala je defanzivne mjere, ali je izbjegla bilo šta što bi moglo izazvati ljutnju u Bijeloj kući. Kad je Pariz zatražio uključivanje „mehanizama protiv ekonomske prisile“ kao odgovor na Trampove carine, Rim je umjesto toga pozvao na „važnost dijaloga“, a šef diplomatije Antonio Tajani podvukao je da je sprječavanje trgovinskog rata od ključne važnosti za Evropu.

Međutim, pitanje je — koliko dugo će Meloni moći da balansira, i šta tačno Tramp planira.

Makronovo upozorenje: “Tramp želi da podijeli Evropu”
Uoči Melonijinog dolaska u Vašington, reagovao je francuski predsjednik Emanuel Makron. Upozorio je da Tramp pokušava da „zavadi pa vlada“ i da se pojedine države ne bi smjele upecati na bilateralne sporazume sa SAD-om.

Oprez nije bez osnova, jer italijanska ekonomija jeste među najizloženijima. Iako je Meloni trenutno u stabilnijoj političkoj poziciji od Makrona, njena vlast zavisi od koalicije, čiji partneri nemaju uvek isti pogled na međunarodna pitanja.

Iz italijanske vlade poručuju da je premijerka već razgovarala s predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen o posjeti SAD-u.

Evropski lideri očekuju da bi Meloni mogla pokušati da ubijedi Trampa da je sveobuhvatan dogovor sa cijelom Evropom od ključne važnosti za transatlantsko partnerstvo. Jedan od prijedloga jeste model „nula za nulu“ carina, odnosno zona slobodne trgovine za industrijsku robu. Ilon Mask je javno podržao tu ideju, ali je američka administracija zasad odbacuje, jer smatra da ne donosi dovoljno benefita za američke proizvođače.
Nezavisne

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP ODBIO IZRAELSKI PLAN ZA NAPAD na iranska nuklearna postrojenja

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odbio je da podrži izraelski plan za napad na iranska nuklearna postrojenja, odlučivši se za diplomatske pregovore sa Teheranom, naveli su američki zvaničnici i izvori upoznati sa situacijom.

Kako je prenio Njujork tajms, Izrael je planirao da već u maju izvede napade na iranske nuklearne lokacije, što bi značajno unazadilo iranski program za izradu nuklearnog oružja.

Skoro svi planovi zahtijevali bi američku vojnu pomoć kako bi napad bio uspješan.

Međutim, nakon višemesečne debate u Beloj kući postignut je konsenzus da se prioritet da pregovorima, budući da je Iran pokazao spremnost na dijalog.

Tokom susreta sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom u Vašingtonu početkom aprila, Tramp je obavijestio izraelskog lidera da SAD neće podržati napad dok traju pregovori sa Iranom.

Netanjahu je javno rekao da bilo kakav dogovor s Teheranom mora da omogući “ulazak, uništenje postrojenja i demontažu opreme pod američkim nadzorom i izvršenjem”.

Američka vojska je tokom marta i aprila prebacila dodatne snage i opremu na Bliski istok, uključujući nosače aviona i sisteme protivvazdušne odbrane, što je moglo da bude korišćeno i za podršku izraelskom napadu.

B-2 bombarderi sposobni za nošenje “bunker buster” bombi već su raspoređeni na ostrvu Dijego Garsija u Indijskom okeanu.

Iako su neki visoki američki zvaničnici, poput generala Majkla Kurile, bili otvoreni za razmatranje izraelskih planova, drugi, uključujući direktorku Nacionalne obaveštajne službe Tulsi Gabard, izrazili su zabrinutost da bi takav napad mogao da izazove veće sukobe u regionu.

Tramp je, uprkos otporu prema trenutnom napadu, ostavio mogućnost vojne opcije ukoliko pregovori sa Teheranom propadnu.

– Ako bude potrebe za vojskom, koristićemo vojsku. Izrael će, naravno, biti predvodnik – rekao je Tramp.

Američki savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc i potpredsjednik Džej Di Vens podržali su ideju da Tramp prvo pruži šansu pregovorima, uz mogućnost vojne akcije kao krajnje mjere.

Pregovori između SAD i Irana su trenutno u toku, a administracija insistira da Iran ne može da ima nuklearno oružje i da sve opcije ostaju otvorene.

Nastavi čitati

Aktuelno