Connect with us

Svijet

VELIKI DAN ZA AMERIKU! Tramp polaže zakletvu kao 47. predsjednik SAD

Donald Tramp će položiti zakletvu kao 47. predsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Američki Ustav propisuje da mandat svakog novog predsjednika počne 20. januara tačno u podne, po lokalnom vremenu u Vašingtonu (18 sati po srednjoevropskom vremenu).

Inauguracija se obično održava na zapadnoj strani zgrade Kongresa pod otvorenim nebom, međutim, u glavnom gradu SAD temperature se trenutno spuštaju i do 12 stepeni ispod nule, zbog čega će inauguracija Donalda Trampa biti održana u zgradi Kapitola.

Inauguracija privlači veliki broj ljudi na Nacionalnu aveniju, veliku promenadu između Kapitola i Linkolnovog memorijala.

Za obezbjeđenje ceremonije angažovano je oko 25.000 ljudi.

Bijela kuća, Kapitol i dijelovi Pensilvanijske avenije već su ograđeni sigurnosnim ogradama visine 2,40 metara.

Tramp je izjavio da ne želi da ljudi budu povređeni ili da na bilo koji način trpe posljedice, te je stoga naložio da se inauguracioni govor, molitve i ostali govori u ponedjeljak održe u Rotondi Kapitola.

Prema Trampovim riječima, sportska arena u centru Vašingtona biće otvorena za posjetioce kako bi uživo pratili inauguraciju putem prenosa.

Takođe, tradicionalna parada biće održana u toj areni, a Tramp je najavio da će i sam prisustvovati događaju nakon polaganja zakletve.

Tramp je podsjetio da je druga inauguracija republikanca Ronalda Regana 1985. godine, takođe, morala biti održana u Rotondi.

Ta inauguracija, prije tačno 40 godina, i dalje se vodi kao inauguracija u najhladnijem periodu od početka vođenja meteoroloških evidencija 1871. godine.

Prvi put od 1893. godine, kada je Grover Klivlend započeo svoj drugi mandat, predsjednik ulazi u Bijelu kuću radi drugog mandata koji ne slijedi neposredno nakon prvog mandata.

Sa svojih 78 godina i sedam mjeseci života, Tramp će postati najstariji inaugurisani predsjednik u američkoj istoriji.

Njegov prethodnik Džozef Bajden bio je pet mjeseci mlađi prilikom svoje inauguracije.

Prema programu, nakon polaganja zakletve, predsjednik potpisuje prve odluke i prisustvuje balovima koji će biti priređeni u njegovu čast i na kojima će se obratiti prisutnima.

U okviru događaja vezanih za inauguraciju, bend “Vilidž pipl” će nastupati na nekoliko manifestacija.

Pjesma “Y.M.C.A”, koja je prvobitno postala hit LGBT pokreta iz 1978. godine, više puta je puštana na Trampovim skupovima, gdje je republikanski lider uz nju plesao.

Trampov pristalica i kantri pevač Li Grinvud izvešće svoju pjesmu “God Bless the USA”, koja je bila Trampova nezvanična predizborna himna i puštana na njegovim skupovima.

Poznata kantri pjevačica Keri Andervud pevaće patriotsku pjesmu “America the Beautiful”.

Očekuje se i nastup rok-repera Kida Roka, koji je već nastupio na Republikanskoj konvenciji ovog leta u Milvokiju.

Za tradicionalno izvođenje nacionalne himne angažovan je tenor Kristofer Mačio.

Na inauguraciji se očekuje prisustvo brojnih svetskih političara. Pored Džozefa Bajdena, prisustvovaće i svi bivši živi predsjednici – Barak Obama, Džordž V. Buš i Bil Klinton, dok od bivših prvih dama neće biti prisutna jedino Mišel Obama.

Kao počasne goste, Tramp je pozvao nekoliko tehnoloških milijardera, koji će zajedno sa ostalim poznatim ličnostima i budućim ministrima sjediti na bini.

Među njima su Ilon Mask, Džef Bezos, Mark Zakerberg, kao i Šou Čju – šef, za sada kineskog, Tiktoka.

Dan inauguracije u Sjedinjenim Američkim Državama smatra se unutrašnjim političkim događajem, pri čemu su strane države obično predstavljene diplomatskim izaslanicima.

Šefovi stranih država i vlada tradicionalno nisu na listi gostiju 20. januara, međutim, Tramp je pozvao više njih, ali nije poznato da li će svi pozvani zaista i doći.

Kineski predsjednik Si Đinping je dobio poziv još u novembru, ali će Peking poslati potpredsjednika Han Dženga.

Dolazi i japanski ministar spoljnih poslova Takeši Ivaja, predsjednik Argentine Havijer Milej, predsjednik Salvadora Najib Bukele, kao i Edmundo Gonzales Urutija, koji nije uspio da preuzme vlast u Venecueli.

Lideri latinoameričke ljevice neće biti prisutni.

Posebno je upadljivo odsustvo predsjednice susjednog Meksika, Klaudije Šajnbaum, iako ona vodi stranku sa kojom je Tramp održavao dobre odnose.

Prema najavama, iz Evrope dolaze italijanska premijerka Đorđa Meloni, Britanac Najdžel Faraž, a navodno je pozvan i mađarski premijer Viktor Orban, ali on neće moći da prisustvuje, kako je iz njegovog kabineta rečeno mađarskim medijima.

Iz Francuske će na inauguraciju putovati desničarski političari Erik Zemur i Sara Knafo, a iz Njemačke nekoliko političara iz AfD-a.

Lider Slobodarske partije Austrije Herbert Kikl je zauzet pregovorima o koaliciji, pa će umjesto njega na put krenuti poslanica Suzane First.

Prošle sedmice je objavljeno da predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen nije dobila pozivnicu za inauguraciju.

Glas Srpske/Tanjug

Svijet

SVOTE OD KOJIH SE VRTI U GLAVI! Koliko dnevno Ukrajina troši na rat?

Ukrajina trenutno troši 172 miliona dolara dnevno na rat, što predstavlja dramatičan porast od 22,9 odsto u odnosu na prošlu godinu, saopštila je Roksolana Pidlasa, predsjednica Odbora za budžet ukrajinskog parlamenta, nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva odbrane i Generalštaba.

„Prije tačno godinu dana, jedan dan rata koštao nas je 140 miliona dolara. Danas ta cifra iznosi 172 miliona. Ovo uključuje ne samo nabavku oružja i municije, već i plate vojnika, podršku ranjenima, porodicama nestalih i poginulih boraca“, istakla je Pidlasa.

Prema podacima Nacionalne banke Ukrajine, zemlja trenutno usmjerava čak 31 odsto svog BDP-a na odbranu, što je najveći udio u svijetu. I pored ekonomske krize izazvane ratom, Ukrajina ove troškove pokriva sopstvenim prihodima i domaćim zaduživanjem, ali, kako naglašavaju zvaničnici, bez hitne međunarodne pomoći opstanak odbrambenog sistema je u pitanju.

Bez podrške sa strane rat nije moguć
Načelnik Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, general Andrej Hnatov, upozorio je da zemlja ne može sama da podnese ovaj finansijski teret. „Dnevni troškovi rata iznose 7,1 milijardi grivnji. Bez podrške partnera, održavanje linija fronta i razvoj odbrambene industrije postaju nemogući“, rekao je Hnatov tokom konferencije JES 2025.

Ministar odbrane Denis Šmigalj najavio je da će Ukrajini 2026. godine biti potrebno najmanje 120 milijardi dolara za odbrambene potrebe — čak i ako dođe do prekida vatre. Ovaj iznos uključuje 60 milijardi dolara iz domaćeg budžeta i 60 milijardi kroz vojnu pomoć saveznika, uključujući platforme Ramštajn i PURL.

Velika Britanija da bude uzor
Pidlasa je pozvala zapadne partnere da omoguće direktnu upotrebu budžetske pomoći za vojne nabavke, po uzoru na Ujedinjeno Kraljevstvo. Takođe je predložila korišćenje zamrznute ruske imovine kao izvor finansiranja. „Kredit za reparacije“ ili slično rješenje bilo bi politički prihvatljivije od opterećivanja poreskih obveznika EU“, dodala je.

Ova objava dolazi u trenutku kada se rat zavlači u četvrtu godinu, a ruski pritisak na frontu raste. Američki kongresmeni, uključujući Mardžori Tejlor Grin, već su ukazali na mogućnost smanjenja vojne pomoći Ukrajini 2026. godine, što Kijev dočekuje sa ozbiljnom zabrinutošću.

Ključne cifre:
Dnevni troškovi rata: 172 miliona dolara (7,1 mlrd grivnji)
Udio odbrane u BDP-u: 31% (najviši na svijetu)
Potrebna sredstva za 2026: 120 milijardi dolara

Nastavi čitati

Svijet

UPOZORENJE IZRAELSKOG PREMIJERA! “Građani da se pripreme na IZOLACIJU”

Izraelski premijer Benjamin Netanjahu pozvao je u Izraelce da se pripreme za ekonomsku izolaciju usljed rastućeg međunarodnog pritiska, posebno onog od manjina u Evropi koje promovišu anticionističku i ekstremnu islamističku ideologiju.
Netanjahu je na konferenciji Ministarstva finansija za izolaciju okrivio i zemlje poput Katara, koje ulažu u oblikovanje globalnog diskursa putem društvenih mreža.

“Ovo dovodi do sankcija protiv Izraela i mijenja međunarodni ugled jevrejske države, a to dovodi do neke vrste izolacije”, rekao je Netanjahu.

On je dodao da je moguće izvući se iz takve izolacije, ali da se mora “značajno ulagati u kontramjere, posebno u operacije uticaja na medije i društvene mreže”.

Netanjahu je rekao da bi Izrael trebao da smanji zavisnost svoje industrije od trgovine sa drugim zemljama.

“Mogli bismo se naći blokirani ne samo u istraživanju i razvoju već i u stvarnoj industrijskoj proizvodnji. Moramo da počnemo da razvijamo svoje kapacitete i da se više oslanjamo na sebe”, rekao je izraelski premijer i dodao da bi to trebalo da uključuje oružje i druge odbrambene proizvode.

Nastavi čitati

Svijet

KAKO DALJE? Ukrajina ostala bez ključne komunikacije na ratištu

Starlink, satelitska internet usluga u vlasništvu Ilona Maska, pretrpjela je u ponedjeljak globalni pad, potvrdila je kompanija na svojoj zvaničnoj stranici.

Poremećaj je pogodio korisnike širom svijeta, a posebno je odjeknuo u Ukrajini, gdje je sistem postao ključan za rad bolnica, škola i vojnih jedinica na prvoj liniji fronta.

„Starlink je ponovo u kvaru duž cijelog ratišta“, napisao je na Telegramu komandant ukrajinskog dronskog ratovanja Robert „Madiar“ Brovdi. Gotovo sat vremena kasnije objavio je da se veza „postepeno vraća“, iako iz Starlinka još nije stigla zvanična potvrda potpune obnove.

Platforma Downdetector, koja prati prekide u internet uslugama, zabilježila je desetine hiljada prijava problema korisnika širom svijeta. Kompanija je saopštila da istražuje uzrok kvara. Ovo je drugi veliki pad u posljednjih nekoliko mjeseci.

Starlink je u Ukrajini zamijenio veći dio uništene komunikacione infrastrukture i danas održava vezu i za civile i za vojsku. Od početka rata 2022. godine, Kijev je dobio više od 50.000 Starlink terminala, od čega je gotovo 30.000 obezbijedila Poljska.

Reuters je u julu 2023. objavio da je milijarder naredio privremenu deaktivaciju pokrivenosti iznad Hersonske oblasti tokom ukrajinske kontraofanzive 2022. godine, što je otvorilo pitanje ranjivosti kritične infrastrukture od odluka privatne kompanije, prenosi Jutarnji.

Nastavi čitati

Aktuelno