Connect with us

Društvo

VELIKI PROBLEM: Vozači iz BiH nakupili više od 100 godina zabrane ulaska u EU

Zbog prekršenog pravila prema kojem u zemljama Evropske unije mogu provesti do 90 u 180 dana, vozačima kamiona iz BiH je do sada izrečena zabrana ulaska u EU u ukupnom trajanju većem od 100 godina.

Potvrdio je to za “Nezavisne novine” Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, koji dodaje da su prevoznicima po tom osnovu izrečene i novčane kazne u iznosu od blizu 300.000 evra.

“Ako ste minut prekoračili u odnosu na dozvoljenih 90 u 180 dana, već ste sebi napravili problem”, istakao je Grbić.

Sporno evropsko pravilo je, inače, na snazi još od 15. decembra 2010. godine, ali transportne firme proteklih mjeseci, više nego ikad, zbog hroničnog nedostatka radne snage traže od organa EU da vozači budu izuzeti, s tim što nema naznaka da će se to dogoditi.

Institucije u BiH tvrde da pokušavaju prevazići probleme s kojima se susreću bh. vozači kamiona, a jedno od mogućih rješenja, koje je na stolu, jeste skraćivanje vremena na graničnim prelazima.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je, naime, “skrojilo” Prednacrt odluke o uspostavljanju odbora za olakšavanje međunarodnog i međuentitetskog drumskog prometa, u kojem su ponuđena neka od rješenja.

U odbor bi, kako je predviđeno, trebalo da budu imenovani predstavnici Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Ministarstva inostranih poslova BiH, Uprave za indirektno oporezivanje, Granične policije BiH, entitetskih ministarstava saobraćaja, privredne komore itd.

Odbor će, kako je planirano, održati prvi sastanak u roku od 60 dana od dana uspostavljanja, te će se sastajati najmanje dva puta godišnje, a po potrebi i češće.

U obrazloženju spomenutog dokumenta navodi se da se prevoznici u BiH suočavaju s brojnim izazovima na poslovnom planu, kao što su odlazak vozača radi rada u inostranstvu, uslovljenost dozvolama, carinske procedure, poreska i druga izdvajanja državi.

“Domaći prevoznici već duži period ukazuju na problematiku odlaska vozača u zemlje Evropske unije, usljed sveukupnih radnih uslova koji se dodatno usložnjavaju dugim čekanjem na graničnim prelazima i ograničenjima u pogledu dana boravka u Evropskoj uniji u trajanju od najviše 90 dana u periodu od 180 dana. Ministarstvo je upoznato sa informacijama o izricanju prekršajnih naloga i zabrane ulaska pojedinim vozačima teretnih vozila zbog prekoračenja vremena boravka u Evropskoj uniji”, naveli su iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Istakli su da su o ovom problemu informisali Savjet ministara BiH i od Evropske unije zatražili izuzimanje vozača koji obavljaju međunarodni drumski prevoz putnika i robe od ovih pravila.

“Zadaci odbora, čije je formiranje u planu, su da predlaže mjere za olakšice u međunarodnom i međuentitetskom prometu”, istaknuto je u nacrtu.

Analiza ograničenja u prometu je, kako se dodaje, ključna za identifikaciju prepreka koje usporavaju efikasnost prometa, kao što su zastarjeli pravni okvir, komplikovane administrativne procedure i ograničeni infrastrukturni kapaciteti, gdje spadaju granični prelazi i slično.

“Komplikovane i vremenski zahtjevne administrativne, carinske i granične procedure u osnovi predstavljaju glavnu prepreku u pogledu efikasnosti prometa. Kvalitetno izrađen prijedlog programa olakšica omogućio bi smanjenje broja potrebnih dokumenata i pojednostavljenje administrativnih procedura, tj. koraka, što direktno utiče na brži protok robe i putnika, smanjenje troškova i brzinu isporuke. Pojednostavljenjem ovih procedura, posebno uz primjenu informatičkih tehnologija, moguće je ubrzati obradu, smanjiti vrijeme čekanja na granicama i optimizovati tokove prometa”, navedeno je u nacrtu.

Grbić, međutim, ocjenjuje da su to priče za malu djecu.

“To neće riješiti problem. Taj problem datira od 2010. godine i hiljadu puta smo slali inicijative nadležnim institucijama, a nikad ništa nije urađeno po tom pitanju. Tražili smo da se na frekventnim graničnim prelazima uvede treća smjena kako bi se smanjilo čekanje, da se otvori još par graničnih prelaza kako bi se ubrzalo carinjenje robe. Ništa još nije urađeno”, rekao je Grbić za “Nezavisne novine”.

On je istakao da je njegov kamion u nedjelju naveče, u 22 sata, krenuo ka EU.

“Evo sad je ponedjeljak, 13 časova, tek sad je prešao tamo, eno na hrvatskoj strani. Šta da ja radim sa tim vozačem? Izašli su mu ‘arbajt sati’ i on sad mora parkirati kamion”, pojašnjava Grbić.

Related Topics:

Društvo

IMA 106 GODINA: Ovaj Banjalučanin PRIMA PENZIJU već četiri i po decenije, a evo koliko je radio

Najstariji penzioneri u Srpskoj, njih petoro, imaju preko 100 godina.

ako su saopštili iz Fonda PIO, troje je rođeno 1920, a dvoje 1922. godine. Dakle, riječ je o penzionerima koji imaju 106, odnosno 104 godine.

Među njima, najduži penzionerski staž, a riječ je o starosnoj penziji, ima jedan Banjalučanin. On je korisnik prava 45 godina, a ostvario je staž od 20 godina.

Iz Fonda PIO odali su priznanje svojim najstarijim korisnicima prava, odnosno, onima koji su navršili više od 100 godina života.

– Ovi penzioneri svjedoče o vremenu velikih izazova, rada, požrtvovanosti i ljubavi prema porodici i zajednici. Želimo im dobro zdravlje, mir, radost i još mnogo lijepih trenutaka – poručili su iz Fonda PIO.

srpskainfo.com

Nastavi čitati

Društvo

ROMANTIKA KOJA JE ODUŠEVILA REGION Na konju stigao pod njen prozor, pa kleknuo i zaprosio je

Djevojka u Novom Sadu doživjela je nesvakidašnju prosidbu koja je ličila na scene iz bajke.

zabranik se ispod njenog prozora pojavio jašući konja i obučen u narodnu nošnju.

Zatim je kleknuo i zaprosio je, a djevojka nije mogla da sakrije oduševljenje.

 

Snimak se ubrzo proširio društvenim mrežama i izazvao oduševljenje mnogih gledalaca, dok su se u komentarima nizale čestitke za ovaj prelijepi par, prenosi nsuzivo.rs.

Nastavi čitati

Društvo

Čeka li Evropu, Balkan i BiH NOVI NAFTNI ŠOK?

Građani BiH proteklih nekoliko mjeseci naftu i naftne derivate plaćaju po značajno višim cijenama usljed rata u Iranu i zatvaranja Ormuskog moreuza.

Analitičari objašnjavaju da na cijenu nafte utiče globalna ponuda i potražnja i, ako s tržišta nestane petina sirove nafte, a potražnja ostane na sličnom nivou, cijene skaču i na tržištima koja ne nabavljaju svoju naftu sa Bliskog istoka.

I zato je situacija u Sjedinjenim Državama posebno važna za Evropu, pa i potrošače u BiH, jer ta zemlja ima zakone koji omogućavaju američkom predsjedniku da usljed nacionalne krizne situacije, poput visoke cijene energenata uvede restrikcije izvoza američke nafte i naftnih derivata na globalna tržišta. S obzirom na to da su SAD trenutno najveći izvoznik nafte na svijetu, ako bi ta mjera bila uvedena, cijene nafte i naftnih derivata u Evropi bi mogle biti značajno veće od sadašnjeg, već visokog nivoa.

Analitičari ističu da trenutna administracija u SAD, uoči važnih parlamentarnih izbora u novembru, ima veliki motiv da snizi cijene nafte i naftnih derivata, jer to već tradicionalno ima ključni uticaj na rezultate izbora.

SAD se nadaju da će uskoro biti moguće postići dogovor s Iranom, u kojem slučaju bi cijene možda ostale više u odnosu na period prije rata, ali ipak razumno niske da ih potrošači ne osjete previše. Međutim, ako do dogovora do izbora ne dođe, SAD bi mogle uvesti ovu mjeru da pokušaju uticati na smanjenje zabrinutosti domaće javnosti.

Zdravko Milovanović, ekspert za energetiku iz Banjaluke, za “Nezavisne” kaže da tržište nafte i naftnih derivata funkcioniše po principu spojenih posuda, i u slučaju bilo kojih vanrednih okolnosti, poput ratnih sukoba ili drugih događaja više sile, posljedice po globalno tržište mogu biti značajne.

“Takvi poremećaji gotovo se odmah odražavaju na globalno tržište i dovode do promjena cijena, koje se uglavnom formiraju na osnovu ponude i potražnje. Pojedine zemlje imaju određeni uticaj na tržište naftnih derivata, ali se cijena sirove nafte prije svega određuje globalnim tržišnim kretanjima”, ističe on.

Na pitanje šta ako SAD, kao najveći svjetski proizvođač nafte, odluče da uvedu restrikcije, on ističe da, iako BiH ne nabavlja naftu direktno iz te zemlje, to bi uticalo i na nju, jer sve zavisi od globalnog tržišta.

“To bi uticalo na globalno tržište i vjerovatno dovelo do rasta svjetskih cijena nafte. Posljedice bi se, posredno, osjetile i na našem tržištu. SAD nastoje da izvoze što više proizvoda sa dodatom vrijednošću, odnosno prerađenih naftnih derivata, jer oni ostvaruju veću ekonomsku vrijednost od izvoza same sirove nafte. Na taj način veći dio vrijednosti ostaje u domaćoj privredi i preradi”, naglašava on.

Poznati američki analitičar Piter Zajen, koji je još za vrijeme administracije Baraka Obame predvidio da će SAD uskoro odustati od održavanja globalnog poretka, navodeći geopolitičke razloge zbog kojih će se to desiti, sada tvrdi da je neizbježno da će Amerika uvesti barem neka ograničenja na izvoz svojih naftnih derivata kako bi zaštitila svoje potrošače.

On ističe da će to imati nesagledive posljedice po globalna tržišta, a posebno za dio Azije i Evropu, koji nemaju značajne domaće proizvodne kapacitete.

Dio energetskih eksperata, poput Mirze Kušljugića, smatra da će ta činjenica natjerati svijet na bržu energetsku tranziciju kako bi se smanjila ovisnost od fosilnih goriva. On, naime, smatra da BiH mora biti usklađena s evropskom energetskom politikom, na čije tržište i standarde se oslanja.

“Zato moramo uskladiti svoju energetsku politiku s evropskom, ali kroz prizmu vlastitog interesa. Do sada nismo postavljali osnovno pitanje za što nam treba energetska tranzicija. Mi to često doživljavamo kao nešto što nam se nameće zbog EU, uz argument da imamo dovoljno uglja. Međutim, sada moramo postaviti ključna pitanja kako ćemo se dalje kretati imajući u vidu globalna kretanja”, ističe on.

Nastavi čitati

Aktuelno