Republikanski kongresmen iz Kentakija Tomas Masi podnio je osam tačaka optužbe za opoziv američkog ministra odbrane Pita Hegseta, optužujući ga za zloupotrebu ovlašćenja i nezakonito vođenje rata protiv Irana bez odobrenja Kongresa.

Šta se Hegsetu stavlja na teret?

Masijeva inicijativa obuhvata navodna kršenja Rezolucije o ratnim ovlašćenjima iz 1973. godine, kao i optužbe za nepravilnosti povezane sa civilnim žrtvama i vojnim operacijama u Jemenu i Venecueli.

Republikanski kongresmen optužio je Hegseta da je ratovao protiv Irana bez saglasnosti Kongresa, čime je, prema njegovim tvrdnjama, prekoračio svoja ovlašćenja.

Masi je pred Predstavničkim domom izjavio da je Hegset “svjesno izvršavao i sprovodio nezakonita naređenja”.

U obrazloženju je naveo i napad na školu u prvim danima rata, u kojem je, prema navodima iz dostavljenog izvještaja, u američkom udaru ubijeno 120 djece.

Kada bi Predstavnički dom mogao da glasa?

Masi koristi posebnu proceduru koja obavezuje Predstavnički dom da njegovu rezoluciju razmotri u roku od dva dana. To znači da bi glasanje moglo da bude održano već u srijedu.

Republikanci trenutno kontrolišu Predstavnički dom, ali bi pojedini članovi te stranke mogli da se pridruže demokratama i podrže optužbe protiv ministra odbrane.

Nedavni izborni poraz produbio je podjele među republikancima. Eventualno uzdržavanje pojedinih poslanika moglo bi dodatno da olakša usvajanje rezolucije o opozivu.

Zašto Tramp i dalje podržava Hegseta?

Iako bi izglasavanje opoziva predstavljalo težak politički udarac za njegovu administraciju, Tramp je u ponedjeljak ponovio da podržava Hegseta.

Američki predsjednik poručio je da će ostati uz ministra odbrane i ako Predstavnički dom izglasa njegov opoziv.

Tramp je rekao da je Hegset obavio “dobar posao” i da je “dobio” ratove u Iranu i Venecueli. Govoreći o Venecueli, aludirao je na zarobljavanje predsjednika Nikolasa Madura, koje se u dostavljenom tekstu opisuje kao nezakonito.

Da li bi opoziv značio i automatsku smjenu?

Eventualno usvajanje optužbi u Predstavničkom domu ne bi automatski značilo da Hegset mora da napusti funkciju.

Za njegovu osudu i razrješenje bila bi potrebna dvotrećinska većina u Senatu, što predstavlja znatno težu prepreku.

Takva većina bila bi teško dostižna i nakon što demokrate 3. januara preuzmu kontrolu nad tim domom Kongresa.

Njemački kancelar Fridrih Merc poručio je da neće podržati budžet EU 2028-2034. ako se sve članice ne obavežu na trajno finansiranje Ukrajine.

Njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da neće podržati usvajanje sljedećeg sedmogodišnjeg budžeta EU za period 2028-2034. godine ukoliko se sve članice ne obavežu na kontinuirano finansiranje Ukrajine, piše list “Fajnenšel tajms”.

Ovo se navodi u Mercovom pismu predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Kosti, u koji je list imao uvid.

Njemački kancelar je povezao podršku budućem budžetu EU sa sporazumom svih članica Unije da pomognu u pokrivanju finansijskih potreba Ukrajine, pošto će se ta zemlja sljedeće godine suočiti sa nedostatkom 70 milijardi evra.

Merc je u pismu ukazao na potrebu za pronalaženjem rješenja koje bi Ukrajini obezbijedilo dugoročnu finansijsku podršku, posebno za servisiranje neizmirenog duga.

Pitanje nastavka finansiranja Ukrajine ostaje jedna od ključnih tačaka dnevnog reda uoči sastanka lidera EU u Dablinu u četvrtak i petak.

Kijevu će sljedeće godine biti potrebno dodatnih 70 milijardi evra uprkos ranije dogovorenom zajmu EU od 90 milijardi evra.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski usaglasio je stavove sa evropskim liderima uoči mirovnih pregovora sa Rusijom, koji se uz posredovanje Sjedinjenih Američkih Država održavaju u Abu Dabiju, dok Kijev i njegovi saveznici nastoje da osiguraju da svaki sporazum o okončanju rata uvaži njihove bezbjednosne interese.

Razgovori, zakazani za utorak i srijedu, trebalo bi da ožive diplomatske napore za okončanje sukoba pokrenutog ruskom invazijom punog obima na Ukrajinu u februaru 2022. godine, navodi rfi.

Zelenski je u ponedjeljak saopštio da je o pregovorima razgovarao sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

“Činimo sve što možemo da trilateralni format donese rezultate”, napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.

Kako će Evropa učestvovati u razgovorima?
Iako će u zvaničnim pregovorima učestvovati samo Ukrajina, Rusija i SAD, evropske vlade odlučne su da utiču na eventualni sporazum. Njihovo insistiranje dolazi usred zabrinutosti da bi Kijev mogao biti izložen pritisku da prihvati teritorijalne ustupke koji bi išli u korist Moskvi.

Glavni ukrajinski pregovarač Rustem Umerov potvrdio je da će njegova delegacija u Abu Dabiju održati odvojene sastanke sa evropskim partnerima radi usaglašavanja stavova.

Očekuje se da će razgovorima na marginama pregovora prisustvovati predstavnici Francuske, Njemačke, Italije i Velike Britanije, kao i NATO-a i Evropske komisije.

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro potvrdio je da će Francuska imati svoje predstavnike. Kremlj je, međutim, u ponedjeljak insistirao na tome da zvanični pregovori ostanu isključivo trilateralni.

Da li je Moskva zaista spremna da pregovara?
Njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful izjavio je da će predstojeći razgovori pokazati da li Moskva ozbiljno namjerava da postigne sporazum.

“To je ključno pitanje koje mora biti razjašnjeno u razgovorima narednih dana: Da li je Rusija zaista spremna da pregovara?”, rekao je Vadeful u ponedjeljak, na marginama sastanka ministara spoljnih poslova Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta, G7, u Parizu.

Pozvao je Moskvu da odustane od svojih “maksimalističkih zahtjeva” i upozorio da razgovori ne smiju da se pretvore u “pregovaračku predstavu”.

Kanadska ministarka spoljnih poslova Anita Anand iznijela je optimističniju ocjenu, pozdravivši obnavljanje direktnih razgovora nakon dugotrajnog diplomatskog zastoja.

“Prva važna stvar jeste sam sastanak”, rekla je novinarima, naglašavajući značaj susreta nakon dugog perioda bez neposrednih pregovora.

“Uvjerenа sam da su strane spremne da razgovaraju o mogućem sporazumu… što je pozitivno”, dodala je Anand.

Hoće li pregovori obuhvatiti šira bezbjednosna pitanja?
Američki izaslanik Džared Kušner, zet predsjednika SAD Donalda Trampa, priznao je u ponedjeljak da pred pregovaračima stoje teške odluke.

Prema njegovim riječima, Rusija i Evropa će u jednom trenutku morati direktno da razgovaraju o “širim bezbjednosnim aranžmanima” u okviru eventualnog mirovnog sporazuma.

Kušner je prošle sedmice obećao bliske konsultacije sa evropskim vladama. Nagovijestio je da bi napredak u Abu Dabiju mogao otvoriti put ka širem pregovaračkom formatu, koji bi podrazumijevao njihovo neposredno učešće.

Kakvu pomoć može pružiti Indija?
Zelenski je podršku tražio i izvan Evrope, pa je u ponedjeljak razgovarao sa indijskim premijerom Narendrom Modijem.

Ukrajinski predsjednik naveo je da je Modi više puta pozivao Rusiju da okonča rat, kao i da je Indija spremna da pomogne u uspostavljanju koridora za izvoz žitarica preko Crnog mora, koji je poremećen ruskim napadima.

Šta i dalje razdvaja Rusiju i Ukrajinu?
Pregovori se održavaju dok i dalje postoje neslaganja o teritorijalnim ustupcima i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu.

Moskva i Kijev za sada nisu nagovijestili značajniju promjenu svojih stavova o tim pitanjima.