Državljani Rusije, Kine, Turske, Bjelorusije i Saudijske Arabije više neće moći da ulaze u Crnu Goru bez vize, nakon što je ova zemlja od danas, 1. novembra, uvela novi vizni režim.

Odluka je donesena u okviru usklađivanja crnogorske vizne politike sa pravilima Evropske unije, a predviđeni su i određeni izuzeci za putnike koji ispunjavaju propisane uslove.

Ministarstvo spoljnih poslova Crne Gore saopštilo je da je Ambasada Bjelorusije zvanično obavijestila Podgoricu da će od 1. novembra i državljanima Crne Gore biti potrebna viza za ulazak u Bjelorusiju, prenosi CDM.

Istovremeno, državljani Crne Gore moći će da putuju u Kinu bez vize do 31. decembra 2026. godine, prema informacijama kineske ambasade u Podgorici, prenosi Tanjug.

Kada je riječ o Saudijskoj Arabiji, crnogorskim državljanima viza za ulazak u tu zemlju bila je potrebna i ranije.

Državljani Bjelorusije, Kine, Rusije, Saudijske Arabije i Turske koji u Crnu Goru koji su ušli najkasnije do 23.59 časova 31. oktobra moći će da ostanu bez vize do 30 dana, dok će od danas za ulazak biti potrebna odgovarajuća viza, osim u slučajevima predviđenim važećim propisima.

Oni koji se 1. novembra već budu zakonito nalazili u Crnoj Gori moći će da nastave boravak u skladu sa pravilima koja uređuju njihov boravak.

Koliko košta viza i kako se podnosi zahtjev?
Zahtjevi za izdavanje viza mogu da se podnesu u diplomatsko-konzularnim predstavništvima Crne Gore ili u aplikacionim centrima kompanije VFS Global, gdje je ta usluga dostupna.

Zahtjev ne može da se podnese na teritoriji Crne Gore, a konzularna taksa iznosi 35 evra, uz dodatne troškove za podnošenje zahtjeva preko VFS Global centara.

Odluka o zahtjevu donosi se u roku od 10 dana, dok rok u složenijim slučajevima može da se produži na 30, odnosno 60 dana.

Zahtjev za kratkoročnu vizu C podnosi se najkasnije 15 dana prije putovanja, a za dugoročnu vizu D najkasnije 60 dana prije planiranog putovanja.

Crna Gora je istovremeno omogućila određenim kategorijama stranaca da uđu i borave do 30 dana bez crnogorske vize ako imaju važeću šengensku vizu ili vizu Australije, Japana, Kanade, Novog Zelanda, Irske, Sjedinjenih Američkih Država ili Velike Britanije, odnosno važeću dozvolu boravka u tim zemljama i državama šengenskog prostora.

Ministarstvo spoljnih poslova navodi da u saradnji sa VFS Globalom trenutno omogućava podnošenje zahtjeva za crnogorske vize u centrima u Turskoj, Rusiji i Bjelorusiji, dok je planirano otvaranje dodatnih centara u Kini i Saudijskoj Arabiji.

Policija je po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapsila načelnika Uprave kriminalističke policije Marka Krička, saznaje Tanjug.

Kričak je na funkciji načelnika UKP proveo nešto više od godinu dana, a prije toga je bio načelnik Jedinice za zaštitu lica i objekata.

Krčak je uhapšen zbog sumnji da je zloupotrijebio službeni položaj, a po krivičnoj prijavi advokata pomoćnika direktora policije Veselina Milića. Po istoj prijavi priveden je i načelnik Službe za suzbijanje kriminala Boško Sekulović, piše Radar.

Kako navodi, Kričak je vodio policijsku akciju poslije ubistva Aleksandra Nešovića Baje u restoranu „27“ na Senjaku, gdje je prvobitno za taj zločin policijskom krivičnom prijavom bio obuhvaćem Veselin Milić, koji je tada osim pomoćnika direktora bio i šef beogradske policije.

Sada je Kričak osumnjičen da je u tom slučaju krivotvorio dokaze i vršio pritisak na svjedoke i optužene kako bi činjenice prilagođavali već formiranoj konstrukciji događaja.

Krička prate i optužbe za nasilje u slučaju istrage ubistva u restoranu „27“. Četvoro osumnjičenih su tvrdili da su ih tukli u policijia, a okrivljeni vlasnik ovog ugostiteljskog objekta je u svom iskazu naveo da je među onima koji su ga tukli bio i Marko Kričak, prenosi Radar.

U 11.52 1. novembra 2024. godine sve je stalo, samo su se “čuli” muk i tišina, kada se desila tragedija koja je promijenila Srbiju.

Dok su ljudi čekali voz na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, odjednom je pala betonska nadstrešnica. Poginulo je 16 ljudi, a jedna osoba je teško povrijeđena.

Dvije godine nakon tragedije koja je pokrenula talas studentskih i građanskih protesta širom države i promijenila političku scenu Srbije pitanje krivične odgovornosti i dalje je u centru pažnje.

Sudski postupci bez epiloga

U predmetu koji se vodi pred pravosudnim organima u Novom Sadu optužnica obuhvata više osoba povezanih sa rekonstrukcijom stanice, među kojima su bivši ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Srbije Goran Vesić, njegova pomoćnica Anita Dimoski i bivša direktorica “Infrastrukture železnice Srbije” Jelena Tanasković.

Apelacioni sud u Novom Sadu potvrdio je optužnicu u odnosu na više okrivljenih, nakon što je usvojio žalbu Višeg javnog tužilaštva.

Postupak je složen i obuhvata više predmeta, a u odvojenim postupcima ispituju se i pitanja u vezi sa dokumentacijom i mogućim zloupotrebama povezanim sa rekonstrukcijom.

Političke posljedice

Tragedija je dovela i do političkih posljedica. Vesić je podnio ostavku 5. novembra 2024, a ministar unutrašnje i spoljne trgovine Srbije Tomislav Momirović 20. novembra.

Premijer Srbije Miloš Vučević podnio je ostavku 28. januara 2025, nakon napada SNS pristalica na studente u Novom Sadu.

Njegova ostavka značila je prestanak mandata cijele Vlade Srbije, a u aprilu 2025. izabrana je nova vlada, bez promjene vladajuće većine, prenio je 021.rs.

Istovremeno sa Vučevićem, ostavku je podnio i gradonačelnik Novog Sada Milan Đurić.

U međuvremenu je podignuta optužnica protiv 13 osoba zbog sumnje da su počinile krivična djela u vezi sa padom nadstrešnice.

Od protesta do izbora

Ova tragedija, koja je potresla Srbiju i cijeli region, pokrenula je talas studentskih i građanskih protesta širom Srbije i zahtjeva za utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice.

Protesti su se iz Novog Sada proširili na druge gradove u Srbiji, a studenti su blokirali fakultete i organizovali skupove tražeći odgovornost za smrt 16 ljudi, objavljivanje dokumentacije i postupanje nadležnih institucija.

U narednim mjesecima održani su brojni skupovi, među kojima i veliki protest u Novom Sadu i masovni skup u Beogradu 15. marta 2025. godine.

Zahtjevi su vremenom postali dio šireg nezadovoljstva radom institucija i stanjem u zemlji.

Utvrđivanje odgovornosti za smrt 16 ljudi ostalo je jedno od ključnih pitanja koja su pratila proteste i studentske zahtjeve, koji su doveli i do izbora 25. oktobra.

Studentske blokade i protesti počeli su ubrzo nakon pada nadstrešnice, a zahtjev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora bio je jedan od njihovih glavnih zahtjeva.

Od tragedije, građani u Novom Sadu i drugim gradovima redovno su odavali poštu stradalima u 11.52, u vrijeme kada se nadstrešnica obrušila.

Studenti su ove godine formirali izbornu listu i pokrenuli kampanju za vanredne parlamentarne izbore.

Pobjeda Studentske liste

Studentski pokret, koji je nastao iz protesta i blokada, ušao je i u izbornu trku na vanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji koji su održani u nedjelju, 25. oktobra.

Studentska lista “Studenti pobeđuju” je na parlamentarnim izborima, prema finalnoj projekciji IPSOS-a i CeSID-a, pobijedila sa 53 odsto glasova i 141 mandatom, od ukupno 250 poslaničkih mjesta, dok je lista “Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija”, okupljena oko Srpske napredne stranke, osvojila 38,8 odsto i 103 mandata.

Vučić, koji je bio nosilac liste “Ujedinjena Srbija”, priznao je izborni poraz.

“Studentska lista je pobedila”, rekao je Vučić u nedjelju naveče, 25. oktobra, obraćajući se iz štaba SNS-a.

Sjećanje i pitanja odgovornosti

Druga godišnjica tragedije u Novom Sadu obilježava se u trenutku kada se prepliću sjećanje na 16 poginulih, očekivanja porodica stradalih i političke promjene koje su uslijedile nakon dugotrajnih protesta.

Za porodice žrtava i javnost ostaje ključno pitanje kako je došlo do urušavanja nadstrešnice i ko snosi odgovornost. Odgovor na to pitanje treba da daju dokumentacija, istraga i sudske odluke.

Poziv na komemorativni skup

Studenti su pozvali građane da danas, 1. novembra, prisustvuju komemorativnom skupu u Novom Sadu, povodom druge godišnjice tragedije na Željezničkoj stanici, u kojoj je poginulo 16 osoba.

Komemorativni skup biće održan ispred Željezničke stanice u Novom Sadu, s početkom u 11.52, kada se prije dvije godine obrušila betonska nadstrešnica. “Da zajedno sačuvamo sećanje na stradale”, poručili su studenti na svojim stranicama.

Neformalna grupa “Studenti za studente Banjaluka” pozvala je građane da se danas, 1. novembra, u 11.52 okupe u kampusu Univerziteta u Banjaluci, gdje će sa 16 minuta tišine odati počast žrtvama pada nadstrešnice na Željezničkoj stanici u Novom Sadu.