Connect with us

Banjaluka

VESELIN MIŠINIĆ KNJIŽEVNIK “Banjaluka je NAJSRPSKIJI grad na Balkanu”

Književnik Veselin Mišnić i njegov roman “Drugom stranom tišine” ovogodišnji je dobitnik nagrade “Đuro Damjanović”, Udruženja književnika Republike Srpske – Podružnica Banjaluka.

Priznanje mu je uručeno u Kući Milanovića. Bio je to povod  da sa ovim književnikom zavidne bibliografije razgovara i ekipa portala Banjaluka.net.

Kolašinac po rođenju, sa beogradskom adresom, iskazuje to i u svom govoru odnosno pisanju, ekavica ili ijekavica, za njega nije bitan izgovor srpskog jezika, bitno je da razgovaramo. Do sada je objavio 50 knjiga (romana, zbirki pripovijedaka, poezije, satire, kritika i eseja).

Prevođen je na dvadeset stranih jezika i zastupljen u svim značajnijim književnim antologijama, zbornicima i almanasima. Višestruko je nagrađivan za svoje književno djelo, član je Udruženja književnika Srbije i ima status istaknutog umjetnika.

Koliko Vam znači nagrada koju dodjeljuje Udruženje književnika Republike Srpske, Podružnica Banjaluka? Povezuje li Vas još nešto, osim dobijenog priznanja, sa ovim krajevima ?

Mišnić: …Činjenica je da je ovo moja prva književna nagrada koju sam dobio u Republici Srpskoj i koja nosi ime istaknutog književnika iz Banja Luke Đura Damjanovića. Činjenica je takođe da sam dobio niz značajnih književnih nagrada poput nagrade Milan Rakić, Simo Matavulj, Radoje Domanović, Srboljub Mitić i još mnogo drugih, što u Srbiji, što u Crnoj Gori, ali kažem meni je ova nagrada posebno draga jer sam je dobio u najsrpskijem gradu na Balkanu, dakle u Banja Luci. Draga mi je što sam kao mlad pisac poznavao Đuru dok je boravio u Beogradu. Kasnije kada se vratio da živi u rodnoj Banjaoj Luci, nisam ga više sretao. Đuro je umro prije 15 godina, a Udruženje Književnika Srpske, Podružnica Banja Luka je ustanovilo ovu nagradu u znak sjećanja na velikog boema i nesvakidašnjeg čovjeka i književnika Đuru Damjanovića. Đura je bio i ostao značajno ime u okvirima sveukupne srpske književnosti i jako je dobro da je Banja Luka kao njegov zavičajni grad, prepoznala značaj ovog pisca, kao pravog naslednika Kočića i Ćopića. Sa ovim krajevima me povezuje mnogo toga, prije svega jezik naroda, koji se ne razlikuje od onog iz mojeg zavičaja (Mojkovac- Crna Gora), povezuje me kultura govora, nasleđe i vjera pravoslavna, i nekolicina pisaca i prijatelja koji žive u Banja Luci.

Pomenuću neke: Zoran Kostić, Miladin Berić, Živko Vujić, dr. prof. Duško Pevulj, dr. prof . Đorđe Vuković, pjesnikinja Neda Gavrić…

Nagradu ste dobili za knjigu proze „Drugom stranom tišine“ , to je Vaša 50. knjiga po redu, koja obuhvata pet decenija pisanja. Unutar korica je 120 tema i nevjerovatnih 4200 sentenci, i mudrih misli. Šta Vas inspiriše na toliko količinu zapisa?

Mišnić: Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje se napišu jednom ili nikad. Ja sam ovu knjigu od 550 strana, u fragmentima sklapao preko 40 godina a intezivno sam na tekstu u njoj radio poslednjih pet godina. Znate, knjige umiru kao i ljudi, neke mnogo prije od njihovih autora, neke se otrgnu od života stvaraoca i krenu nekim svojim putem, ne mareći za protok vremena. Vjerujem da je ovo jedna od takvih knjiga. Ovakve knjige su dokaz da pisci mislioci nijesu protjerani iz književnosti, da ih još ima, mada rijetko. Današnja književnost je nažalost prepuna trivijalija, svakojakog mešeteranja, ispraznosti, lišena je ljepote jezika i ljepote pisanja, forma i sadržinska struktura su krajnje pojednostavljeni i ogoljeni. Knjige vizuelno izgledaju kao bombonjere, mada u bombonjerama ima kakav –takav sadržaj a ove knjige koja se prodaju u konditoraju, po samoposlugama, trafikama, sem celofana u koji su upakovane, nemaju ni jedan sadržaj vredan pomena, naravno mislim u književnom smislu. Prava književnost je nešto drugo, i nešto više. Umjetnost prije svega.

U obrazloženju stručnog žirija za nagradu “Đuro Damjanović” stoji: “U žanrovskom smislu ova zbirka misli i fragmenata najbliža je “Znakovima pored puta “Ive Andrića i predstavlja štivo koje će mnogi držati uz uzglavlje,…”. Koliko godi poređenje sa Nobelovcem?

Mišnić: Svako poređenje sa velikim piscima prija. Neke moje ranije knjige su poređivane, recimo sa Ernestom Sabatom, Emilom Sioranom, Danilom Kišom, Mešom Selimovićem, a evo ova i Andrićevim “Znakovima”. Smatram da svaki pisac, ali i svaki čovjek ima neke svoje “Znakove pored puta”. Vidljive ili nevidljive. Makar i djelovalo sve asocijativno sličnost možda postoji samo u domenu promišljanja. Sve drugo nema sličnosti, ali kako god bilo, priznajem: ovo su moji “znakovi”.

Slobodan ste umjetnik. Isključivo se bavite književnim radom. Koliko je važno umjetniku da bude slobodan u svakom smislu, za njegov kraetivan rad i kako ste se Vi izborili za takav status i mogućnost da se bavite isključivo književnim radom?

Mišnić: Rano sam prestao da se bavim pedagoškim radom i profesurom. Opredelio sam se za književnost i tim putem, kakav god on bio, idem poslednjih 50 godina. Sloboda je nužno relativan pojam. Ako pisac dosegne prag samosvojnosti, to je za njega sloboda. Izbori nas nekada vode i na pogrešnu stranu. Vreme na kraju presudi, jesmo li ili nijesmo izabrali pravi put. Pedeset mojih knjiga u raznim žanrovima daju odgovor na ovo pomalo hipotetičko pitanje.

“Ubi me prejaka reč”, zapisa čuveni Branko Miljković. S obzirom da pišete aforizme i kroz jedno kritičko oko posmatrate svijet oko sebe, koliko danas vodimo računa šta ćemo reći ili zapisati? Danas, kada svako ima priliku da iznese mišljenje. Da li je riječ umjetnika u tom smislu obezvrijeđena?

Mišnić: Miljlković je takođe napisao: Putuj, pevaj, prkosi/ Samo te pesma hoće/ Ali dok pevaš ko će/ Tvoje breme da nosi./ Javna riječ, ona zapisana je obavezujuća, to je piščeva testamentarna oporuka. Satira je samo jedan od književnih žanrova gdje sam se ja u jednom periodu stvaralaštva iskazivao. Jer, kako neko reče: kratka riječ dugim mislima daje povoda. A aforizam kao najkraća književna forma ima više uloga i više značenja. To je bila i moja šansa da budem oštar kada je trebalo i gdje je trebalo. Osjećao sam se ugodnije u svojoj koži. Ova ekspanzija društvenih mreža je obezvrijedila svako kritičko mišljenje. Riječi su potrošna roba i svako se oseća prozvanim i pozvanim da daje neki svoj sud, bilo da je reč o društvenim ili kolokvijanim pitanjima svakodnevice. Tu je prvo stradao jezik. Potom pismenost i onda ne sledi ništa drugo do sunovrat istinske kreativnosti. Da li je neko pisac ako piše jelovnike?

Piše: Marina Majkić Miletić

Banjaluka.net

Related Topics:

Banjaluka

OTVOREN SAJAM ZANIMANJA: “Prilika za mlade da dobiju podršku u profesionalnom usmjeravanju”

U cilju upoznavanja učenika završnih razreda sa strukama i zanimanjima u banjalučkim obrazovnim ustanovama, sa fokusom na zanimanja koja su potrebna privredi i ove godine u Domu omladine otvoren je „Sajam zanimanja 2025“.

Dvodnevni sajam otvorila je projekt menadžer Grada Milada Šukalo koja je istakla da je Sajam odlična prilika za mlade ljude da dobiju podršku u profesionalnom usmjeravanju.

-Naš obrazovni sistem treba ozbiljne reforme i dok čekamo te reforme moramo uraditi sve što je u našoj moći da promovišemo profesionalnu orijentaciju, uskladimo potrebe tržišta rada sa našim obrazovnim usmjerenjima koje imamo u školama i veliki je broj izazova koja su na ovom polju. Upravo zbog toga zahvalni smo našoj Gradskoj razvojnoj agenciji i drugim partnerima na organizaciji ovakvog događaja – kazala je Šukalo.

Prema njenim riječima, činjenica je da nam nedostaje strukovnih zanimanja, da ono što imamo u školama nije usklađeno sa potrebama tržišta rada.

-Kao lokalna zajednica pokušavamo da stavimo fokus na ona zanimanja koja su nam neophodna, posebno potrebe u oblasti građevinskih zanimanja. Kao Grad smo uspjeli da obezbijedimo uslove da se ne smanji kota za upis u Građevinsku školu. Takođe, radimo projekte rušenja starog objekta Građevinske škole i izgradnje novog objekta, ali stavljamo i fokus na izgradnju Srednjoškolskog centra i Srednjoškolskog doma, novih objekata za Ugostiteljsku i Poljoprivrednu školu – naglasila je Šukalo i dodala da se očekuje i bolja saradnja sa republičkim institucijama.

Direktor Gradske razvojne agencije Neven Stanić istakao je da je Sajam zanimanja prilika da se sve srednje škole predstave učenicima završnih razreda osnovnih škola, ali i njihovim roditeljima.

-Tako će danas prvog dana Sajma biti održan i sat za roditelje, tokom kojeg će roditelji budućih srednjoškolaca imati priliku da razgovaraju o upisu i drugim temama sa predstavnicima srednjih škola. Kao novina ove godine, drugog dana Sajma je planirano održavanje okruglog stola, gdje će predstavnici Aktiva srednjih škola, Agencije i srednjih škola razgovarati o preduzetničkim temama mladih – kazao je Stanić.

Korisnost Sajma istakao je i potpredsjednik Unije poslodavaca Saša Trivić, koji je naveo da samo kvalitet i količina zanimanja i promjena zastarjelih profila mogu zadovoljiti potrebe tržišta.

-Djeci i roditeljima stalno treba objašnjavati šta učiti odnosno za šta se školovati, na šta svakako utiče i visina plate – kazao je Trivić.

Pomoćnik ministra za srednje obrazovanje i vaspitanje i vaspitanje odraslih Bojana Kos kazala je da je Ministarstvo prosvjete i kulture dalo saglasnost i podržalo oragnizaciju ovog važnog događaja tokom kojeg će učenici srednjih škola imati priliku da se upoznaju sa zanimanjima i strukama u srednjim školama u Banjoj Luci.

-U fazi objave je Pravilnik o planu upisu učenika u prvi razred srednjih škola u novoj školskoj godini i nakon što se isti objavi biće ažurirana aplikacija vodič kroz zanimanja – navela je ona i dodala da će u narednoj školskoj godini biti i dva nova ogledna zanimanja – avio-tehničar za vazduhoplovni motor u struci mašinstvo i forenzički tehničar, za kojim postoje potrebe i za šta su dobijena potrebna pozitivna mišljenja.

Nastavi čitati

Banjaluka

STANIVUKOVIĆ “SNSD štiti bogate, nastavlja sa opstrukcijama, a GRAĐANE OSTAVLJA BEZ MILIONA”

SNSD nastavlja s opstrukcijama u Banjaluci, blokirajući projekte koji donose korist svim građanima, dok istovremeno štite interese krupnog kapitala. Najnoviji primjer je njihov plan da osnuju još jedno javno preduzeće – preduzeće za naplatu parkinga, čime bi se građani dodatno finansijski opteretili, a gradski budžet oštetio za milion KM godišnje!

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković oštro je kritikovao ovaj potez, ističući da je SNSD-ova namjera jasna – stvaranje novih uhljebljenja za stranačke kadrove.

“Bizarno je koliko SNSD ulaže energije da oteža sav posao u gradu, plašeći se svih dobrih i korisnih projekata koje možemo realizovati na korist svih građana. Insistiraju na formiranju još jednog javnog preduzeća, iako trenutni sistem funkcioniše uredno. Šta to znači? Znači novog direktora, sekretara, izvršne direktore, pravnike, računovodstvo, nadzorni odbor – sve to na teret građana! Samo za plate bi se izdvajalo pola miliona KM godišnje, a ukupni troškovi bi dostigli nevjerovatnih milion KM!” – izjavio je Stanivuković.

Ali to nije sve! Dok SNSD blokira naplatu parkinga, što bi u budžet donijelo 8 miliona KM godišnje, oni istovremeno odbijaju da izglasaju povećanje cijena nepokretnosti po zonama, koje se nisu mijenjale još od 2016. godine. Na taj način omogućavaju investitorima da ostvaruju dodatne profite, a grad ostavljaju bez čak 3 miliona KM!

Ovim postupcima SNSD direktno ugrožava razvoj grada, uskraćujući sredstva za škole, vrtiće, puteve i infrastrukturu.

“Oni rade za nekol icinu privilegovanih, mi radimo za sve građane Banjaluke! I to je razlika između nas i njih!” – poručio je Stanivuković.

Nastavi čitati

Banjaluka

Predstavnici Grada ODRŽALI SASTANAK sa predstavnicima Skupštine UDRUŽENJA ŽENA ŽRTAVA RATA Republike Srpske

Predstavnici Grada Banje Luke u Gradskoj upravi ugostili su Nadeždu Janković, predsjednicu Skupštine Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske.

Tema za razgovor bilo je nekoliko, a kako je istakla portparol Adriana Basara, ova administracija na čelu da gradonačelnikom Draškom Stanivukovićem otvorena je za sve kvalitetne prijedloge, pogotovo za porodice poginulih boraca i civilnih žrtava Odbrambeno-otadžbinskog rata.

-Podsjećamo da je za vrijeme prvog mandata gradonačelnika Draška Stanivukovića zaposleno najmanje 15 djece poginulih boraca Vojske Republike Srpske, kao i da je Odjeljenje za boračko-invalidsku zaštitu Grada napravilo evidenciju djece poginulih boraca, te daje preporuku za njih prilikom zasnivanja radnog odnosa. Važno je istaći, da su osim Gradske uprave Banje Luke, pozitivno na preporuku zapošljavanja djece poginulih boraca i ratnih vojnih invalida odazvalo samo nekoliko privatnih kompanija – dodala je ona.

Poručila je i to kako će Grad i dalje podržavati i primjenjivati u praksi, a ne samo načelno kao većina institucija, sva ostvarena prava porodica poginulih boraca Vojske Republike Srpske, ratnih vojnih invalida, kao i porodica civilnih žrtava Odbrambeno-otadžbinskog rata.

Sastanku je prisustvovao i predstavnik Odjeljenja za boračko invalidsku zaštitu Radivoj Majstorović.

Nastavi čitati

Aktuelno