Connect with us

Banjaluka

VESELIN MIŠINIĆ KNJIŽEVNIK “Banjaluka je NAJSRPSKIJI grad na Balkanu”

Književnik Veselin Mišnić i njegov roman “Drugom stranom tišine” ovogodišnji je dobitnik nagrade “Đuro Damjanović”, Udruženja književnika Republike Srpske – Podružnica Banjaluka.

Priznanje mu je uručeno u Kući Milanovića. Bio je to povod  da sa ovim književnikom zavidne bibliografije razgovara i ekipa portala Banjaluka.net.

Kolašinac po rođenju, sa beogradskom adresom, iskazuje to i u svom govoru odnosno pisanju, ekavica ili ijekavica, za njega nije bitan izgovor srpskog jezika, bitno je da razgovaramo. Do sada je objavio 50 knjiga (romana, zbirki pripovijedaka, poezije, satire, kritika i eseja).

Prevođen je na dvadeset stranih jezika i zastupljen u svim značajnijim književnim antologijama, zbornicima i almanasima. Višestruko je nagrađivan za svoje književno djelo, član je Udruženja književnika Srbije i ima status istaknutog umjetnika.

Koliko Vam znači nagrada koju dodjeljuje Udruženje književnika Republike Srpske, Podružnica Banjaluka? Povezuje li Vas još nešto, osim dobijenog priznanja, sa ovim krajevima ?

Mišnić: …Činjenica je da je ovo moja prva književna nagrada koju sam dobio u Republici Srpskoj i koja nosi ime istaknutog književnika iz Banja Luke Đura Damjanovića. Činjenica je takođe da sam dobio niz značajnih književnih nagrada poput nagrade Milan Rakić, Simo Matavulj, Radoje Domanović, Srboljub Mitić i još mnogo drugih, što u Srbiji, što u Crnoj Gori, ali kažem meni je ova nagrada posebno draga jer sam je dobio u najsrpskijem gradu na Balkanu, dakle u Banja Luci. Draga mi je što sam kao mlad pisac poznavao Đuru dok je boravio u Beogradu. Kasnije kada se vratio da živi u rodnoj Banjaoj Luci, nisam ga više sretao. Đuro je umro prije 15 godina, a Udruženje Književnika Srpske, Podružnica Banja Luka je ustanovilo ovu nagradu u znak sjećanja na velikog boema i nesvakidašnjeg čovjeka i književnika Đuru Damjanovića. Đura je bio i ostao značajno ime u okvirima sveukupne srpske književnosti i jako je dobro da je Banja Luka kao njegov zavičajni grad, prepoznala značaj ovog pisca, kao pravog naslednika Kočića i Ćopića. Sa ovim krajevima me povezuje mnogo toga, prije svega jezik naroda, koji se ne razlikuje od onog iz mojeg zavičaja (Mojkovac- Crna Gora), povezuje me kultura govora, nasleđe i vjera pravoslavna, i nekolicina pisaca i prijatelja koji žive u Banja Luci.

Pomenuću neke: Zoran Kostić, Miladin Berić, Živko Vujić, dr. prof. Duško Pevulj, dr. prof . Đorđe Vuković, pjesnikinja Neda Gavrić…

Nagradu ste dobili za knjigu proze „Drugom stranom tišine“ , to je Vaša 50. knjiga po redu, koja obuhvata pet decenija pisanja. Unutar korica je 120 tema i nevjerovatnih 4200 sentenci, i mudrih misli. Šta Vas inspiriše na toliko količinu zapisa?

Mišnić: Ovo je jedna od onih rijetkih knjiga koje se napišu jednom ili nikad. Ja sam ovu knjigu od 550 strana, u fragmentima sklapao preko 40 godina a intezivno sam na tekstu u njoj radio poslednjih pet godina. Znate, knjige umiru kao i ljudi, neke mnogo prije od njihovih autora, neke se otrgnu od života stvaraoca i krenu nekim svojim putem, ne mareći za protok vremena. Vjerujem da je ovo jedna od takvih knjiga. Ovakve knjige su dokaz da pisci mislioci nijesu protjerani iz književnosti, da ih još ima, mada rijetko. Današnja književnost je nažalost prepuna trivijalija, svakojakog mešeteranja, ispraznosti, lišena je ljepote jezika i ljepote pisanja, forma i sadržinska struktura su krajnje pojednostavljeni i ogoljeni. Knjige vizuelno izgledaju kao bombonjere, mada u bombonjerama ima kakav –takav sadržaj a ove knjige koja se prodaju u konditoraju, po samoposlugama, trafikama, sem celofana u koji su upakovane, nemaju ni jedan sadržaj vredan pomena, naravno mislim u književnom smislu. Prava književnost je nešto drugo, i nešto više. Umjetnost prije svega.

U obrazloženju stručnog žirija za nagradu “Đuro Damjanović” stoji: “U žanrovskom smislu ova zbirka misli i fragmenata najbliža je “Znakovima pored puta “Ive Andrića i predstavlja štivo koje će mnogi držati uz uzglavlje,…”. Koliko godi poređenje sa Nobelovcem?

Mišnić: Svako poređenje sa velikim piscima prija. Neke moje ranije knjige su poređivane, recimo sa Ernestom Sabatom, Emilom Sioranom, Danilom Kišom, Mešom Selimovićem, a evo ova i Andrićevim “Znakovima”. Smatram da svaki pisac, ali i svaki čovjek ima neke svoje “Znakove pored puta”. Vidljive ili nevidljive. Makar i djelovalo sve asocijativno sličnost možda postoji samo u domenu promišljanja. Sve drugo nema sličnosti, ali kako god bilo, priznajem: ovo su moji “znakovi”.

Slobodan ste umjetnik. Isključivo se bavite književnim radom. Koliko je važno umjetniku da bude slobodan u svakom smislu, za njegov kraetivan rad i kako ste se Vi izborili za takav status i mogućnost da se bavite isključivo književnim radom?

Mišnić: Rano sam prestao da se bavim pedagoškim radom i profesurom. Opredelio sam se za književnost i tim putem, kakav god on bio, idem poslednjih 50 godina. Sloboda je nužno relativan pojam. Ako pisac dosegne prag samosvojnosti, to je za njega sloboda. Izbori nas nekada vode i na pogrešnu stranu. Vreme na kraju presudi, jesmo li ili nijesmo izabrali pravi put. Pedeset mojih knjiga u raznim žanrovima daju odgovor na ovo pomalo hipotetičko pitanje.

“Ubi me prejaka reč”, zapisa čuveni Branko Miljković. S obzirom da pišete aforizme i kroz jedno kritičko oko posmatrate svijet oko sebe, koliko danas vodimo računa šta ćemo reći ili zapisati? Danas, kada svako ima priliku da iznese mišljenje. Da li je riječ umjetnika u tom smislu obezvrijeđena?

Mišnić: Miljlković je takođe napisao: Putuj, pevaj, prkosi/ Samo te pesma hoće/ Ali dok pevaš ko će/ Tvoje breme da nosi./ Javna riječ, ona zapisana je obavezujuća, to je piščeva testamentarna oporuka. Satira je samo jedan od književnih žanrova gdje sam se ja u jednom periodu stvaralaštva iskazivao. Jer, kako neko reče: kratka riječ dugim mislima daje povoda. A aforizam kao najkraća književna forma ima više uloga i više značenja. To je bila i moja šansa da budem oštar kada je trebalo i gdje je trebalo. Osjećao sam se ugodnije u svojoj koži. Ova ekspanzija društvenih mreža je obezvrijedila svako kritičko mišljenje. Riječi su potrošna roba i svako se oseća prozvanim i pozvanim da daje neki svoj sud, bilo da je reč o društvenim ili kolokvijanim pitanjima svakodnevice. Tu je prvo stradao jezik. Potom pismenost i onda ne sledi ništa drugo do sunovrat istinske kreativnosti. Da li je neko pisac ako piše jelovnike?

Piše: Marina Majkić Miletić

Banjaluka.net

Related Topics:

Banjaluka

Povodom manifestacije “Kočićevi dani”! BESPLATAN PREVOZ u subotu za manastir Gomionicu

Povodom manifestacije “Kočićevi dani”, koja će biti organizovana u subotu, 23. avgusta u manastiru Gomionica, a za sve zainteresovane Grad Banjaluka obezbijedio je besplatan prevoz.

Broj mjesta je ograničen, a svi zainteresovani potrebno je da se jave putem kontakt broja telefona 051/244-494.

Polazak je planiran u osam časova sa autobuskog terminala na Malti (autobusko stajalište za prigradske linije), a povratak je planiran u 13 časova iz manastira Gomionica.

Nastavi čitati

Banjaluka

SAVIĆ – BANJAC: Intenzivno radimo na realizaciji BROJNIH PROJEKATA

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac, nakon redovnog kolegijuma načelnika i šefova odsjeka, poručila je kako nas ove sedmice očekuje nas značajna manifestacija -„Kočićevi dani“ te da je rad gradske administracije, između ostalog, obilježen pripremama za ovaj događaj.

-Istovremeno, intenzivno radimo na realizaciji brojnih projekata. U toku su radovi u ulicama Vasilija Ostroškog i braće Jugovića, koje će uskoro dobiti potpuno novo ruho, a nastavljamo i sa ulaganjem u mnoge druge saobraćajnice širom grada – kazala je Savić – Banjac.

Poručila je i to kako se ponovo govorilo o problemu obustave rada Gradskog olimpijskog bazena.

-Još jednom upućujemo apel Skupštini da zakaže sjednicu i omogući deblokadu rada bazena, jer i radnici i djeca, kao i brojni sportski klubovi koji koriste ovaj objekat, jednako su važni kao i svi drugi u našem gradu – dodala je ona.

Istakla je kako se intenzivno r adi i na sanaciji soabraćajnica u prigradskim naseljima.

-Kada je riječ o prigradskim naseljima, u toku su radovi na saobraćajnicama koje imaju za cilj da saniraju najugroženije dijelove. Tako će i u Racunama uskoro biti izgrađena nova saobraćajnica, što će mještanima znatno olakšati svakodnevno funkcionisanje – poručila je Savić – Banjac.

Nastavi čitati

Banjaluka

Savić – Banjac: NEMA reakcije rukovodstva SKUPŠTINE na problem GRADSKOG OLIMPIJSKOG BAZENA

Gradski menadžer Mirna Savić – Banjac istakla je kako još uvijek nije zakazana ni redovna, ali ni vanredna sjednica Skupštine Grada, na kojima bi se raspravljalo o bitnim tačkama, poput funkcionisanja Gradskog olimpijskog bazena koji je još uvijek zatvoren.

Savić – Banjac je još jednom upitala zbog čega postoji diskriminacija prema djeci koja treniraju na ovom bazenu.
-Djeca koja treniraju na Gradskom olimpijskom bazenu, kao i njihovi treneri, ali i svi zaposleni podjednako su važni kao i svi u ovom društvu. Nejasno nam je zbog čega ova diskriminacija, zbog čega skupštinska većina ne želi da raspravlja o ovom pitanju jer rješenje za Gradski olimpijski bazen postoji – istakla je ona.

Podsjetila je i na to da je skupštinskom rukovodstvu predat veliki broj materijala, ali da još uvijek nema datuma za održavanje sjednice.

-Materijali su predati skupštinskom rukovodstvu, a nekoliko puta su i poslate inicijative za održavanje redovnih sjednica Skupštine Grada. To je nedopustivo, da toliko stvari čeka i zavisi od nekolicine pojedinaca – rekla je ona.

Još jednom je ponovila kako je izuzetno bitno da se riješi i pitanje koje se tiče vodosnabdijevanja potkozarskih sela.

-Podsjetiću još jednom da je to problem koji postoji mnogo godina unazad, ali da mi imamo rješenje. Odluka o kreditnim sredstvima koja će omogućiti da potkozarska sela dobiju vodu i da nemaju problem sa vodosnabdijevanjem je na čekanju u Skupštini Grada više od godinu dana. Skupštinska većina blokira svoje građane. Mi smo im dostavili sve moguće i nemoguće dokumente, uključujući i građevinsku dozvolu za projekat, ali i dalje nemamo sjednicu za ovo važno pitanje – navela je gradski menadžer.

Istakla je i to, kako pored Odluke o vodosnabdijevanju potkozarskih sela, o kojoj treba da se raspravlja, čekaju još mnoge druge bitne tačke.

-I dalje ne raspravljamo o neradnoj nedjelji, placevima za mlade bračne parove, kolektore i brojne druge odluke koje su bitne za ovaj grad – zaključila je gradski menadžer.

Grad Banjaluka

Nastavi čitati

Aktuelno