Broj poslovnih jedinica stranih kompanija u Bosni i Hercegovini je, prema zadnjim podacima, ukupno 1.144, zapošljavaju 90.803 radnika, a ukupan promet im je veći od 25 milijardi KM.

Iz Agencije za statistiku BiH su nedavno objavili da je ovaj broj stranih poslovnih jedinica 1,4 odsto od ukupnog broja poslovnih subjekata u BiH.

“Najveće učešće stranih podružnica je u područjima prerađivačka industrija (26,7%) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,4%). U stranim podružnicama angažovano je 15,1% od ukupnog broja zaposlenih u SPS obuhvatu. Struktura zaposlenih u stranim podružnicama pokazuje da je najveći dio zaposlenih angažovan u područjima prerađivačka industrija (51,2%) i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala (23,4%)”, navodi se u podacima Agencije za 2022. godinu.

Tako je posmatrano po zemljama porijekla, 58,2% stranih poslovnih subjekata iz zemalja članica Evropske unije sa 68,3% zaposlenih u stranim podružnicama, a 41,8% iz zemalja koje nisu članice Evropske unije sa 31,7% zaposlenih.

Tako je u prerađivačkoj industriji bilo 306 stranih poslovnih jedinica i zapošljavale su 46.465 radnika, dok je u trgovini na veliko i malo bilo 268 stranih poslovnih subjekata koji su zapošljavali 21.266 radnika.

Najviše stranih poslovnih subjekata je bilo iz Hrvatske – 131, pa Austrije 118 i Srbije 113, slijede Njemačka i Slovenija sa 104 poslovna subjekta u BiH.

Sa druge strane, poslovni subjekti iz Njemačke su zapošljavali 10.467 radnika, Slovenije 10.197 radnika, a Hrvatske 9.300 radnika.

“Učešće stranih poslovnih subjekata u ukupno ostvarenoj dodanoj vrijednosti po faktorskim troškovima SPS obuhvata je bilo 21,5%. Prerađivačka industrija u stranim podružnicama učestvovala je sa 44,6% i trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala sa 25,7%. Oko 63% dodane vrijednosti po faktorskim troškovima stranih poslovnih subjekata je iz sedam zemalja, i to Srbije (10,6%), Njemačke (10,2%), Nizozemske (9,1%), Austrije (8,6%), Velike Britanije (8,6%), zatim iz Hrvatske (8,4%) i Slovenije (7,5%)”, stoji u ovim podacima.

Ekonomista Admir Čavalić smatra da Bosna i Hercegovina nema veći broj stranih poslovnica jer je ipak riječ o stranim kompanijama.

“Iskazani promet je veliki, ali profit je daleko manji, ali ne mora značiti da sav taj profit ide iz BiH, mislim da jedan dio i ostaje da se reinvestira u BiH. Od važnijih indikatora u ovim podacima jeste broj radnika koje zapošljavaju strane kompanije u našoj državi. Mi kao malo tržište trebamo cijeniti svaku investiciju. Mislim i da bi jako bitan podatak bio kada bismo mogli znati koliko je objekata izgrađeno iz temelja, a koliko je onih koji su preuzeti u procesima privatizacije ili nekom drugom kupovinom”, naglasio je Čavalić.

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da je za našu ekonomiju koja usljed nepovoljne tehnološke osnove ima nizak nivo produktivnosti i konkurentnosti bilo poželjno otvaranje većeg broja stranih firmi odgovarajuće strukture.

“Naime, zbog tehnološkog zaostajanja potrebno je privući strane firme koje bi sa sobom donijele i nove tehnologije. Na taj način bi se podigla produktivnost koja je ključni nosilac dugoročnog rasta. Isto tako bi bilo od velikog značaja da se dobit koju ostvare strane firme u BiH većim dijelom reinvestira. Za sve to je potrebno osigurati stimulativan ambijent kroz razne vrste podsticaja finansijske i regulatorne prirode”, naveo je Mlinarević.