Connect with us

Politika

VIŠKOVIĆ O FINANSISKIM PROBLEMIMA: Pokušali su nas spriječiti da platimо dug u Beču, prijatelji su nas upozoril

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković optužio je neimenovane moćnike da na razne načine pokušavaju da naprave finansijske probleme Republici Srpskoj. Nije štedio kritike ni prema bankama.

Višković je gostujući na RTRS rekao da bi Srpska bila u “relaksiranoj situaciji” da nije pritisaka i ataka. Kaže da se Srpskoj pokušava uskratiti pristup svim međunarodnim, finansijskim institucijama, a da su nalogodavci za ti “isti proteklih 20 i više godina”.

“To predvode ambasadori određenih zemalja u BiH koji lobiraju kod ostalih zemalja koje na neki način imaju i simpatije prema Republici Srpskoj, a čiji predstavnici u razgovoru `oči u oči` čak to i priznaju i šalju izvinjenje da znaju kompletnu situaciju, ali da ne žele da imaju probleme i da se moraju ponašati tako kako se ponašaju”, rekao je Višković.

Premijer Srpske je podsjetio da se u pojedinim medijima 28. jun spominjao kao “dan D” za Republiku Srpsku (tada je na naplatu dolazio 336 miliona KM duga po osnovu zaduženja na Bečkoj berzi), “ali da se ništa značajno nije desilo osim toga da je Srpska svoje obaveze otplatila šest dana prije roka”.

Višković je objasnio da je Vlada Republike Srpske požurila da plati dug prije roka, jer je imala informacije bio bi onemogućen transfer novca iz Banjaluke do Beča i da je zato jasno o kakvim pritiscima je riječ.

“Mi ne sjedimo skrštenih ruku, radimo, slušamo i imamo prijatelje koji su nam rekli šta se sprema i iz tog razloga mi smo svoju obavezu izvršili par dana prije roka”, rekao je Višković.

Takođe je iznio informacije da pojedine banke u vlasništvu određenih grupacija ili zemalja uskraćuju saradnju sa institucijama Srpske, jer imaju takav nalog iz svoje zemlje, odnosno centrale, te da u ovom slučaju ima i druga strana medalje.

“Oni i dalje uzimaju novac od građana BiH, a u zadnje vrijeme ne pokazuju interes da ulažu u privredni sektor, pa čak i izbjegavaju ulagati u pravna i fizička lica jer im je najlakše da drže novac na računima svojih banaka i da tim novcem u suštini finansiraju poslove u svojoj zemlji”, naveo je Višković.

Premijer Srpske objašnjava da na taj način određene banke ili ljudi odavde mogu bez ikakvih problema da iznesu dividendu i da danas sa novcem građana Srpske i Federacije BiH finansiraju projekte u matičnim zemljama, što je urađeno pod pritiskom istih nalogodavaca kao kod privatizacije tih banaka.

Kada je riječ o obveznicama, Višković je rekao da sve što je Srpska emitovala prodano isti dan i da je potražnja uvijek bila veća nego što se emitovalo.

Višković je ponovio da je Republika Srpska najmanje zadužena od svih zemalja regiona i Evrope, da danas ima najmanji nivo zaduženosti od svog nastanka i da se ovi podaci mogu provjeriti.

Predsjednik Vlade Republike Srpske je rekao da su penzioneri u posljednjih pet godina na prvom mjestu, te da neće biti ugrožena isplata penzija, niti drugih davanja i svega onoga što je projektovano budžetom.

On je istakao da u moru medijskih dezinformacija, Vlada Srpske nije bila u poziciji da na pravi način afirmiše ono što radi u datom momentu.

Related Topics:

Politika

SKUPO PLAĆAMO LOŠU VLAST: Kresojević tvrdi da SNSD Srpsku zadužuje po višim kamatama

Poslanik PSS/PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske Bojan Kresojević poručio je da su posljednja zaduženja Republike Srpske pokazala da problem nije u tržištu kapitala, već u načinu na koji Vlada upravlja javnim finansijama.

Kresojević podsjeća da se Republika Srpska prije dva mjeseca zadužila po kamatnoj stopi od 6,5 odsto, dok je Federacija BiH u istom periodu planirala zaduženje po stopi od 5,5 odsto.

– Još tada sam upozoravao da je riječ o dokazu neodgovornog upravljanja budžetom. Premijer je tvrdio da je Republika Srpska dobro prošla i da treba sačekati da vidimo pod kojim uslovima će se zadužiti Federacija. Danas imamo odgovor – Federacija se zadužila po kamatnoj stopi od pet odsto, što je čak niže od prvobitno planirane stope – naveo je Kresojević.

Prema njegovim riječima, razlika u uslovima zaduživanja pokazuje da problem nije u berzi niti u globalnim tržišnim okolnostima, već u percepciji investitora o finansijskoj stabilnosti i kredibilitetu vlasti.

– Džaba nas SNSD uvjerava u bajke kada tržište pokaže realnost. Ova vlast je Republici Srpskoj donijela lošu reputaciju, a građani će kroz veće kamate plaćati cijenu takve politike – istakao je Kresojević.

On je dodao da se stvarno stanje ekonomije najbolje vidi kroz životni standard građana, te postavio pitanje zbog čega, ukoliko je ekonomija Republike Srpske uspješnija od ekonomije Federacije BiH, penzije nisu na istom nivou.

– Ako je situacija zaista toliko dobra kako vlast tvrdi, zašto penzioneri u Republici Srpskoj ne primaju penzije kao u Fe

Nastavi čitati

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Aktuelno