Politika
VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana
Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.
To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.
Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.
U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).
„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.
„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.
Najniža plata puni budžet RS
Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.
U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).
„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.
Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.
Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).
„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.
Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.
Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH
U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.
„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.
„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.
Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.
„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.
Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.
Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.
Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.
Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.
„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.
Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.
„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.
Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.
Politika
MINISTARSTVO RAZBACUJE MILIONE na nepostojeći vrhunski sport u Srpskoj
Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske za proteklih pet godina za Programske aktivnosti nosilaca razvoja sporta izdvojilo je 54,7 miliona maraka, od čega je 48,6 miliona maraka dato direktno sportskim organizacijama, a sport u Srpskoj nikada nije bio na nižim granama.
Poseban paradoks je u tome što se čak 35 miliona maraka odnosi na grant za vrhunski sport, a ta sredstva se dijele i šakom i kapom mimo propisanih pravilnika i drugih podzakonskih akata.
Ovogodišnji grant za vrhunski sport je 3.500.000 KM, a do sada je realizovano i dodijeljeno oko 1.150.000 KM. Među sportskim klubovima koji su dobili najviše sredstava je rukometni klub „Sloga“ iz Doboja kojem je ministarka Selma Čabrić po zemljačkoj liniji dodijelila 170.000 KM.
Pored RK „Sloga“, 170.000 KM dobio je i bokserski klub „Slavija“ iz Banjaluke, iako ovaj sportski klub u kome su ponikli bokserski velikani poput Marjana Beneša i Antona Josipovića odavno više nije rasadnik sportista sa vrhunskim rezultatima.
Iz granta za vrhunski sport sredstva su dobili i tekvondo klub „Šekovići“ (2.000 KM), karate klub „Vlasenica“ (2.500 KM), šahovski klub „Drina“ iz Zvornika (3.000 KM), karate klub „Panteri“ iz Bijeljine (6.000 KM), kao i fudbalski klub „Skugrić“ iz Modriče (5.000 KM) i FK „Kozara“ iz Donjih Orlovaca.
Pored nabrojanih, među sportske klubove koji su dobili sredstva namijenjena za vrhunski sport su i RK „Leotar“ (8.000 KM), plivački klub „Delfin“ (5.000 KM), karate klub „Sinđelić“ (2.000 KM), FK „Željezničar“ (1.000 KM) i još niz drugih sportskih klubova koji su finansirani iz granta za vrhunski sport, iako ni po jednom kriterijumu ne spadaju u tu kategoriju.
Prema riječima dugogodišnjeg sportskog radnika koji je insistirao na anonimnosti, Ministarstvo porodice, omladine i sporta godinama unazad pod budnim okom bivšeg pomoćnika ministra Maria Đurana sredstva za vrhunski sport dijelilo je po potpuno nejasnim ili nepostojećiom kriterijumima.
„Prema Pravilniku o kategorizaciji sportova i sportista, u vrhunske sportiste od prve do treće kategorije ubrajaju se učesnici najprestižnijih međunarodnih takmičenja i osvajači prvih mjesta na seniorskim prvenstvima BiH. S obzirom na to da se na prste jedne ruke mogu izbrojati sportisti iz Republike Srpske koji su ispunili olimpijsku normu ili ostvarili zapažen rezultat na svjetskim ili evropskim prvenstvima, postavlja se pitanje po kojim kriterijumima su dijeljena sredstva iz granta za vrhunski sport“, pita se naš sagovornik.
Da zlo bude veće, nastavlja on, od 35 miliona maraka datih za vrhunski sport čak 22.750.000 KM odnosi se na sredstva data za izgradnju teniskog terena za Srpska open 2023. godine koji se trenutno nalazi u katastrofalnom stanju i pri tome još nije konačno riješeno pitanje vlasništva tog sportskog objekta.
Ipak, naš sagovornik kaže da podaci o izdavajanju sredstva za sportske saveze najbolje pokazuje koliko se ulaže u sport u Republici Srpskoj.
„U normalnim državama su sportski savezi strateški nosioci sportskog razvoja i preko saveza se ulaže u sport i daje finansijska podrška sportskim organizacijama. Samo kod se radi potpuno suprotno“, kaže naš sagovornik.
On dodaje da to potvrđuju podaci iz susjednih država o tome koliko sredstava dobijaju sportski savezi.
„Srbija je od 2021. godine za aktivnosti sportskih saveza dala više od 75 miliona evra i to bez podataka za tekuću godinu, dok je Hrvatska, računajući i ovu godinu, svoje sportske saveze pomogla sa nevjerovatnih 237 miliona evra. Slovenija je svojim sportskim savezima dala 16,5 miliona, a Crna Gora 6,5 miliona evra. Za to vrijeme, dakle od 2021. do danas, Republika Srpska je svojim sportskim savezima dala ukupno 167.000 evra. To je sramno i zbog tog maćehinskog odnosa se brojni sportski savezi nalaze praktično pred gašenjem i funkcionišu samo zahvaljajući entuzijazmu pojedinaca“, zaključuje naš sagovornik.
Capital
Politika
DODIK POLAKO ODLAZI U POLITIČKU PROŠLOST: Više nije gospodar života i smrti
“Američka administracija je Milorada Dodika natjerala da se vrati na fabrička podešavanja s jasnom porukom da se Dejtonskim mirovnim sporazumom ne smije poigravati. On polako odlazi u političku prošlost što je velika šansa za građane koji zaslužuju bolji život i sistem oslobođen kriminala i korupcije“, rekao je poslanik PDP-a u Predstavničkom domu PS BiH, Branislav Borenović u emisiji “Mat” BN televizije.
– Nakon dugogodišnje hazarderske i avanturističke politike, lažnih obećanja i ponašanja koje je očigledno prešlo crvenu liniju, Dodik je dogovorom sa američkom administracijom preuzeo obavezu da sve vrati na početno stanje, smatra Borenović.
„Na ono što se zove ustavni okvir definisan Dejtonskim mirovnim sporazumom, gdje Republika Srpska ima svoju jasnu poziciju unutar BiH, gdje postoji konstitutivnost sva tri naroda. Gdje nije dozvoljeno bilo kakvo iskakanje i avanturizam po pitanju provođenja nečega što je neprihvatljivo za one koji su nam omogućili ili koji su važan spoljnopolitički faktor u ovoj zemlji, da se sve to vrati na početni nivo. To je Dodik isporučio“, jasan je Borenović.
– Dodik polako odlazi u političku prošlost i više nije gospodar života i smrti jer su i građani Srpske vidjeli da to nije isti čovjek. Posljednjim potezima u Skupštini Srpske je izgubio njihovu podršku, mišljenja je Borenović.
„On je sad isključivo samo predsjednik jedne političke partije. Čak su lideri nekih partija iz opozicije institucionalno moćniji od njega jer se nalaze u parlamentima, vode svoje lokalne zajednice. Dodik je, kako vrijeme prolazi, sve slabiji i slabiji i sve je manje bitan. To ga čini vjerovatno dodatno nervoznim“, ističe Borenović.
– SNSD trenutno blokira rad institucija BiH držeći ih u vakuumu jer su, tvrdi Borenović, isfrustrirani što glavnog pregovarača sa EU neće imenovati Savjet ministara BiH i SNSD-ovi kadrovi, nego postoji mogućnost da ga imenuje opozicija iz Srpske kroz Predstavnički dom Parlamenta BiH.
„Oni koriste mehanizam blokada, koji je Ustavom propisan samo za neke ekstremne situacije, zarad svog ličnog, stranačkog interesa. U Domu naroda PS BiH to koriste da ne bi bio smijenjen Špirić, da čuva svoju fotelju predsjedavajućeg ili člana Kolegijuma Doma naroda i da čuvaju fotelju ministara Košarca i Amidžića i zato koriste blokadu u Domu naroda. Sada koriste blokadu u Savjetu ministara već nekoliko puta kada je u pitanju donošenje evropskih zakona, što u suštini otkriva njihovo pravo lice“, navodi Borenović.
– To pokazuje, dodaje Borenović, da oni nemaju granice bahatosti, a svojom politikom povlače ručnu kočnicu razvoja Srpske. Plaše se, ističe, scenarija Hrvatske u kojoj zvaničnici odgovaraju za korupciju.
„U Hrvatskoj je korupcija postala ozbiljno krivično djelo. Kod nas je postala obrazac ponašanja, stil života. To je potpuno normalno. Mi smo se nekako navikli da je normalno da neko krade i da ne odgovara. To je nevjerovatan ambijent koji je uzeo toliko maha u Republici Srpskoj i BiH da imam strah od toga koliko će nam trebati vremena da promijenimo tu percepciju razmišljanja“, naglašava Borenović.
Politika
ENERGETSKI SEKTOR SE RASPADA, ko će snositi odgovornost?
Vlada Republike Srpske već je održala nekoliko tematskih sjednica o stanju u elektro-energetskom sekotru. Prije sjednica se najavljivalo da je njihov cilj sređivanje stanja u Elektroprivredi Republike Srpske koja je od nekadašnjeg ponosa upala u milionske gubitke. Sada se otvara pitanje da li je stanje bolje i kakvi su konkretni efekti održanih tematskih sjednica? Nekoliko održanih tematskih sjednica o stanju u Elektroprivredi, međutim na konkretne efekte i dalje se čeka. Opravdanja zašto je elektro-energetski sektor u očajnom stanju, izrade planova konsolidacije i priče direktora i resornog ministra o poskupljenju struje. Ovo su glavne teme obraćanja zvaničnika nakon tematskh sjednica. Premijer kaže da je sjednicama zadovoljan, ali ne i stanjem u ovom sektoru.
“Što se tiče tematske sjednice kada je u pitanju stanje u Elektroprivredi sam zadovoljan zato što je ona po prvi put raščlanila i identifikovala tačne probleme i sve ono sa čim se susrećemo u Elektroprivredi. Što se tiče stanja u Elektroprivredi nisam zadovoljan ni najmanje i to vam uporno ponavljam i radim na tome ali sam apsolutno svjestan da se to ne može promijeniti ovako nego da treba ponovo u sistemu ući iščistiti napraviti mnogo stvari”, poručio je Minić.
U opoziciji smatraju da za sada od tematskih sjednica nema konkretnih efekata: Rašid Serdarov još nije u potpunosti predao rudnik u Ugljeviku Republici Srpskoj, dok mu se ne isplati sav novac. Takođe, zvaničnici za koje u opoziciji smatraju da su najodgovorniji za potonuće Elektroprivrede i dalje su na svojim pozicijama.
“Premijer Savo Minić je imao ozbiljne najave da će se uhvatiti u koštac sa problemima u elektro-energetskom sistemu u Republici Srpskoj ali nakon tematske sjednice Vlade na tu temu izgleda da su zaključci da su za krah elektro-energetskog sistema krivi Rusija zbog rata u Ukrajini i Bog zbog loše meteorološke slike i slabih padavina.
Dok god budemo imali Petra Đokića i Luku Petrovića blizu elektro-energetskog sektora tu naravno nema nikakve sreće i u onom momentu kada Petrović i Đokić ne budu blizu Elektroprivrede onda možemo pričati o bilo kakvom rješavanju problema i pomaku unaprijed”, smatra Đorđe Vučinić, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Priče zvaničnika o poskupljenju struje samo su prebacivanje odgovornosti sa njih na građane. Umjesto toga, kažu novinari dobro upućeni u stanje u sektoru energetike, trebalo bi konačno da se otvori pitanje odgovornosti.
“Hoćemo da znamo ko je odgovoran za izgubljene arbitraže, zašto nemamo uglja u našim termoelektranama, zašto su u pitanju brojne arbitraže i stotine miliona maraka koje možemo izgubiti i zašto stalno izbjegavamo da postavimo to pitanje odgovornosti u elektroenergetskom sistemu, u resornim ministrarstvima i u samoj Vladi Republike Srpske”, smatra urednik poslovnog portala Kapital Siniša Vukelić.
Pominjala se i odgovornost za loše stanje elektroenergetskom sistemu, a premijer je najavljivao i da će provjeriti sva dokumenta i sporne ugovore sa Rašidom Serdarovim odnosno krvnu sliku njegove firme Komsar, ali i dalje se nije prešlo sa riječi na djela.
Očigledno da su problemi dublji i da je ipak neko odluke donosio i izvan elektro-energetskog sistema zbog čega je još teže utvrditi odgovornost, a Elektroprivreda je na koljenima i može postati lak plijen za tajkune koji ovih dana užurbano kupuju nekada javnu imovinu Republike Srpske.
(BN)
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka3 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti3 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet3 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet2 dana agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet2 dana agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
