Connect with us

Politika

VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

Najniža plata puni budžet RS

Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

Related Topics:

Politika

POSLJEDNJE PRIPREME U TOKU! Sve će biti odrađeno na vrijeme za prijevremene izbore u Srpskoj

Širom Republike Srpske u toku su posljednje pripreme za prijevremene izbore, te sve ide predviđenom dinamikom, potvrđuju iz gradskih izbornih komisija.

Ima još obaveza
Dubravko Malinić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Banjaluka, kaže da je odrađeno sve što je do sada trebalo da bude realizovano.

– Biće sve spremno. Ima još obaveza, koje će biti odrađene na vrijeme. U toku su posljednje pripreme, imamo dovoljno kadra. Građani će moći da glasaju na 254 redovna biračka mjesta, a tu je i 25 mobilnih timova – rekao je Malinić.

Siniša Terzić, predsjednik Gradske izborne komisije (GIK) Trebinje, rekao nam je da sve ide u skladu sa planom.

– Završili smo obuke biračkih odbora, sve ide bez problema i nadam se da će tako biti do dana izbora. Građani Trebinja moći da glasaju na 48 redovnih biračkih mjesta, a formirali smo i pet mobilnih timova. Pravo glasa ima 32.115 birača – rekao je Terzić.

Bez poteškoća
Dijana Savić Božić, predsjednica GIK Bijeljina, kaže da zasad nemaju poteškoća na terenu.

– Malo je problem pošto mi moramo da obezbijedimo 700 ljudi za rezervu, ali borimo se, ide dobro – rekla je Savić Božićeva.

Prema njenim riječima, za izbore će 23. novembra biti otvorena 183 biračka mjesta, a radiće i sedam mobilnih timova putem kojih glasa 246 lica. Pravo glasa u Bijeljini ima 111.679 građana.

Pravo glasa u Prijedoru ima 85.504 birača koji će glasati na 129 redovnih biračkih mjesta, a tu su i dva mobilna tima.

– Što se tiče same pripreme, mi smo uglavnom imenovali sve članove biračkih odbora. Izvršili smo provjeru svih biračkih mjesta. Imenovali smo posmatrače, kojih ovaj put baš i nema puno, ali u svakom slučaju, i ta aktivnost je završena – rekao je za “Nezavisne novine” Željko Škondrić, predsjednik Gradske izborne komisije Prijedor.

Izborna kampanja u Republici Srpskoj za prijevremene predsjedničke izbore, koji će biti održani 23. novembra, počela je u subotu, 8. novembra, i trajaće do 22. novembra do sedam časova, kada počinje izborna tišina.

Kandidati
Kandidati za predsjednika Republike Srpske su Siniša Karan iz SNSD-a, Branko Blanuša iz SDS-a, Dragan Đokanović iz Saveza za novu politiku, Nikola Lazarević iz Ekološke partije Srpske, te Igor Gašević i Slavko Dragičević koji su nezavisni kandidati.

Prethodno je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela mandat predsjednika Republike Srpske Miloradu Dodiku, pošto je pravosnažno osuđen na kaznu zatvora od godinu dana i šest godina zabrane obavljanja javne funkcije, zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita.

U centralni birački spisak za prijevremene predsjedničke izbore, koji je potvrdio CIK, upisana su 1.264.364 birača sa pravom glasa, pišu Nezavisne.

Nastavi čitati

Politika

“Petrović se malo umorio na ovom poslu!” Minić tvrdi da neće biti poskupljenja struje DO KRAJA GODINE – IDUĆU NE SPOMINJE!

Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je da do kraja ove godine neće biti poskupljenja struje u Srpskoj.

“Nisam bio informisan o zahjtevu generalnog direktora `Elektroprivrede Republike Srpske` Luke Petrovića o poskupljenju struje koji je upućen regulatoru. Petrović se malo umorio na ovom poslu i radi na neki način stereotipno”, rekao je Minić novinarima u Banjaluci, prenosi SRNA.

On je istakao da nije sporno uputiti zahtjev za poskupljenje struje, ali da za tako nešto mora postojati saglasnost Vlade i razgovar sa socijalnim partnerima.

“Bićemo i dalje najpovoljniji kada je riječ o cijeni struje, a ako bude moralo doći do poskupljenja, ne smije biti ugrožena privreda, niti građani koji su socijalno ugroženi”, dodao je Minić.

Nastavi čitati

Politika

GOVOR MRŽNJE SKUPO KOŠTA! SNSD kažnjen 30.000 KM zbog Dodika, ovo je posljednje upozorenje!

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine (CIK BiH) kaznila je danas, 18. novembra, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) sa 30.000 KM zbog govora koji je Milorad Dodik, predsjednik ove stranke imao na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu, održanom 10. novembra, a na kojem je vrijeđao pripadnike bošnjačkog naroda po nacionalnoj osnovi.

Ovaj postupak je pokrenut po službenoj dužnosti.

“Ovdje se radi o kršenju odredbi člana 7.3 stav 1, tačka 7, Izbornog zakona BiH od strane SNSD. CIK BiH je na osnovu saznanja o govoru Milorada Dodika, predsjednika SNSD, održanom 10. novembra 2025, provela postupak i donijela prijedlog da CIK donese odluku kojom se SNSD proglašava odgovornom što je Milorad Dodik, pristalica i predsjednik SNSD, koristio govor mržnje pa mu se s tim u vezi izriče novčana kazna u iznosu od 30.000 KM”, rečeno je na sjednici CIK BiH.

Arnautović tražio da se SNSD oduzme ovjera kandidature
Suad Arnautović, član CIK BiH, poručio je da se radi o skandaloznim izjavama Milorada Dodika, koje je strogo zabranjeno Izbornim zakonom BiH.

“Govor je koji izaziva ili potiče mržnju, dikstiminaciju ili nasilje protiv jedne etničke grupe. Ovaj govor sije strah i mržnju i sije netrpeljivost prema muslimanima”, rekao je, između ostalog, Arnautović.

On je zatražio i da se CIK BiH izjasni o poništenju ovjere kandidature SNSD na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske, ali to nije usvojeno.

Željko Bakalar, član CIK BiH, smatra da je kazna pravedna.

Kalaba: Posljednje upozorenje SNSD
Jovan Kalaba, predsjednik Centralne izborne komisije BiH, istakao je da on takođe nije bio za prijedlog da se SNSD oduzme ovjera za učešće na izborima za predsjednika Republike Srpske, jer bi na taj način bio kažnjen kandidat SNSD, Siniša Karan, a koji nije učestvovao u spornoj tribini u Istočnoj Sarajevu.

“On nije učetvovao u govoru mržnje. Ova kazna od 30.000 KM je najadekvatnija, pogađa političku stranku”, naveo je Kalaba.

Poručio je da je ovo posljednje upozorenje za SNSD.

“Ovo je posljednji slučaj koji možemo tolerisati prije poništavanja političkog subjekta za ove izbore”, kazao je Kalaba.

Hadžiabdićeva: CIK dobro procijenio kaznu
Irena Hadžiabdić, član CIK BiH takođe smatra da se radi o elementima govora mržnje.

“Ovo je bio manipulativan govor, očito zbog ličnih frustracija i okolnosti koje su prethodile raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske. Nisam za poništenje ovjere, jer za takvu vrstu sankcije moraju biti ispunjeni svi elementi govora mržnje, koji trebaju uključivati ne samo netrpeljivost i diskriminaciju, već pozivanje na linč, izazivanje straha koje može dovesti do nasilja. Zato govorim ovu vrstu manipulacije i nisu svi elementi ispunjeni da se takva mjera sprovede”, navela je Hadžiabićeva.

Dodala je da je kazna od 30.000 KM sasvim dovoljna u ovom slučaju.

Vanja Bjelica Prutina, član CIK BiH, sugerisala je da, iako je postupak pokrenut po službenoj dužnosti, treba navesti i sve inicijative i prigovore koji su po ovom pitanju takođe podneseni.

“Saglasna sam da ovo prelazi sve moguće okvire političke komunikacije u BiH. Ispunjeni su uslovi propisani IZ koji definišu govor mržnje. Mislim da je kazna adekvatno odmjerena jer je ovo prva sankcija za govor mržnje u ovom izbornom ciklusu”, naglasila je ona.

Rogić: Bila četiri prijedloga za kaznu SNSD-u
Vlado Rogić, član CIK BiH, dodao je da se ovdje radi o evidentnom primjeru koji treba da se kazni.

Otkrio je da su postojala četiri prijedloga o tome kako SNSD treba da se kazni, te da je lično on bio da se kazna od 30.000 KM smanji.

CIK odbio prigovor SDS-a
Takođe, CIK BiH je odbila je prigovor SDS-a na to što se Milorad Dodik, predsjednik SNSD pojavljuje u predizbornom spotu Siniše Karana, kandidata za predsjednika Republike Srpske.

Iz SDS su smatrali da se Dodik na spotu predstavlja lažno kao kandidat za predsjednika Republike Srpske, ali iz CIK je poručeno da nisu utvrdili kršenje odredbi Izbornog zakona BiH.

Nastavi čitati

Aktuelno