Connect with us

Politika

VLADA PRIZNALA: Minimalac napunio budžet, ali ne i džepove građana

Od početka godine minimalna plata u Republici Srpskoj je povećana sa 700 KM na 900 KM, a to povećanje je za sada uvećalo prihode u republički budžet po osnovu poreza i doprinosa, a nije bitnije poboljšalo životni standard radnika. Građani Srpske i pored povećanja minimalca „dekretom“ sve manje troše, što se vidi kroz pad udjela krajnje potrošnje Srpske u ukupnoj potrošnji BiH, a to znači i manje prihode u raspodjeli od PDV-a.

To je pokazao dokument Analiza efekata povećanja najniže plate u RS, koje je pripremilo Ministarstvo finansija RS, a koji prenosi portal Capital.

Naime, u dokumentu koje je pripremilo resorno ministarstvo nisu sadržani zaključci ili preporuke već samo zvanična statistika koja se vezuje za isplatu minimalne plate u RS. Ipak, ti podaci u ovom momentu ne pružaju baš optimističnu sliku kada su u pitanju efekti povećanja najniže plate u RS.

U tom dokumentu je navedeno da je prosječna neto plata isplaćena u martu 2024. godine iznosila je 1.394 KM i nominalno je veća za 120 KM u odnosu na prosječnu neto platu u 2023. godini (1.274 KM).

„Posmatrano po područjima, najviša prosječna neto plata isplaćena je u području finansijske i djelatnosti osiguranja (1.855 KM), dok je najniža isplaćena u građevinarstvu (1.097 KM). Najveći rast prosječnih neto plata ostvaren je u područjima u kojima su prosječne neto plate za 2023. godinu bile niže (u intervalu 900 – 1.100 KM), dok je najmanji rast ostvaren u područjima u kojima su prosječne neto plate u 2023. godini bile više od prosjeka“, precizirano je u analizi uz napomenu da je najniži rast neto plata ostvaren u područjima: javna uprava, zdravstvo i socijalni rad i obrazovanje koje se većim dijelom finansiraju iz budžeta RS i većina radnika je visoko-kvalifikovana.

„Ovakvo kretanje u prosječnim platama (sa presjekom na mart 2024. godine) ukazuje da je uglavnom došlo do povećanja najnižih plata, a u značajno manjoj mjeri i povećanja ostalih plata“, navedeno je u analizi.

Najniža plata puni budžet RS

Povećanje najniže plate pratilo je i povećanje naplate poreza i doprinosa, kojima se puni budžet RS, a koji je bio vidljiv tek u februaru ove godine kada su isplaćena lična primanja za januar 2024. godine.

U analizi je navedeno da je prihod od poreza na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 23,4 miliona KM, što je 3,2 miliona KM više u odnosu na januar 2024.godine (20,2 miliona KM).

„Prihod od poreza na lična primanja u martu iznosio je 24 miliona KM što je rast od 4,3 miliona KM u odnosu na prosječan mjesečni iznos tih prihoda u 2023. godini (19,8 miliona KM), a na približno istom nivou je kao i u februaru 2024. godine“, precizirano je u analizi.

Navedeno je da se rast plata reflektovao i na rast prihoda po osnovu doprinosa za lična primanja, naknade i prihode osiguranika za obavezno osiguranje.

Precizirano je da je prihod od doprinosa na lična primanja u februaru 2024. godine iznosio 185,3 miliona KM i veći za 22,1 milion KM u odnosu na januar (163,2 miliona KM).

„Međutim, prihod od doprinosa na lična primanja je ostvario pada u martu, za 2,5 miliona KM u odnosu na februar ove godine, za šta trenutno nemamo obrazloženje“, navedeno je u analizi. Naime, prihod od doprinosa na lična primanja u martu ove godine je iznosio 182,8 miliona KM.

Ministarstvo finansija RS je analizirao i kako je rast plata uticao na krajnju potrošnju u RS.

Rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje RS u BIH

U analizi je navedeno da je u februaru 2024. godine došlo do značajnijeg smanjenja krajnje potrošnje u odnosu na januar.

„Tek od marta 2024. godine krajnja potrošnja dostiže iznos koji je veći od prosječne mjesečne potrošnje u 2023. godini za 5,4 miliona KM“, dodato je u analizi. Naime, mjesečni prosjek krajnje potrošnje u 2023. godini je iznosio 160,3 miliona KM, u januaru 153 miliona KM, februaru 145,3 miliona KM a martu 165,7 miliona KM, kada je jedino premašen prosjek iz 2023. godine.

„Kada posmatramo udio krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupnoj krajnjoj potrošnji BiH, zapažamo da je udio Republike Srpske bio značajno veći u januaru 2024. godine, dok u februaru i martu 2024. godine dolazi do pada udjela krajnje potrošnje, tako da je udio krajnje potrošnje u martu 2024. godine niži od prosječnog udjela u 2023. godini. Ovo navodi na zaključak da rast plata nije doveo do većeg udjela krajnje potrošnje Republike Srpske u ukupno krajnjoj potrošnji BIH“, navedeno je u analizi uz navođenje podataka da je prosječni udio krajnje potrošnje RS u ukupnoj potrošnji BiH lani iznosio 34,03 odsto. U januaru taj udio je iznosio 35,5 odsto, a februaru i martu po 33 odsto.

Iz Saveza sindikata RS su poručili da će u narednim danima pripremiti set preporuka na osnovu podataka sadržanih u analizi koje je pripremilo resorno ministarstvo.

„Povećanje najniže plate je dovelo u određenoj mjeri do povećanje kupovne moći radnika, ali kada se plate uporede sa neopravdanim rastom cijena onda su ti efekti ublaženi“, rekla je Božana Radomir stručni saradnika za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS i dodala da su cijene proizvoda i usluga za period januar – mart 2024. godine porasle ukupno gledano za 2,8 odsto.

Dodala je da je zbog povećanja minimalca prosječna plata porasla na 1.392 KM (februar), te da taj iznos može obezbijediti 53 odsto usluga i proizvoda sadržanih u sindikalnoj potrošačkoj korpi dok je u 2023. i 2022. godini to bilo oko 50 odsto.

Kaže da je Sindikat stava da u narednom periodu treba raditi na tome kako bi i ostale plate „išle na gore“, odnosno za radnike sa srednjom i viskom stručnom spremom koji nisu osjetili efekte povećanja minimalca.

Smatra da su podaci u analizi pokazala da rast najniže plate nije negativno uticao na rad poslovne zajednice, kako se ranije moglo čuti iz tih redova.

Iz Unije poslodavaca RS poručuju da promjena plata dekretom nije dobra.

„Ovakav način se više ne smije nikada desiti, inače će nas dugoročno dovesti u veoma tešku situaciju. Najveći efekat je punjenje budžeta a radnici će osjetiti veoma male efekte, a realni sektor je dobio značajno veće poreze i doprinose“, smatra potpredsjednik Unije Dejan Mijić uz napomenu da ovakvi nagli skokovi minimalca i povećanja opterećenja za plate moraju da prate i potezi Vlade na smanjenju doprinosa, oslobađanju toplog obroka i regresa od doprinosa i poreza.

Kaže da će zbog toga na sjednici Ekonomsko- socijalnog savjeta koja je zakazana za kraj ovog mjeseca inicirati da se pripremi dokument koji će precizirati način izračunavanja i određivanja minimalca u RS.

„Cilj je da se odluka donese racionalno na osnovu realnih pokazatelja i da “povuče” rast svih plata, a ne da poslodavce tjera u još veću sivu zonu“, naveo je Mijić.

Podsjećamo, Vlada RS je krajem prošle godine usvojila odluku o najnižoj plati, nakon što se Ekonomsko – socijalni savjet nije mogao dogovoriti oko iznosa. Utvrđen je iznos najniže neto plate od 900 KM što je za 200 KM, odnosno 28,7 odsto više u odnosu na 2023. godinu kada je ona iznosila 700 KM. Cilj je kako su tom prilikom naveli poboljšanje materijalnog i socijalnog položaja radnika u RS.

Related Topics:

Politika

DELEGATI SNSD NEĆE U SALU Definitivno prekinuta sjednica Doma naroda

Hitna sjednica sjednica Doma naroda PS BiH definitivno je prekinuta i neće biti nastavljena danas, jer u salu ne žele da se vrate delegati SNSD, Nikola Špirić, Radovan Kovačević i Sredoje Nović.

Sjednica je upravo zbog ovog trojca i prekinuta na sat vremena, jer su oni napustili zasjedanje nezadovoljni dnevnim redom, a na kojem je trebalo da se raspravlja o smjeni upravo Nikole Špirića na mjestu predsjedavajućeg Doma naroda, kao i smjenama Staše Košarca i Srđana Amidžića, ministara u Savjetu ministara BiH.

Njihovu smjenu zatražilo je pet delegata u Domu naroda PS BiH, odnosno Nenad Vuković (PDP), Želimir Nešković (SDS), Ilija Cvitanović (HDZ 1990), Zlatko Miletić (ZNG) i Kemal Ademović (NiP).

U obraćanju javnosti, Nikola Špirić je poručio da stranke “trojke” iz FBiH i Republike Srpske guraju BiH u sve dublju političku krizu.

“Njihova upornost nije pokrivena ni ustavnim ni poslovničkim kapacitetom”, istakao je Špirić.

Naveo je da će uskoro biti zakazana redovna sjednica Doma naroda PS BiH, koja je prekinuta nedavno, a na kojoj se nalaze važni zakoni, a dodao je da će za 29. maj sazvati posebnu sjednicu Doma na kojoj će se raspravljati o evropski zakonima.

“To je naš odnos prema EU putu i nasilnom pokušaju oduzimanja vlasti. Za promjene nije dovoljna hrabrost, već glave, ustava, poslovnika”, poručio je Špirić.

Kazao je da SNSD sve radi u skladu sa poslovnikom, pa dodao da “trojka” iz Republike Srpske nije ni bila prisutna na sjednicama kada se glasalo o zakonima koji se tiču puta ka EU, i to njih 10.

Rekao je da SNSD ne produktuje krizu već poziva na razgovor.

“Oni koji prizivaju intervenciju izvana, rade protiv interesa BiH. Apsurd je da se zalažemo za suverenost, a vrijeđaju nas da ugrožavamo teritorijalni integritet”, smatra Špirić.

A upravo intervenciju izvana, pomenuo je prije njega Zdenko Ćosić, delegat HDZ.

On je rekao da je prekid sjednice Doma naroda po njemu očekivan.

“Nevažno je voditi raspravu ko je zakazao sjednicu, ko nije. Ne postoji politička volja unutar kluba srpskog naroda u Domu naroda da bi se realizirala politička inicijativa o smjenama. Oni ne žele ispustiti iz ruku taj mehanizam koji imaju, a on se manifestuje napuštanjem sjednica”, naglasio je Ćosić.

Rekao je da se politička kriza u BiH nastavlja.

“Tu ne vidim ništa novo. Uvijek na nekoj strani nema političke volje da se rješavaju problemi. Vrtimo se u krug. Ja nemam odgovor kako dalje. Treba čekati da neka viša sila povuče potez, što nerado prizivam. Kad se god OHR uključio, kriza bi eskalirala”, kazao je Ćosić, prenose Nezavisne novine.

Nastavi čitati

Politika

“NIŠTA NAM NE TREBA, SAMO DOĐITE” Milanović među zaboravljenim Srbima na Kosovu i Metohiji (FOTO)

Član Predsjedništva PDP-a, Dragan Milanović, boravio je tri dana na Kosovu i Metohiji, što je, kako navodi, njegova prva posjeta ovom prostoru koji naziva stubom naše istorije, duhovnosti i identiteta.

– Proveo sam tri dana na Kosovu i Metohiji, zemlji koja je stub naše istorije, duhovnosti i identiteta. S obzirom da je ovo moja prva posjeta Kosmetu, mislio sam da znam dosta o našim manastirima, istoriji pa i o trenutnoj situaciji. Ispostavilo se da je to ništa dok se ne vidi očima i osjeti srcem – ističe Milanović.

On naglašava da je duboko potresen uslovima u kojima danas žive Srbi u ovom regionu, ali i dirnut njihovom snagom i istrajnošću.

– Naši ljudi koji tamo žive u okolnostima kada su im sva prava ugrožena, kada izgleda da su zaboravljeni i ostavljeni od svih, su istinski čuvari vjere i nade, a njihov život je pravi podvig – poručuje on.

Kako kaže, najčešća rečenica koju je čuo je „Ništa nam ne treba, samo nam dođite.“

– Ili, kao što reče predsjednik privremenog opštinskog organa u Obiliću Goran Dančetović: svako ima svoju ulogu, mi da čuvamo Kosovo i Metohiju, a vi da nas ne zaboravite i da dolazite – prenosi Milanović.

On navodi da je situacija nešto podnošljivija u sredinama gdje Srbi čine većinu, ali da su svakodnevni pritisci i otežavanja od strane albanskih vlasti prisutni i veoma teški.

– U Velikoj Hoči, gdje ima oko 600–700 Srba, bili smo kod vrijedne porodice Patrović koja ima vinariju i domaćinski ugošćava skoro sve Srbe koji tamo dođu. Posjećivao ih je više puta i nobelovac Peter Handke i pisao u njihovom dvorištu. Prije par godina su im lokalne vlasti prosule 40 hiljada litara vina zbog neke procedure – ističe on.

Posebne emocije, kako kaže, probudila je posjeta Prizrenu, nekadašnjoj prijestonici cara Dušana.

– Obilazak Prizrena, Dušanovog prestonog grada miješa emocije. Spoj ponosa na našu istoriju i moćnu i snažnu Srbiju i tuge i razočarenja što sada u Prizrenu ima desetak Srba sa stalnim boravkom, a zajedno sa bogoslovima Prizrenske bogoslovije i sveštenicima nema više od 50. U gradu gdje je prije rata bilo oko 12 hiljada – navodi Milanović.

On podsjeća i na poraznu činjenicu da se ni osnovna infrastruktura ne dozvoljava u hramovima koji su simboli naše duhovnosti.

– U crkvu Bogorodice Ljeviške, koja je biser arhitekture i umjetnosti iz 13. i 14. vijeka, a koju su zapalili u martovskom pogromu 2004, čak ne dozvoljavaju da se struja uvede. I manastira Svetih Arhangela čijeg su monaha Haritona odveli i odsjekli mu glavu, takođe opstruišu obnovu – ističe on.

Milanović posebno naglašava hrabrost i predanost monahinja koje u gotovo potpunoj izolaciji čuvaju svetinje.

– Četiri monahinje u drevnom manastiru Devič same, bez ijednog Srbina u okolnim mjestima, čuvaju hrabro plamen vjere – kaže on.

Ipak, završava porukom nade.

– Ali dok je Gračanice, Pećke patrijaršije i Visokih Dečana, i dok je Svetog Kralja Stefana Dečanskog, čije netruležne mošti čuvaju Kosovo, ima nade – zaključuje Milanović.

Blink

Nastavi čitati

Politika

BIJEG PRED SMJENU! SNSD ruši kvorum da sačuva Špirića i ministre!

Delegati SNSD-a napustili su današnju hitnu sjednicu Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine oborivši na taj način njen kvorum.

Predsjedavajući Nikola Špirić je zbog obaranja kvoruma dao sat vremena pauze kako bi se on pokušao osigurati što je morao uraditi po poslovniku. Ipak, jasno je da ni od današnje sjednice neće biti ništa.

Na dnevnom redu bile su samo dvije tačke – smjena Nikole Špirića iz Kolegijuma Doma naroda i smjena državnih ministara iz reda SNSD-a Srđana Amidžića i Staše Košarca.

Poziv srpskim delegatima u Domu naroda da napuste sjednicu uputio je Sredoje Nović.

“Sjetite se samo zakona o Ustavnom sudu BiH kad osam mjeseci nismo radili. Kad nam ne odgovara Izborni zakon, također nećemo raspravljati. Kad treba raspravljati o nečemu drugom, uzimamo tačku po tačku dnevnog reda pa ćemo to uzimati kao hitne tačke i o njima ćemo raspravljati. Nikome ne možemo dati za pravo da manjina može upravljati s većinom. Mi to sigurno nećemo prihvatiti. To bi bila izdaja izbornih rezultata. Spremni smo da raspravljamo o redovnoj sjednici, da učestvujemo u raspravi o svim tačkama, ali uzimanje dio po dio ne prihvatamo. Javnost BiH treba tačno da procijeni ko je za rasprave o zakonima, a ko nije. Zbog toga pozivam Klub srpskog naroda da ne učestvuje u radu sjednice kako ne bismo pružali šansu za dalju lakrdiju u političkom životu, nego da se okrenemo onim bitnijim pitanjima za građane”, kazao je.

Sličan scenariji viđen je i na prethodnim sjednicama Doma naroda. Poslanici SNSD-a napuštali su sjednice kada bi na njihovom početku bile smjene njihovih ministara, a bošnjački delegati kada bi na početku bio Izborni zakon.

Nastavi čitati

Aktuelno