Connect with us

Politika

VLADA TVRDI DA PRIVREDA CVJETA, a gubitak Rafinerije nafte Brod PREMAŠIO 60 MILIONA KM

Rafinerija nafte Brod poslovala je prošlu godinu sa gubitkom od 60,8 miliona maraka.

Prema izvještaju objavljenom na Banjalučkoj berzi preduzeće je imalo drastičan pad prihoda od preko 116 miliona maraka, najviše u prodaji na inostranom tržištu, pa su prihodi sa 145 miliona u 2023. godini pali na samo 26 miliona KM.

Rashodi su iznosili 98,7 miliona maraka pa je gubitak bio neminovan.
Kada se „podvuče crta“ sa minusom u poslovnoj 2024. godini, akumulirani gubitak se popeo na nepuna 883 miliona KM.

Generalno, u preduzeću je radilo 319 radnika, što je na skoro istom nivou kao i u 2023. godini kada ih je bilo zaposleno 332.

U revizorskom izvještaju koji je takođe objavljen se navodi da su kratkoročne obaveze rafinerije veće od obrtne imovine za 133,36 miliona maraka.

„Ove činjenice ukazuju na postojanje značajne neizvjesnosti koja može da izazove sumnju u odnosu na sposobnost društva da posluje po načelu stalnosti poslovanja“, navode revizori.

Upozoravaju da poslovanje zavisi od kontinuirane finansijske podrške matičnog društva, koje i dalje ima poslovne ambicije, prenosi Capital.

„Matično društvo se obavezalo da će pružiti finansijsku podršku društvu i da će obezbijediti neophodna sredstva za uredno izmirivanje dospjelih obaveza te da nemaju u planu likvidaciju društva u narednih 12 mjeseci“, piše u revizorskom izvještaju.

Politika

KO STOJI IZA NAJVEĆE POSTDEJTONSKE KRIZE U BIH? Srpska korak do pokretanja arbitraže u Hagu

Republika Srpska korak je do odluke da se prvi put u svojoj istoriji obrati Stalnom arbitražnom sudu u Hagu kako bi bilo razotkriveno ko stoji iza najveće krize u BiH od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, piše Glas Srpske.

Obraćanje Sudu u Hagu omogućeno je zaključkom Narodne skupštine Republike Srpske koji je usvojen u martu na prijedlog predsjednika Narodne skupštine Nenada Stevandića.

Zaključkom je upućen zahtjev za arbitražno rješavanje spora između Republike Srpske i BiH, a u svojstvu strana ugovornica u Aneksu četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma i Aneksa 10 koji se tiče mandata i ovlašćenja visokog predstavnika.

Rok za izjašnjenje strana je istekao krajem prošle sedmice, te je tako otvorena mogućnost da se o gorućim pitanjima u BiH izjasni Stalni arbitražni sud u Hagu.

Profesor međunarodnog prava Dragan Dakić smatra da će biti otvoren sudski spor u Hagu, jer je BiH označena kao strana u postupku zato što su njeni organi jednostrano mijenjali anekse Dejtonskog mirovnog sporazuma.

– Suština je da je Republika Srpska rekla da interpoliranje Kristijana Šmita u pravni poredak BiH, koje je počinio Ustavni sud BiH 2023. godine, jeste kršenje Aneksa četiri kojim je propisana podjela vlasti i nadležnosti u BiH, što je jedan od osnovnih aspekata svakog mirovnog sporazuma, te Aneksa 10 kojim se propisuje imenovanje visokog predstavnika – rekao je Dakić.

Nastavi čitati

Politika

“ČERUPANJE” DEMOSA: Cijeli odbor prešao kod Selaka

Socijalističkoj partiji Srpske danas je pristupio kompletan Opštinski odbor Demosa Modriča na čelu sa predsjednikom Nikolom Živkovićem.

Ova odluka rezultat je razgovora predsjednika SPS-a Gorana Selaka sa saradnicima i rukovodstvom OO Demos Modriča.

Oni su zajednički ocijenili da SPS predstavlja političku snagu sa jasnom vizijom razvoja i očuvanja Republike Srpske.

“Pristupanjem OO Demos Modriča, Socijalistička partija Srpske dodatno jača svoje redove u regiji, potvrđujući status najperspektivnije političke organizacije u Srpskoj koja okuplja ljude sa zajedničkim ciljevima, energijom i spremnošću da mijenjaju stvari na bolje. SPS nastavlja da raste i širi svoje kapacitete u svim krajevima Republike Srpske – zajedno gradimo sigurniju i stabilniju budućnost!”, saopšteno je iz SPS-a.

Nastavi čitati

Politika

SDS POSLUŠAO ŠMITA, SNSD ČEKA DODIKA: Vruća politička igra oko nametnute odluke!

Odluka Kristijana Šmita da se iz budžeta zabrani isplata novca SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj objavljena je u “Službenom glasniku BiH” i poštovaće je načelnici koji dolaze iz SDS-a, a ne bi bilo iznenađenje da takvu odluku ne ispoštuju i načelnici vladajućih stranaka, jer je, barem za sada, zvaničan stav Republike Srpske da se Šmitove odluke neće poštovati.

Ljubiša Ćosić, predsjednik Saveza opština i gradova i gradonačelnik Istočnog Sarajeva koji dolazi iz SNSD-a, kaže da još ne zna da li će ili neće postupati po odlukama Šmita te da će se ponašati onako kako se bude ponašao vrh SNSD-a.

“Nisam imao priliku da sa sekretarom Skupštine grada pričam o tome, ali kako se bude ponašao vrh SNSD-a, tako ćemo se i mi ponašati, mada je to vid iživljavanja da političkoj partiji otežaš uslove funkcionisanja i nametanjem odluka samo dodatno se uvlačimo u spiralu zla i spiralu lošeg. Kako god, primjenjivala se ili ne primjenjivala ta odluka, nastavićemo da funkcionišemo”, kazao je Ćosić, gradonačelnik Istočnog Sarajeva.

On kaže da po zakonu lokalne zajednice moraju izdvajati određena sredstva političkim partijama te da s jedne strane imaju zakon koji kaže da treba izdvajati i s druge “nekog lika” koji nametne da to ne smije, i to samo za dvije političke partije.

S druge strane, načelnici koji dolaze iz SDS-a kažu da će poštovati odluku Šmita i sprovesti njegovu odluku, te da su sigurni da će to uraditi i načelnici i gradonačelnici koji dolaze iz SNSD-a.

“Mislim da će je poštovati i načelnici iz SNSD-a jer sve što je nametao visoki predstavnik ili turista, oni su poštovali”, rekao je za “Nezavisne” Marinko Božović, načelnik opštine Istočna Ilidža koji dolazi iz SDS-a.

I njegov stranački kolega Đorđe Milićević, načelnik opštine Šamac, kaže da će odluku Šmita sprovesti te da je to uradio i kada se prošle godine slična odluka odnosila na SDS.

“Ta sredstva su minorna u odnosu na sredstva koja dolaze strankama iz budžeta Republike. Ja ću poštovati, kao što sam poštovao odluku i za SDS. Volio bih vidjeti i te junake iz SNSD-a ko od njih neće poštovati odluku Šmita”, rekao je Milićević.

U SDS-u podsjećaju da je SNSD isto kao i sada i za Izborni zakon BiH govorio da neće poštovati, ali je ipak na kraju izašao na izbore po tom zakonu i na kraju formirao vlast koju i danas ima.

Podsjećanja radi, Šmit je prošle sedmice nametnuo odluku kojom se iz budžeta sa svih nivoa vlasti zabranjuje isplata novca SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj. Uz tu odluku navedeno je i da se ona ne može sudski preispitivati.

“Sve isplate budžetskih sredstava u svrhu finansiranja političkih stranaka SNSD i Ujedinjena Srpska u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, Narodnoj skupštini Republike Srpske, kantonalnim skupštinama, gradskim i općinskim skupštinama/vijećima i Skupštini Brčko distrikta Bosne i Hercegovine odmah se obustavljaju”, navedeno je u Šmitovoj odluci koja je upravo objavljena u “Službenom glasniku Bosne i Hercegovine”.

Nekoliko dana nakon toga Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da odluke Šmita ne važe u Republici Srpskoj, ali da će sigurno Centralna izborna komisija BiH zabraniti rad SNSD-a da učestvuje na izborima, ali da na taj način neće riješiti ništa, već samo stvoriti još veći otpor.

“Oni su urušili SDS, koji je bio nacionalni i narodni pokret koji je stvorio Republiku Srpsku. Sad smo na redu mi, za koje smatraju da baštinimo narodnu ideju koja se zove Republika Srpska”, rekao je tada Dodik.

Inače, SNSD u prošloj godini, prema zvaničnim finansijskim izvještajima, imao je prihod od 3,2 miliona KM, od kojih je malo više od dva miliona KM došlo iz budžeta. Ujedinjena Srpska tokom 2024. godine imala je ukupne prihode od 662.338 KM, a prihodi iz budžeta iznosili su 395.141 KM

Nastavi čitati

Aktuelno