Udruženje građana “Cezar” iz Srpca ponovo je pokrenulo humanitarnu akciju za pomoć šestogodišnjem Igoru Gužviću, dječaku koji se hrabro bori sa autizmom.

Iz udruženja pozivaju sve ljude dobrog srca da se uključe i pomognu nastavak njegovog liječenja.

Izvršna direktorka “Cezara” Tanja Šnjegota kaže da je prošle godine, zahvaljujući velikom odzivu građana i humanih ljudi, prikupljen novac za tri specijalne terapije iz Rusije. One su već dale ohrabrujuće rezultate, ali proces liječenja još nije završen. – Igoru su sada potrebne još dvije terapije, a cijena jedne iznosi oko 1.800 evra. Prvi korak smo već napravili prije nekoliko dana, kada smo na tradicionalnom maskenbalu prikupili 450 KM. Nadamo se da će se i drugi odazvati, jer svaki doprinos, bez obzira na iznos, znači korak bliže boljem i lakšem životu za Igora – rekla je Šnjegota, piše Glas.

Ona je dodala da je Igor nedavno, u pratnji roditelja, posjetio prostorije udruženja i da su primjetili njegov značajan napredak.

– Bio je veseliji, otvoreniji i komunikativniji nego ranije. Njegov napredak je najljepša potvrda da smo na pravom putu i da terapije daju rezultate – istakla je Šnjegota. Linker
Svi koji žele da pomognu mogu uplatiti svoje donacije na žiro račun majke Zdravke Gužvić, otvoren u UniCredit banci:

Broj računa: 5512 9911 2806 3223

Kontakt telefon: 065/238-812 (Zdravka Gužvić)

Ove subote na nedjelju, 26. oktobra, pomjera se sat i prelazimo na zimsko računanje vremena. Tačnije, u 3:00 sata ujutro kazaljke se vraćaju jedan sat unazad, na 2:00 sata, što znači da ćemo te noći spavati sat vremena duže.

Zimsko računanje vremena tradicionalno počinje posljednje nedjelje u oktobru, dok će ljetno računanje ponovo stupiti na snagu krajem marta sljedeće godine.

Ova promjena, iako mnogima dobro dođe zbog „dužeg sna“, često donosi i privremene poteškoće u prilagođavanju — naročito kada je riječ o biološkom ritmu, koncentraciji i produktivnosti. Stručnjaci savjetuju da se tijelo postepeno pripremi, ranijim odlaskom na spavanje i izlaganjem prirodnom svjetlu tokom dana.

Pomjeranje sata utiče i na javne servise, prevoz, informacione sisteme i radne rasporede, pa se građanima preporučuje da u subotu uveče provjere da li su njihovi uređaji automatski ažurirani.

Dakle, ne zaboravite — u noći između subote i nedjelje spavamo sat duže, a novo vrijeme koje nas dočekuje u nedjelju ujutro označava i početak zimskog perioda.

U periodu od januara do septembra ove godine spoljnotrgovinski deficit je iznosio 9,634 milijarde KM, pokazuju podaci Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine.

Kako se navodi u ovim podacima, izvoz je iznosio 12,6 milijardi KM, što je za šest odsto više nego u istom periodu 2024. godine.

“Uvoz je iznosio 22,235 milijardi KM, što je za 4,3 odsto više nego u istom periodu prethodne godine”, stoji u podacima.

Pokrivenost uvoza izvozom
Dalje piše da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 odsto.

“Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio dvije milijarde i 187 miliona KM, što je za 9,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio dvije milijarde i 771 milion KM, što je za 10,5% više nego u istom periodu prethodne godine”, piše u podacima.

Ističe se da je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 78,9%.

“Izvoz u zemlje EU je iznosio devet milijardi i 280 miliona KM, što je za 5,8% više nego u istom periodu 2024. godine, dok je uvoz iznosio 12 milijardi i 903 miliona KM, što je za 1,9% više nego u istom periodu prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 71,9%”, navodi se u podacima.

Gdje je problem?
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da veličina trgovinskog deficita ukazuje na to da naš problem nije na strani tražnje, već na strani ponude.

“Nekonkurentna domaća proizvodnja nije u stanju da iskoristi impuls domaće tražnje, te se ona kroz uvoz prelijeva u zemlje sa kojima imamo trgovinsku razmjenu i podstiče njihov rast. Podatak da najveći dio tog deficita otpada na zemlje regije svjedoči da bi se odgovarajućom strategijom uvozne supstitucije značajan dio uvozne tražnje mogao preusmjeriti na domaću proizvodnju”, istakao je Mlinarević.

Prema njegovim riječima, za uspješnu primjenu ove strategije potrebno je analizirati strukturu uvoza i u dijelu proizvoda i usluga koji mogu biti zamijenjeni domaćom proizvodnjom te definisati mjere za pomoć proizvođačima za unapređenja kvaliteta proizvoda i snižavanja troškova proizvodnje.

“Na taj način bi domaći proizvođači postali konkurentniji kako na tržištima gdje dominira konkurencija kvaliteta, tako i na tržištima proizvoda gdje je opredjeljujuća cjenovna konkurencija. Uz izgradnju infrastrukture koja bi smanjila logističke troškove, firme iz regije bi mogle preseliti kapacitete u našu zemlju i proizvoditi ovdje kako za potrebe domaćeg, tako i za potrebe regionalnog tržišta. Koliko bi ovo bilo značajno za naš rast najbolje govori podatak da bi preusmjeravanje trgovinskog deficita na domaću proizvodnju bilo dovoljno u ovom trenutku da generiše rast od blizu 20%”, objasnio je Mlinarević.

Dva paralelna problema
Ekonomista Igor Gavran kaže da imamo dva paralelna problema, izvoz daleko ispod naših mogućnosti i uvoz daleko iznad naših potreba.

“Dio razloga je u našoj nekonkurentnosti, ali nije samo to u pitanju – ovisni smo o tržištu EU i regije i vrlo malo izvozimo izvan tog ograničenog okvira, iako nas niko ne sprečava da barem pokušavamo ući na nova tržišta – recimo na tržištu Ruske Federacije konkurencija je manja nego ranije zbog sankcija brojnih zemalja, ali to ne koristimo, a uvoz je daleko iznad naših potreba, gdje se enorman dio odnosi na one proizvode koje ili sami proizvodimo u dovoljnim količinama ili ih lako možemo sami proizvesti”, naglasio je Gavran.

Dodao je da su problem i strukture da izvozimo sirovine, repromaterijale i jeftinije gotove proizvode, a uvozimo skuplje.

“Odnedavno je posebno tragičan slučaj električne energije koju sve manje izvozimo, a sve više uvozimo. Nafta i naftni derivati su druga tragedija, ali dugoročna, jer imamo čak i određene rezerve sirove nafte (koje ne istražujemo i ne eksploatišemo), imamo rafineriju nafte koja bi mogla proizvoditi derivate za cijelo bh. tržište i izvoz, ali ništa od toga ne koristimo. Sada kada se Srbija suočava sa sankcijama mogli bismo izvoziti i tamo, ali umjesto toga imamo rafineriju koja ne radi bez ikakvog tehničkog ili ekonomskog opravdanja”, zaključio je Gavran.