Connect with us

Društvo

Vlasenica – MALA OPUSTOŠENA OPŠTINA na istoku Srpske

Vlasenica – mala opština na istoku Republike Srpske već godinama ne uspijeva da pronađe put ka boljem životu. Odlazak mladih, nedostatak novih investicija i nezadovoljstvo građana postali su svakodnevica.
U Vlasenici, nekadašnjoj industrijskoj zoni, danas preovladava tišina. Ljudi odlaze, a privreda je na koljenima. Ostatak stanovništva živi na granici egzistencije.

Vlasenica je postala dom starijim generacijama koje i dalje, uprkos godinama i zdravstvenim problemima, moraju raditi kako bi preživjele.
“Imam djecu. Kćerka je udata ovdje za mještanina, sreća radi u Alpromu. Sin je stariji u Kopru. Mlađi je apsolvent medicine, predaje neke zdravstvene predmete. I ja sa iskrivljenom kičmom odoh da radim jer je penzija 350 maraka. Berba gljiva, zove. Sad ću otići u Hrvatsku u maline. Tu se dobro zaradi. Ali se i radi. I djeca malo pomognu”, kaže Danica Neđić iz Vlasenice.

Ovdje svakodnevica nosi brojne izazove. Dok razvoj stagnira, protesti i afere obilježavaju život ovog mjesta.

Jedna takva desila se ukidanjem vatrogasno-spasilačke jedinice zbog čega je osam vatrogasaca ostalo bez posla. Među njima i Siniša Purtić.

Od tada je na birou, a posla za njega nema jer je digao glas za prava vatrogasaca.

“Što kaže premijer Višković, može se živjeti od 126 maraka boračkog jer čovjek može, kako je rekao, bez pića, bez vode i hrane mjesec ipo dana. Sa 126 maraka idealno živim kaže Purtić i dodaje da prema njegovom mišljenju u Vlasenici nema života. Ovo što živi ljudi, a svaki dan ih je sve manje i manje, živi na granici egzistencije. Nerazvijena lokalna uprava, radnih mjesta nema”, kaže Purtić.

Vatrogasci su sada dio prošlosti baš kao i privredni potencijal. Umjesto razvoja, nekadašnje fabrike koje su zapošljavale preko 1000 radnika, sada su odlagališta.

“U kakvom stanju je privreda može da vam pokaže ovaj objekat iza mene koji je nekada predstavljao okosnicu razvoja u Vlasenici. Privredni gigant u oblasti drvno- prerađivačke industrije.

Mnogi Vlaseničani znaju koliki broj radnika je tu radio. Međutim, sada predstavlja jedno mjesto koje je najviše iskorišteno za potrebe odlagališta Zvornik puteva i jedine dvoje hale koje bi se mogle bar na neki način pokrenuti, privredna proizvodnja danas se koriste kao mjesto na kojem bi se mogao spaljivati smeće”, objašnjava Nevena Vuković, odbornik SDS-a u SO Vlasenica.

A prirodni resursi, voda, šume, čist vazduh- sve bi to moglo biti osnova za razvoj. Umjesto toga, građani strahuju od zagađenja i otvaranja fabrike za hemijsko-termički tretman otpada u samom centru Vlasenice zbog čega su i protestovali.

“I vjerujte da mnoge porodice čekaju šta će se desiti sa toga. Da li će se otvoriti ili ne. Od toga mnogo zavisi da li će se mnoge porodice pokupiti odavde ili će da ostanu. Znam bar sedam porodica koje su spremne da odu u slučaju otvaranja spalionice”, kaže Miroslav Nikolić iz Vlasenice.

Očekivanja od lokalne vlasti su velika, ali konkretni rezultati izostaju. Povoljnija klima za investitore, pomoć sa viših nivoa vlasti, kao i projekti podržani od strane Srbije, još su daleko od realizacije i nešto od čega građani nisu vidjeli korist kažu u lokalnom SDS-u.

“Mi smo mnogo puta mogli da čujemo od samog načelnika opštine Vlasenica, o jako dobroj saradnji i pomoći koju oni dobijaju od Vlade RS. Čak i od pomoći koju smo dobili u vidu Studentsko – đačkog Doma od Republike Srbije. Taj dom još nije završen niti se zna kada će biti završen i još mnogo sredstava treba da bi se taj dom završio”, objašnjava Vuković.

Dok se čeka bolje vrijeme, Vlasenica gubi ono najvažnije. Svoje ljude.

Grad ne čine zgrade. Grad čine ljudi koji u njemu žive. A ljudi je sve manje i manje, zaključuje Nikolić.

O životu u ovom mjestu pitali smo i OU. No pitanja o planovima za razvoj ostala su bez odgovora.

Građani nadu polažu u ski centar Igrišta, ali se i tu čeka jasan plan kako bi ovo mjesto imalo korist.

Građani strahuju ako se nešto uskoro ne promijeni tišina bi mogla postati jedini zvuk koji se čuje u Vlasenici.

(BN) Foto: BN

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno