Connect with us

Hronika

VLAST GURA POD TEPIH SKANDAL GODINE: Mjesec dana od hapšenja zbog povezanosti sa narko-kartelom

Iako se sutra navršava puni mjesec dana otkako je u BiH izvedena velika policijska akcija “Black Tie 2”, na čijoj su meti osumnjičeni za povezanost sa opasnim narko-kartelom Edina Gačanina “Tito i Dino”, institucije države pokazuju potpunu rezervisanost od ovog, moglo bi se slobodno reći, skandala godine.

“Kolateralna šteta” za sada je jedino Fatih Kol, koji je, tek nakon što je Tužilaštvo BiH potvrdilo da je osumnjičen u ovom predmetu, razriješen sa pozicije počasnog konzula BiH u Panami, ali je on za sada usamljen primjer i niko ne preuzima odgovornost, niti, čini se, razmišlja o ostavci.

Ostavku, recimo, nismo vidjeli ni od Vahidina Munjića, koji je hapšen i osumnjičen u ovom predmetu, ali to nije bila prepreka za federalnu Vladu da mu produži mandat na mjestu v.d. direktora Federalne uprave policije (FUP). I to jednoglasno.

U međuvremenu, o kompletnom ovom slučaju stižu informacije koje bi se, doslovno, mogle svrstati u rubriku “vjerovali ili ne”.

Tako je tužilac Sanjin Kulenović ranije potvrdio da je Gačanina zanimalo kako da preuzme kontrolu nad državom, pa se tako razmatralo osnivanje neke stranke koju bi finansirao kartel.

Ali ni to nije vrh ledenog brijega – najnovija saznanja govore da prepiske sa aplikacije Sky pokazuju da je taj narko-kartel iz Dubaija, preko osobe iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH, finansirao i namještao izbornu krađu u BiH.

Akademik Slavo Kukić smatra da pred BiH kao državom i društvom nema budućnosti sve dok se ona i njene institucije ne počnu otvoreno suprotstavljati kriminalu i korupciji, kojeg god oblika i manifestacije oni bili.

“Pri tome mislim prije svega na institucije pravosuđa i policije, kao i druge institucije koje su iz sfere represivnih organa države”, kaže Kukić za “Nezavisne novine”.

Ovih dana je, naglašava, dosta pratio kompletu priču u vezi sa predmetom “Tito i Dino”, te smatra da bi ta priča u javnom mnjenju morala biti podsticaj za one koji su za tu vrstu posla zaduženi i plaćeni.

“Ako se sutra ispostavi da tu ima nešto, onda poduzimati mjere iz svoje nadležnosti, a ako se ispostavi da nema, onda o tome izvijestiti javnost. Apsolutno, treba nam borba protiv svih vrsta kriminala i korupcije, da nema povlaštenih, ali pri tome mora se znati tko radi taj posao, tko je za to plaćen i tko za šta treba odgovarati”, poručuje Kukić.

Politička analitičarka Tanja Topić kaže da je na sceni “gromoglasna šutnja” i skretanje pažnje na sve moguće druge teme kako se ova ne bi otvarala, ne računajući nemušte pokušaje odbrane pojedinaca. U drugim državama praksa je sasvim drugačija.

“Mi smo imali bezazlenije primjere iz zemalja razvijene demokratije gdje su pojedini funkcioneri morali podnositi ostavku zbog kašnjenja voza ili provlačenja službene kartice, odnosno plaćanja privatnih stvari. Znači, za puno manje, sitne stvari, ti ljudi su sami podnosili ostavke. To je taj osjećaj odgovornosti prema građanima, odnosno demokratski način razumijevanja”, poručuje Topićeva.

Istakla je da je kod nas izostala reakcija za još jedan primjer iz prošlosti.

“Moram da skrenem pažnju i na to da smo imali isto tako od strane SAD stavljanje na crnu listu ljudi zbog korupcije, a koji dijelom dolaze i iz svijeta politike, ali i pravosudnog sistema. I tu smo vidjeli ignorantski odnos. Sve to su stavili u prašnjave ladice, nadajući se kratkoj pameti i prebacujući nekada lopticu na to da je riječ o napadu na njihovu etničku skupinu”, kaže Topićeva za “Nezavisne novine”.

Almir Sokolović, član Uređivačkog kolegijuma na portalu Radiosarajevo.ba, podsjeća da je vijest prema kojoj je kartel “Tito i Dino” namjeravao da preuzme državu objavljena u online medijima u BiH nekoliko sati nakon spektakularne akcije u nekoliko bh. gradova.

“Mi, novinari, odmah smo krenuli u ‘akciju’ i prenijeli je na svim portalima i medijskim platformama, ali su čelni ljudi koji vode ovu državu ostali nijemi na pouzdane informacije koje su stizale iz sata u sat nakon ekspresnog hapšenja 23 osobe, za koje se saznalo, uglavnom, iz dobro obaviještenih izvora Sky aplikacije. Ipak, sve to nije bio dovoljan alarm da se akcija ‘Black Tie 2’ nastavi i pokuša se doći do svih aktera iz ove svjetski zanimljive ‘priče’ o prijateljima narko-kartela Edina Gačanina Tita”, kaže Sokolović.

Ističe da nije problem u novinarima.

“Gdje je problem? U novinarima sigurno nije, jer mi smo ‘gladni’ i željni informacija o korupciji, kriminalu, hapšenjima svih onih koji su unazadili ovu državu u posljednjih 30 godina. Problem je u činjenici da se u Bosni i Hercegovini sve ono što počne nikada ne završi i sprovede u djelo. Akcija ‘Black Tie 2’ nije ni prva ni posljednja koja nije realizirana do kraja. Ko je zakazao? U krivce ne treba upirati prstom – dovoljno će biti prelistati dešavanja i sve će vam biti jasno. Borba protiv kriminala u Bosni i Hercegovini je kao sportski ribolov – uhvati, uslikaj i pusti. Pametnom, dosta”, poručuje Sokolović za “Nezavisne novine”.

Hadžiabdićeva podnijela prijavu
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije (CIK) BiH, podnijela je krivičnu prijavu Tužilaštvu BiH protiv N.N. lica, a nakon što su mediji objavili prepisku iz Sky aplikacije, u kojoj se tvrdi da narko-kartel “Tito i Dino” ima nekog u CIK-u.

Nakon što je citirala Sky prepisku, Hadžiabdićeva je napomenula da ta prepiska upućuje na moguće krivično djelo.

“S obzirom na to da ova prepiska upućuje na moguće počinjenje krivičnog djela, a u cilju zaštite integriteta izbornog procesa i sprečavanja zloupotreba i manipulacija u izbornom procesu, podnosimo ovu krivičnu prijavu radi potreba provedbe hitne istrage i ispitivanja navoda iz medija. Molimo vas da nas blagovremeno obavijestite o preduzetim radnjama, odnosno rezultatima istrage. Centralna izborna komisija BiH stoji na raspolaganju za sva pitanja bitna za istragu”, navodi ona.

Related Topics:

Hronika

Okružno javno tužilaštvo NE ISTRAŽUJE spornu koncesiju za “VIADUKT”

Okružno javno tužilaštvo Banjaluka ne istražuje spornu koncesiju koja je data preduzeću “Viaduct”, a zbog koje su građani Republike Srpske na kraju izgubili oko 110,7 miliona KM, nego se predmet na kojem rade odnosi na dvije fakture koje je ta slovenačka kompanija izdala preduzeću “HES-Vrbas” Banjaluka u iznosu od 1.260.000 evra.

“HES Vrbas” Banjaluka je, podsjetimo, u vlasništvu “Viaducta”, a još niko se u ovom slučaju nije našao na optuženičkoj klupi, iako su građani ostali bez ogromne svote novca zbog raskida ugovora o koncesiji za izgradnju hidrocentrala na Vrbasu.

Iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka su nam potvrdili da su predmet koji se odnosi na “Viaduct” formirali 3. januara 2020. godine.

“Taj predmet se odnosi na radnju izdavanja dvije fakture preduzeća ‘Viaduct’ Portorož preduzeću ‘HES-Vrbas’ Banjaluka u iznosu od 1.260.000 evra. Ovo tužilaštvo je 3. januara 2020. godine uputilo zahtjev za provjere navoda prijave MUP-u RS – Upravi kriminalističke policije (UKP)”, rečeno je za “Nezavisne novine” iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Kako su dodali, postupajući po zahtjevu tužilaštva UKP MUP-a Republike Srpske je taj predmet dostavio glavnom tužiocu Tužilaštva BiH, a nakon razmatranja Tužilaštvo BiH je spis 10. oktobra 2022. godine vratilo Okružnom javnom tužilaštvu Banjaluka.

Iz banjalučkog tužilaštva podsjećaju da je UKP MUP-a Republike Srpske 26. jula 2024. godine ovom tužilaštvu dostavio izvještaj protiv B.G., V.Z., N.P. i “Viaducta”, zbog krivičnog djela zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja.

“U pogledu navoda iz izvještaja, a u vezi sa spornim fakturama, ovo tužilaštvo je pribavilo spis Okružnog privrednog suda u Banjaluci, pred kojim je vođen postupak. Na osnovu dosadašnjeg toka istrage utvrđeno je da su pomenute fakture već bile predmet sudskog odlučivanja. Nakon što se podaci iz sudskog spisa analiziraju sa podacima prikupljenim iz dosadašnjeg toka istrage i činjenica navedenih u arbitražnoj tužbi i presudi, tužilaštvo će tada biti u prilici utvrditi potpuno činjenično stanje i u skladu s tim odlučiti o tome da li eventualno postoje elementi krivičnog djela”, kažu iz Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka.

Potvrdili su da oni ne vode istragu povodom dodjele sporne koncesije, odnosno njene realizacije.

“To nije u nadležnosti ovog tužilaštva, naročito imajući u vidu da su navodi o dodjeli sporne koncesije bili predmet postupka Republičkog javnog tužilaštva RS – Posebnog odjeljenja za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala, koje je o tome donijelo odluku”, kazali su iz banjalučkog tužilaštva, odakle tvrde da su dali prioritetni značaj predmetu na kojem rade, a sa ciljem donošenja tužilačke odluke u što kraćem roku.

Prije nekoliko mjeseci je i Milanko Kajganić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, potvrdio da se Republičko javno tužilaštvo bavilo slučajem “Viaduct”. Iz onoga što je rekao može se zaključiti da se ni oni ne bave time ko je kriv za spornu koncesiju.

“Eventualne zloupotrebe glede koncesija su isključivo u nadležnosti entitetskih pravosuđa. Znam da je Republičko javno tužilaštvo krajem 2024. donijelo odluku o neprovođenju istrage”, rekao je tada Kajganić i dodao da je nemoguće očekivati od Tužilaštva BiH da kontroliše arbitražne postupke.

Podsjetimo, o aferi “Viaduct” već mjesecima se govori u BiH, a odgovora na neka od ključnih pitanja još nema. Ono što je poznato jeste da je Međunarodni centar za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu (ICSID) odlučio da slovenačka kompanija “Viaduct” ima pravo na odštetu od 39,8 miliona evra (77,61 milion KM), a na kraju je za taj spor isplaćeno 110.688.333 KM i u pitanju su sredstva građana Republike Srpske.

Klub poslanika PDP-a je nedavno tadašnjem predsjedniku Vlade Radovanu Viškoviću postavio osam pitanja u vezi s ovim slučajem, a na njih je odgovorio Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske.

“Tribunal je svoju odluku obrazložio na sljedeći način: Tuženi je prekršio standard poštenog i ravnopravnog postupanja prema investiciji tužilaca. Tuženi je postupio na proizvoljan i diskriminatoran način kad je u pitanju investicija tužilaca i nije poštovao legitimna očekivanja tužilaca. Kao posljedica toga, tužioci imaju pravo na odštetu u iznosu od 39,8 miliona evra (u ovaj iznos je uračunata i kamata obračunata po kamatnoj stopi ponderisanog prosječnog troška kapitala, u periodu do 12. novembra 2021. godine)”, naveo je Đokić.

Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u “Transparency Internationalu BiH”, smatra da su u slučaju “Viaducta” institucije trebale da budu mnogo transparentnije.

“U tom slučaju nismo dobili dovoljno relevantnih informacija, niti smo ih dobijali pravovremeno. Tek kada je sve došlo na naplatu, onda smo, na insistiranje javnosti, a pogotovo medija, počeli da dobijamo informacije i kako su mediji raspakivali određeno pitanje – tako smo dobijali odgovore. Nije bilo unaprijed nikakvih istupa u javnost od strane javnih zvaničnika. Ono što još nemamo i što očigledno nećemo ni imati jeste odgovor na pitanje ko je kriv za sve”, rekao je Ožegović

Nastavi čitati

Hronika

RADNICI ISPALI IZ KORPE: Hitno prebačeni u bolnicu

U Trebinju se danas dogodio incident kada su dva radnika, prilikom čišćenja, ispala iz korpe na dizalici.

Hitna je intervenisala na licu mjesta te su radnici prevezeni u trebinjsku Bolnicu.

“Oba pacijenta su živa, povrijeđeni su i smješteni su na Odjeljenje hirurgije u Bolnici Trebinje. Za jednog pacijenta sumnjamo na potres mozga, drugi se žali na otežano disanje”, za ATV kaže Marko Paovica, šef Hitne pomoći u Trebinju.

Radnici su u vrijeme nezgode sjekli stabla u blizini trebinjske Biblioteke.

Na terenu je i policija koja obezbjeđuje mjesto na kojem se incident dogodio.

Svjedoci su rekli da je prizor bio strašan.

Nastavi čitati

Hronika

PAKAO U ŠKOLI! Zlostavljala učenika (17), pa pred sudom priznala sve

Bivša asistentkinja u srednjoj školi Mar Vista u Kaliforniji, Lizet Veles Ortega, priznala je krivicu za teška krivična djela seksualne prirode koja uključuju 17-godišnjeg učenika.

Slučaj je izazvao veliku zabrinutost i pokrenuo pitanja o bezbjednosnim provjerama osoblja koje radi s djecom, čak i kada su zaposleni preko spoljnih agencija, piše Njujork Post.

Lizet Veles Ortega (32) je u četvrtak na sudu u okrugu San Dijego priznala krivicu po dvije tačke optužnice: za protivzakonit polni odnos s maloljetnikom i oralni seks s maloljetnikom. Ovim priznanjem okončan je višemjesečni pravni proces koji je započeo njenim hapšenjem u maju ove godine. Izricanje presude zakazano je za sljedeći mjesec na sudu u Čula Visti. Prema informacijama iz ureda okružnog tužioca okruga San Dijego, priznanje krivice Lizet Veles Ortege nije deo nagodbe koja bi uključivala unapred dogovorenu kaznu. To znači da će sudija imati potpunu slobodu u odlučivanju o njenoj sudbini tokom izricanja presude koje je zakazano za 29. oktobar.

Ortega se suočava s maksimalnom kaznom do pet godina državnog zatvora. Njen slučaj privukao je pažnju javnosti ne samo zbog prirode zločina, već i zbog pozicije koju je obavljala. Radila je kao asistentkinja za podršku učenicima u srednjoj školi Mar Vista u Imperial Biču, ali nije bila direktno zaposlena u školi. Bila je bila zaposlena u jednoj firmi, spoljnom saradniku kojeg je školski okrug angažovao za pružanje medicinskog i pomoćnog osoblja. Istraga je pokrenuta 19. maja, kada su školski zvaničnici kontaktirali policiju okruga San Dijego zbog sumnji u neprimjeren odnos između Ortege i jednog učenika.

Samo dva dana kasnije, 21. maja, detektivi su uhapsili Ortegu, koja je u to vrijeme imala 31 godinu.

Prvobitno se suočila s pet teških krivičnih djela, koja su uključivala ne samo seksualne radnje, već i dogovaranje nezakonitog sastanka s maloljetnikom te pokušaj odvraćanja žrtve od saradnje s policijom. Istražitelji su utvrdili da se komunikacija primarno odvijala putem telefona, a navodni zločini događali su se izvan školskog kampusa tokom aprila i maja. Na prvom pojavljivanju pred sudom, Ortega se izjasnila da nije kriva, a određena joj je kaucija u iznosu od 250.000 dolara. Sudija je, u slučaju da bude puštena uz kauciju, naložio stroge mjere zabrane prilaska žrtvi i svim školama.

Reakcije firme i školskog okruga

Slučaj je stavio pod lupu i praksu zapošljavanja spoljnih saradnika u obrazovnim institucijama. Firma Ro Helthker, koja se bavi zapošljavanjem medicinskog osoblja za škole, popravne ustanove i privatnu njegu, odmah je reagovala na optužbe. U izjavi za medije, izvršni direktor Džef Vidmajer naglasio je posvećenost firme bezbijednosti.

U Ro Heltu, bezbijednost je naš glavni prioritet. Optužbe shvatamo izuzetno ozbiljno i činimo sve što možemo kako bismo istražili problem i adekvatno reagovali”, stoji u saopštenju. Firma je takođe istakla da njihov proces zapošljavanja uključuje rigorozne provjere prošlosti, uključujući proveru otisaka prstiju putem Ef Bi Ai i Ministarstva pravde.

Školski okrug Svitvoter Junion Haj Skul Distrikt takođe je izdao saopštenje u kojem potvrđuje da su upoznati s istragom koja uključuje njihovog spoljnog saradnika, te da u potpunosti sarađuju s policijom.

Nastavi čitati

Aktuelno