Connect with us

Politika

Vlast na nivou BiH bez trajne garancije

Stavljanjem potpisa na sporazum o principima za formiranje vlasti na zajedničkom nivou SNSD, HDZ BiH i partije “osmorke” su dale nagovještaj da bi ta ekipa za četiri godine mandata mogla da uradi mnogo više nego što su sve prethodne vlasti uradile u protekle dvije decenije. Stvar je, tvrde poznavaoci prilika, u tome da niko ne odstupi od onog što je potpisano. A da li će svi poštovati dogovor to, tvrde, niko ne može da garantuje.

Milorad Dodik, Dragan Čović i Nermin Nikšić u četvrtak su u Sarajevu potpisali sporazum koji sadrži smjernice, načela i ciljeve u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti na nivou BiH do 2026. godine. Zauzet je, kako se moglo čuti i prije potpisivanja, stav da će poštovanje ustavne pozicije BiH, rad na projektima te stavljanje u drugi plan prvenstveno krupnih političkih pitanja o kojima Republika Srpska i FBiH imaju potpuno drugačiji stav, biti osnov na kojem će u ovom mandatu funkcionisati partneri u vlasti.

Analitičari, kao i brojni političari, saglasni su da prvi put svjedočimo da se ovako brzo ulazi u proces formiranja vlasti na zajedničkom nivou te da to, s pravom, uliva nadu da će naredne godine proći bez podizanja nacionalnih tenzija i raspirivanja mržnje.

Politički analitičar Žarko Papić kaže da je realno očekivati promjene u BiH i konačno drugačiji razvoj situacije.

– Prvi put je koalicija na nivou BiH stvorena na osnovu programa koji je i usaglašen. SNSD, HDZ i “osmorka” imaju svoje ozbiljne razloge za ulazak u tu koaliciju. Svi nekako očekuju blokade HDZ-a BiH i SNSD-a, a zaboravljamo blokade koje je SDA već najavila. Opozicija u oba entiteta sada će pokušati da blokira neke stvari tamo gdje može. Dakle, mislim da je dobro počelo, a vjerovatno je ključan pristup da se rješavaju one stvari o kojima je moguće postići dogovor. Ostavljaju se po strani ideološke teme koje su do sada služile i jednoj i drugoj i trećoj partiji, mislim na SDA kao trećoj, za održavanje nekakvih tenzija – rekao je Papić.

Međutim, smatra da ništa neće ići glatko.

– U svim tim partijama postoje stare snage koje će se malo teže miriti sa tim nekim kompromisnim rješenjima – naglasio je Papić za “Glas”.

Važna stavka u cijeloj priči je da sa sve tri strane stižu široke koalicije sa velikim brojem stranaka.

– Unutar “osmorke” ima ideoloških razlika, ali nije to toliko jako da može da ugrozi opšte jedinstveno. I u Hrvatskom narodnom saboru biće otpora, ali umirivanje tenzija i okret pozitivnim promjenama relaksiraće političke odnose i u tom korpusu te obnoviti pluralizam, što nije loše. Slično je i sa koalicijom oko SNSD-a. Mislim da je početak dobar, nema garancija da će sve idealno ići, ali navijajmo za njih. Uostalom, nada posljednja umire – istakao je Papić, koji je i direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju iz Sarajeva.

Sličan stav dijeli i politički analitičar Radomir Nešković. Naglašava da će, ukoliko partneri ostanu dosljedni onome što su potpisali, dobro stanje i potrajati.

– Rečeno je da će određene stvari o kojima nema saglasnosti ostaviti po strani, odnosno dogovarati se o onima o kojima ona postoji. To je, prije svega, put BiH u EU. Jedinstven je početak. Svako treba da se drži svojih nadležnosti. To je racionalan metod – istakao je Nešković za “Glas”.

SDA

Postoje i ocjene da se, iz svega što je do sada viđeno, da zaključiti da je SDA bila ključni remetilački faktor te da je dobar dio blokada zapravo posljedica njihovog djelovanja. Upravo, kako ističu, činjenica da SDA ne učestvuje u pregovorima daje vjetar u leđa procesu, koji bi, kada je riječ o formiranju novog saziva Savjeta ministara BiH, mogao da bude završen do kraja godine, što je rijetko viđeno u postratnom periodu.

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno