Najava predsjednika SAD Donalda Trampa da će uvesti dodatne carine za zemlje koje se priključe ekonomskom bloku BRIKS, potopila je ideju predsjednika RS Milorada Dodika da BiH uđe ovu organizaciju.

Tramp je juče na svojoj društvenoj mreži Truth Social zaprijetio da će se svaka zemlja koja se pridržava “antiameričke politike” ekonomskog bloka BRIKS suočiti s dodatnim tarifama od 10 odsto i da od toga neće biti izuzetaka.

Podsjećamo, Dodik je najavljivao da će od Parlamentarne skupštine BiH tražiti saglasnost da se BiH u određenom formatu pridruži organizaciji BRIKS (Brazil, Russia, India, China and South Africa), a izjavljivao je i da bi BiH trebala da se pridruži ovom bloku, piše Capital.ba.

Međutim, Trampova najava je daleko od bilo kakve opasnosti za BiH, posebno ako imamo u vidu da BRIKS okuplja veoma ozbiljne ekonomije, u kojima BiH nema šta da traži.

Ekonomista Igor Gavran kaže da se BRIKS još uvijek širi postepeno i uglavnom na značajnije i relativno veće ekonomije od kojih i postojeće članice imaju koristi.

– BiH je premala i čak i da se prijavi za članstvo, a nisam siguran da bi nas brzo primili jer, niti smo veliki proizvođači bilo čega, niti smo veliko tržište.

Mi ne bismo ni imali neke direktne koristi jer BRIKS nije zona slobodne trgovine niti garantuje podršku članicama. Ono što nam svakako treba jeste jačanje ekonomske saradnje s članicama BRIKS sa kojima je ona minimalna ili je nema nikako – kaže Gavran za Capital.ba.

“Brzopleto i nesuvislo“
Za Dodikove najave Gavran kaže da su očigledno došle brzopleto i bez analize.

– Nesuvisle najave predsjednika RS koji bi jedan dan poklonio cijeli entitet Americi, a sutra se uključio u BRICS nasuprot te iste Amerike nisu vrijedne komentara jer nisu rezultat ni pet minuta analize, nego površnog tumačenja globalnih kretanja i brzopletih zaključaka – tvrdi Gavran.

Dodaje i da ministar iz iste stranke “rukama i nogama” gura nesuvislu inicijativu da se jednostrano otvori tržište za SAD i ukinu sve carine bez ikakvog recriprociteta.

– Mogli bi za početak da se dogovore sami sa sobom šta bi. BRIKS je preozbiljna tema za neozbiljne inicijative – rekao je Gavran.

Što se tiče američke igranke sa carinama, Gavran podsjeća da nam je ta država već iz čista mira i bez ikakvog osnova uvela enormnu carinsku stopu i da očigledno nema volju za trgovinom sa nama.

Kontradiktorne najave
– Ako BRIKS bude dalje jačao i uključio neke elemente od kojih bi BiH mogla imati direktne koristi, moglo bi se o tome razmišljati. Kako ih trenutno nema u takvoj mjeri, male ekonomije poput naše još uvijek nisu realni kandidati, čak i kada bi to željeli – kaže Gavran.

Ekonomista Admir Čavalić kaže da mi nemamo nikakav zvaničan odnos prema BRIKS i da trenutno nema nikakvog interesa za priključenje. Osim toga, kaže Čavalić, vidi se u izjavama političara da nema jasne strategije a ni cilja.

– Moramo imati u vidu da se preko 70 odsto naše trgovine vezuje za EU i da imamo strateško partnerstvo sa SAD. Ministar spoljne trgovine Staša Košarac se priključio inicijativi da se pokušaju spustiti američke carine na dva odsto.

Bilo bi kontradiktorno ulaziti u alijansu koja će nam u toj situaciji podići carine. Konfuzija koja se pravi u dnevnom davanju izjava političara, očigledno pokazuje da nema jasne strategije i ekonomske diplomatije – kaže Čavalić.

Paranoja i problemi
Dodaje da je Dodik očigledno u nekoj političkoj paroniji i ekonomskim problemima, što se vidi po propalim projektima i kreditiranjima, kao i nuđenju državne imovine na prodaju.

– Obuhvataju nevjerovatan splet država koje nekada nemaju ništa zajedničko. Od Rusije i Kine, SAD-a do Njemačke i Mađarske.

Te zemlje zajedno nemaju neki zajednički interes i vrlo je teško balansirati sve njihove pojedine interese. Izgleda mi to da je sve više na nivou dnevnih izjava, kao da naglas razmišlja ili prosto iznosi prijetnje koje daju reakcije – kaže Čavalić.

Inače, u mjesecima nakon ove ideje, Dodik je u intervjuu za “Američkog konzervativca” Trampu direktno ponudio rudna bogatstva iz RS vrijedna sto milijardi dolara, među kojima su i nalazišta litijuma uz granicu sa Srbijom.

Istakao je i da postoji spremnost da se omogući pristup nalazištima kompanijama koje odabere Trampova administracija.

– Vlada Republike Srpske, u saradnji sa predsjednikom Trampom, spremna je da ubrza izdavanje svih potrebnih rudarskih dozvola za američke kompanije odabrane da učestvuju u sporazumu o rijetkim mineralima – rekao je Dodik.

Capital.ba

Potvrdio je ovo lider DNS-a Nenad Nešić na Fejsbuku.

“DNS je od danas jači za još jednog odbornika u gradu Istočnom Sarajevu, a za dva odbornika u opštini Istočni Stari Grad”, rekao je on i zaključio:

“Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka”.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, Petko Rankić, učestvovao je u saobraćajnoj nezgodi u kojoj je pod nerazjašnjenim okolnostima slupao službeno vozilo parlamenta RS.

Riječ je o službenom vozilu “Škoda Octavia” koja je stara tek 3 godine, a šteta na vozilu je velika.

Da je vozilo slupano potvrđeno je za Srpskainfo u Narodnoj skupštini RS, ali brojna druga pitanja su ostala bez odgovora. U Narodnoj skupštini su potvrdili da je vozilo koristio upravo potpredsjednik Rankić, a na pitanje kolika je šteta, odgovorili su da još nije procijenjena.

– Procjenu obavlja ovlaštena auto kuća i Grave osiguranje sa kojima Narodna skupština RS, nakon provedene javne nabavke, ima zaključen ugovor o kasko osiguranju od 15.2.2025. godine – ističu u NSRS.

Dodaju da je riječ o vozilu koje je kupljeno 2022. godine po cijeni od 60.000 KM sa PDV. Ključni detalji, međutim, izostaju. Policijski zapisnik, koji bi trebao rasvijetliti okolnosti nezgode, do danas nije dostavljen Narodnoj skupštini RS.

Prema informacijama iz NSRS, uobičajeni rok za dostavu zapisnika je 30 dana, ali zvaničnih potvrda i dalje nema, niti se zna kada i gdje se tačno nezgoda dogodila.

Dodatnu sumnju izazivaju nezvanične informacije prema kojima Rankić tvrdi da se sudario s jednom ženskom osobom te da je pozvao policiju koja je, navodno, napravila zapisnik.

Izvor iz MUP Republike Srpske, međutim, demantuje te tvrdnje i ističe da policijska patrola nije izlazila na lice mjesta. Dakle, imamo slupano službeno vozilo, ali nemamo mjesto nezgode, niti datum kada se ona desila. Nemamo zapisnik. Imamo dvije verzije priče i nijedna nije potvrđena.

Bez zapisnika, bez zvanične informacije o datumu, lokaciji i okolnostima nezgode, ali i bez transparentne reakcije institucija, ovaj slučaj otvara brojna pitanja: Ko je odgovoran za štetu nastalu na službenom vozilu? Da li su uopšte poštovane zakonske procedure? Zašto nema policijskog zapisnika?

Odgovor smo pokušali da dobijemo od Petka Rankića, koji je inače kadar SP, ali on nam se nije javljao na mobilni telefon.