Centralna izborna komisija /CIK/ BiH je na današnjoj sjednici donijela Odluku o raspisivanju i održavanju ponovnih izbora na biračkom mjestu 200C019-Bukvik u izbornoj jedinici 200C Brčko distrikt BiH- saopšteno je iz CIK-a

Iz CIK-a dodaju da će ponovni izbori biti održani u nedelju, 18. oktobra 2026. godine i sprovedeni na osnovu istih kandidatskih listi i istih izvoda iz Centralnog biračkog spiska koji su korišćeni na poništenim izborima.

Podsjećamo, na biračkom mjestu 200C019 Brčko distrikt BiH na dan sprovođenja Opštih izbora u Bosni i Hercegovini došlo je do izbornih nepravilnosti s obzirom na to da birači iz Republike Srpske nisu imali kompletne glasačke listiće, odnosno nedostajao je glasački listić za nivo 522-Parlamentarna skupština BiH. Na taj način birači s entitetskim državljanstvom Republike Srpske nisu bili u mogućnosti ostvariti pravo glasa za navedeni nivo, a što ukazuje na povrede pravila izbornog procesa i izbornih prava na biračkom mjestu.

Po zvaničnim objavama i biltenima Okružnog suda u Banjaluci, korupcija u Republici Srpskoj mjeri se uglavnom sitnim apoenima. Zvanična stranica suda zatrpana je presudama za davanje mita od deset, 20 ili 50 maraka dok su one za visoku korupciju rijetke ili nepostojeće.

Visoki sudski i tužilački savjet spušta kriterijume i šminka statistiku, ali podaci i dalje otkrivaju poraznu istinu da se procesuiraju samo sitni prekršaji, dok visoka korupcija ostaje netaknuta, pojašnjava Srđan Traljić iz Transparensi internešnla BiH.

„Samo u prošloj godini u cijelom tužilačkom sistemu Republike Srpske, na nivou svih Tužilaštava nije podignuta nijedna optužnica za visoku korupciju, a imamo samo dvije presude za visoku korupciju prošle godine tako da samo ti podaci pokazuju koliko je to porazno i koliko se procesuiranjem tih sitnih slučajeva u javnostim pokušava stvoriti nekakav utisak da se nešto radi. Vi zaista vidite da se tu zaista radi o malim sitnim slučajevima, dok ovi krupni slučajevi ostaju nekažnjeni“, pojašnjava Traljić.

Građani koji nemaju političku moć ispaštaju i za sitne prekršaje, dok zakoni ne važe za moćnike i političku elitu čije milionske afere, od Bobar banke do korone, godinama prolaze nekažnjeno, navodi Branko Todorović iz Helsinškog odbora za ljudska prava.

„Pravosuđe funkcioniše selektivno diskriminatorski, obične ljude, obične građane koji iza sebe nemaju neku vrstu moći i podrške bilo političku, finansijsku, sudovi procesuiraju kažnjavaju, oni plaćaju cijenu ako urade bilo kakvu vrstu prekršaja ili krivičnih djela. Prema tome tih slučlajeva gdje se procesuiraju ljudi zbog korupcije od 10 ili 20 KM, ima toga u BiH na pretek“, navodi Todorović.

Splet između vlasti i tajkuna je jedan vid udruženog zločinačkog poduhvata u kome niko neće hapsiti sam sebe, pa institucije svu strogoću treniraju na običnom čovjeku, a milionski kriminal ignorišu, smatra socijalni psiholog Srđan Puhalo.

„S jedne strane, to je poruka da se isplati boriti protiv visoke korupcije, odnosno da ne možete tu pobijediti. S druge strane nam govori da vlasti itekako znaju za sve to ali baš ih briga i ne žele bilo šta da učine po tom pitanju. Jednostavno rečeno ,oni koji imaju moć, oni imaju moć i da upravljaju korupcijom ali imaju moć i da je ne sankcionišu“, kaže Puhalo.

Porazne statistike i gorka istina o selektivnoj pravdi šalju jasnu poruku: u sistemu u kom politika i pravosuđe igraju u istom timu, pravda je rezervisana samo za odabrane, a cijenu plaćaju svi građani.

(BN)

Narodni poslanik PDP-a, Bojan Kresojević, oštro je kritikovao trenutni status roditelja-njegovatelja, ističući da su problemi ove ranjive kategorije i dalje neriješeni uprkos zakonskim izmjenama. On je naglasio da predizborna obećanja više nisu dovoljna i da institucije moraju hitno reagovati.

Ukazujući na nelogičnosti u postojećem sistemu podrške, Kresojević je postavio niz pitanja nadležnima, ističući da se mnoge porodice susreću sa sistemskom diskriminacijom.

„Izbori su prošli, a nepravda prema roditeljima-njegovateljima je ostala! Zakon je promijenjen, ali problemi nisu riješeni. Zašto roditelji čija su djeca već imala više od 30 godina kada je naknada uvedena nemaju pravo ni na marku, dok drugi to pravo zadržavaju?”, naveo je Kresojević u svojoj izjavi.

On se posebno osvrnuo na apsurdne situacije u kojima roditelji gube pravo na finansijsku podršku zbog pokušaja socijalizacije djece sa poteškoćama u razvoju.

„Zašto roditelj gubi naknadu ako dijete provede samo dva sata dnevno u školi? Zar ta dva sata znače da je prestala potreba za njegom?”, upitao je poslanik PDP-a.

Kresojević je najavio konkretne korake i institucionalnu borbu za prava ovih porodica.

„Ova pitanja uputiću premijeru i resornom ministru. Izbori su prošli, ali briga o ovim porodicama ne smije proći s njima! Roditeljima-njegovateljima ne trebaju predizborna obećanja, već konkretna rješenja”, zaključio je Kresojević.