Connect with us

Politika

VRAĆA LI SE PAVLOVIĆ U VELIKOM STILU?! Građani Prijedora žele starog gradonačelnika “BIO JE NAJBOLJI”

Dalibor Pavlović bivši gradonačelnik Prijedora sinoć je jednim tvitom digao pravu političku buru.

Naime, Pavlović je objavio zagonetan post sljedeće sadržine “Danas je 731. dan i dve pune godine od ostavke na funkciju gradonačelnika, koju sam poštenom političkom borbom osvojio. Danas su dve pune godine od kada se ne bavim politikom. Danas je dan kada sam odlučio, da se ponovo bavim politikom”.

Pavlović je za portal banjaluka 24 telefonskim putem kratko prokomentarisao da je objavio ono što je u tom momentu smatrao ispravnim, a to je da se nakon pauze vraća u politiku, te da to nema nikakav poseban značaj da bi se podigla bilo kakva bura.

Ipak njegov tvit ustalasao je političke strasti u Prijedoru kod svih političkih partija jer nisu sigurni planira li bivši gradonačelnik bolje pozicioniranje u redovima svoje partije ili novu kandidaturu za mjesto gradonačelnika, što bi za SNSD Prijedor i koaliciju bilo pogubno, jer podršku građana Pavlović još uvijek ima.

Nakon vanrednih izbora Pavlovića je naslijedio Slobodan Javor, koji je kako građani kažu i dalje u sjeni Pavlovića.
Prijedorčani sa kojima smo razgovarali kažu da je Pavlović radio skoro 24 sata dnevno uključujući i vikende bez godišnjih odmora, a nakon radnog vremena bio je dostupan građanima da daje odgovore i na društvenim mrežama.

-Za Dalibora ništa nije bilo nemoguće, bio je dostupan svakom od nas i uvijek se trudio da riješi makar i najmanji problem. Bilo je osjetno da je grad živnuo i da su se stvari pokrenule sa mrtve tačke. Pretpotavljam da nekome to nije odgovaralo i zbog toga se desilo sve što jeste. Po gradu se još od tada priča da iza cijele te afere stoje ljudi koji su mu tada bili vrlo bliski, iz moje perspektive Pavlović je smetao jer je svoj posao radio i više nego dobro, a koliko znam nije ni dozvoljavao bilo kakvu krađu, zato je i sklonjen, kaže za Banjaluka 24 Marko Tomašević.
Pavlovića ne vole samo građani jer i brojni privrednici i predstavnici udruženja tvrde da je sa njim bilo izuzetno lako sarađivati jer je svima izlazio u susret.
Postavlja se pitanje koje i danas visi u vazduhu, da li je fer ostavka Dalibora Pavlovića ako uzmemo u obzir da mnogi funkcioneri imaju presude za krivična djela, kupljene diplome, korupcija im je domaći teren i tako dalje, ali u ovom slučaju nekome je smetao nečiji privatni život.
Ono što je nas zanimalo je da li bi građani Prijedora ponovo na mjestu gradonačelnika željeli da vide upravo Dalibora Pavlovića.
-On je svoju kaznu odslužio i ako ćemo biti iskreni ta kazna nije trebala biti njegova smjena, to su stvari koje se riješavaju u krugu porodice. Prijedoru treba Pavlović i svi smo uvjereni da bi odnio pobjedu bez obzira ko da su drugi kandidati jer smo vidjeli kako radi i iskreno od kada je otišao, u gradu se jako malo ili skoro ništa ne radi, kaže prodavačica Dragana Jelić.
Pavlović je za vrijeme svog kratkog mandata Grad postavio na noge i od minusa u budžetu koji je zatekao, ostavio milionski plus u budžetu grada, dok Grad sada po građanima jako loše stoji i troše se nenamjenska sredstva. Takođe za to vrijeme započeti su i završeni mnogi projekti koje je i sam Pavlović svojevremeno naveo na svom Facebook profilu:

Sve ovo urađeno je za vrijeme kratkog madata Dalibora Pavlovića i građani Prijedora to očito nisu zaboravili, ali njegove stranačke kolege očigledno jesu, štaviše stiče se utisak da bi najbolje bilo da Pavlović napusti zemlju, jer ga upravo oni danas doživljavaju kao najveću prijetnju bez obzira što je on svojom ostavkom pokazao koliko je odan partiji čiji je član.
Trenutna politička situacija u Prijedoru je više nego komplikovana, te postoji nekoliko oprečnih struja i u samom vladajućem SNSD-a, što pokazuje i nedavna ostavka predsjednika Gradskog odbora SNSD Prijedor, Dragoslava Kabića. Građani Prijedora, su potpuno nezadovoljni, te jedinu nadu vide upravo u Pavloviću. Gorući problemi kao što je nelegalno kopanje rude lignita u Bistrici, te plan rudnika na Bukovoj kosi koji je  i zvanično potvrđen, sasvim sigurno ne bi postojali da je Pavlović ostao na mjestu gradonačelnika, jer on voli svoj grad i ljude tvrde građani.
-Ljudi smo, svakome se može svašta desiti, ali ako je čovjek dobar za grad, a bio je najbolji, privatne stvari ne treba da zanimaju nikoga. Kada bi Dado ponovo bio kandidat imao bi podršku u svakom naselju prijedorske opštine, kaže Miroslav Stanković.
Ostaje da se vidi šta će se dešavati na lokalnim izborima sljedeće godine ali iz svega što smo čuli od građana njihova želja je da se stari gradonačelnik vrati na funkciju i nastavi tamo gdje je stao. Takođe ostaje da se vidi i ono što je najvažnije, da li će stari gradonačelnik uopšte da se kandiduje i ako hoće ispred koje partije?

Banjaluka 24

Related Topics:

Politika

Kako je Željka Cvijanović dolazila do sastanaka u Vašingtonu: LOBISTIMA PLAĆENO VIŠE OD MILION DOLARA

Američka advokatska kancelarija McGinnis Lochridge, koja u Vašingtonu zastupa Republiku Srpsku, od Vlade RS primila je 1.020.823 dolara, a posebno su naglasili svoju ulogu u organizaciji sastanaka između članice Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željke Cvijanović i američkih zvaničnika.

To piše u polugodišnjem izvještaju koji je kancelarija iz Ostina u Teksasu 29. juna predala Ministarstvu pravde SAD, u skladu sa Zakonom o registraciji stranih agenata (FARA).

U izvještaju za period od 1. decembra 2025. do 31. maja 2026. navedeno je i nekoliko stotina kontakata sa osobljem kongresmena i senatora. Popisani su i sastanci koje su lobisti ugovarali za Cvijanovićevu tokom njenih posjeta Vašingtonu u februaru, martu i maju.

U prijavi kancelarija svoj posao opisuje kao savjetovanje Vlade Republike Srpske o pitanjima međunarodnog prava. Navodi i da, na zahtjev Vlade Republike Srpske, prenosi informacije američkoj administraciji i Kongresu te kontaktira medije i organizacije.

Desetine upita, osam sastanaka u februaru

Prema izvještaju, lobisti su 21, 22. i 23. januara slali imejlove kabinetima desetina članova Predstavničkog doma i Senata. U njima su tražili sastanke za Cvijanovićevu tokom njene posjete Vašingtonu u februaru. Upiti su upućeni šefovima kabineta, savjetnicima za spoljnu politiku i osobama koje vode raspored kongresmena.

Upiti su, između ostalih, poslati kabinetima senatora Toma Kotona (Tom Cotton), Dika Durbina (Dick Durbin), Džona Fetermana (John Fetterman), Džejmsa Lenkforda (James Lankford), Džima Riša (Jim Risch), Džeki Rouzen (Jacky Rosen), Rodžera Vikera (Roger Wicker) i Džin Šahin (Jeanne Shaheen). Poslati su i kabinetima kongresmena Grega Miksa (Greg Meeks), Vilijama Kitinga (William Keating), Jang Kim (Young Kim), Džoa Vilsona (Joe Wilson), Dine Tajtus (Dina Titus), Madlen Din (Madeleine Dean), Debi Vaserman Šulc (Debbie Wasserman Schultz) i drugih.

Iz izvještaju se vidi da je samo dio tih upita završen sastankom. Cvijanovićeva se 2. februara sastala sa kongresmenom Kitom Selfom (Keith Self). Dan kasnije sastala se sa kongresmenkama April Meklejn Delejni (April McClain Delaney), Klodijom Teni (Claudia Tenney) i Anom Paulinom Lunom (Anna Paulina Luna). Sastanci sa kongresmenima Polom Gosarom (Paul Gosar), Džejkom Elzijem (Jake Ellzey) i Patom Hariganom (Pat Harrigan) te senatorom Džonom Kertisom (John Curtis) održani su 4. februara.

Kertis je jedini senator sa kojim je u izvještaju evidentiran sastanak.

Istog dana, 4. februara, lobisti su prijavili i intervju sa Emi Mekinon (Amy Mackinnon), novinarkom Financial Times-a.

Za kabinet kongresmena Ralfa Normana (Ralph Norman) evidentirana je “potvrda sastanka” 22. januara i “planiranje formata sastanka” dan kasnije. Ipak, sastanak sa Normanom nije naveden među održanim. Sa osobljem kongresmenke Sare Džejkobs (Sara Jacobs) lobisti su 27. januara komunicirali imejlom i telefonom.

Martovska posjeta: jevrejske organizacije i Eksim banka

Za martovsku posjetu lobisti su 25. februara tražili sastanak sa Džonom Jovanovićem (John Jovanovic), predsjedavajućim američke Izvozno-uvozne banke (Exim). Upit su ponovili 30. aprila, ali sastanak sa njim nije evidentiran.

Cvijanovićeva se 4. marta sastala sa predstavnicima tri američke jevrejske organizacije. Riječ je o Marku Levinu (Mark Levin), izvršnom potpredsjedniku i direktoru Nacionalne koalicije za podršku evroazijskom jevrejstvu (NCSEJ), Eriku Fusfildu (Eric Fusfield), direktoru za zakonodavne poslove organizacije B’nai B’rith International, te Endruu Bejkeru (Andrew Baker) iz Američkog jevrejskog komiteta (AJC).

U maju sastanak i sa Brajanom Mastom

Novi talas upita poslat je 30. aprila, ovaj put za posjetu u maju. Između ostalih, kontaktirani su kabineti kongresmena Brajana Masta (Brian Mast) i Grega Miksa, uključujući osoblje Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma, kao i kabineti Breda Šermana (Brad Sherman), Majka Ternera (Mike Turner) i Selest Maloj (Celeste Maloy).

Prema izvještaju, Cvijanovićeva se 13. maja sastala sa Klodijom Teni i Rendijem Fajn (Randy Fine). Sastanci sa Brajanom Mastom i Majkom Ternerom održani su 14. maja, a sa Kitom Selfom 15. maja.

Kit Self i Klodija Teni jedini su američki zvaničnici sa kojima se Cvijanovićeva, prema izvještaju, sastala i u februaru i u maju.

Materijali za saslušanja u Kongresu

Lobisti su i prije posjeta bili aktivni. Prvog decembra 2025. slali su “pripremne materijale” osoblju članova Odbora za spoljne poslove Predstavničkog doma pred saslušanje zakazano za 2. decembar.

Dvije sedmice kasnije, isto su uradili sa osobljem američke Helsinške komisije i kabineta njenih članova pred saslušanje 18. decembra. Među njima su bili kabineti senatora Rodžera Vikera, Šeldona Vajthausa (Sheldon Whitehouse), Džin Šahin, Toma Tilisa (Thom Tillis), Džona Fetermana i Keti Brit (Katie Britt).

Šest uplata za “pravno zastupanje”

Republika Srpska je kancelariji u šest mjeseci uplatila šest rata, sve uz opis “pravno zastupanje”.

Prve dvije uplate stigle su u decembru 2025. godine, a iznosile su 167.000 dolara 16. decembra i 333.882 dolara 24. decembra.

Uslijedila je uplata od 129.941 dolar 18. februara, a potom tri rate od po 130.000 dolara, 7. i 20. aprila te 11. maja. Ukupno je uplaćeno 1.020.823 dolara.

Dio novca vraćen Predstavništvu RS u Vašingtonu

Kancelarija je u istom periodu prijavila troškove od ukupno 586.657 dolara.

Najveći dio troškova otišao je firmi Washington Strategy Group za “konsultacije o politikama i odnose sa vladom”. Toj firmi isplaćivane su rate od 25.000 do 66.500 dolara.

Kancelarija je Predstavništvu Republike Srpske za saradnju, trgovinu i investicije platila po 25.000 dolara za “usluge” u februaru, martu i aprilu. Tako je dio novca koji je Republika Srpska platila lobistima završio u njenom predstavništvu.

Među troškovima su i 4.000 dolara za najam stana, režije i lokalne usluge u Banjaluci, plaćeni Martinu Lucu (Martin Lutz). Za prevođenje je isplaćeno 9.232 dolara. Ostatak troškova odnosi se na avionske karte, smještaj, obroke i prevoz, a pojedinačne avionske karte koštale su i više od 5.000 dolara.

Nastavi čitati

Politika

Ministarstvo saobraćaja poslalo SRAMNU PORUKU osobama sa invaliditetom “ZA VAS OVDJE NEMA MJESTA”

 Pored toga što na konkurs Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske za mjesto višeg stručnog saradnika za radio, televiziju i emitovanje programa ne mogu da se prijave diplomirani novinari u ovom ministarstvu nepoželjne su i osobe sa invaliditetom, otkriva CAPITAL.

Iako u ovom ministarstvu trenutno nije zaposlena nijedna osoba sa invaliditetom, na pomenuti konkurs o kojem je nedavno pisao CAPITAL, prijavila se diplomirana pravnica i novinarka Ana Kotur Erkić, prepoznatljiva po dugogodišnjoj borbi za prava osoba sa invaliditetom.

Ona i sama pripada ovoj manjinskoj kategoriji, ali ponovo je kao i nebrojeno puta do sada na konkursu ostala na drugom mjestu, dok je prvoplasirana Aleksandra Račić koja je na konkursu dobila maksimalnih 50 bodova.

Uprkos još jednom razočarenju na konkursu, Kotur Erkić kaže da je rezultat ne čudi, ali da više ne želi da prećutkuje očigledne stvari.

„Rezultat me ne čudi, ali je strašno da apsolutno niko ne shvata ozbiljnost situacije. Negdje se moglo pretpostaviti kome je mjesto namijenjeno, jer se takve stvari čuju po hodnicima i ja zaista ne želim više da prećutkujem zato što sam vječito druga na konkursima“, kaže ona za CAPITAL.

Ona ističe da u Ministarstvu saobraćaja i veza, koliko joj je poznato, trenutno nema nijedna zaposlena osoba sa invaliditetom.

„Imamo konkurs za posao koji zahtijeva znanje i specifikacije i novinara i pravnika, a ja sam radila i jedno i drugo u različitim fazama života, ali imamo komisiju koja vrlo subjektivno ocjenjuje, jer ne možemo da utičemo na to kako će se ko kome svidjeti, a ja sam vrlo svjesna da ljudi u susretu sa osobama sa invaliditetom imaju određenu dozu zadrške i uzdržanosti, ako ne i predrasuda i nedovoljno znanja i na kraju imamo ponovo ovakve rezultate konkursa“, kaže Kotur Erkić.

Prema njenim riječima, neko ko je urednik ili rukovodilac medija koji mora da poznaje široku postavku stvari nije smio biti isključen iz konkursa poput ovog.

„Iako je posao na ovom radnom mjestu primarno pitanje regulative, rukovodilac ili urednik svojim postupanjem replicira regulativu i kreira kurs da se ona mijenja onoliko koliko je potrebno. Ja sam o tome govorila na samom intervjuu. Sumnju mi budi i 50 bodova, jer ako niste unaprijed dobili postavku stvari ili ako niste ranije radili na tom radnom mjestu, teško možete dobiti 50 bodova“, kaže ona.

Pogotovo se moralo uzeti u obzir, zaključuje ona nakraju, koliko dugo prati medijsku zajednicu, koliko dugo je njen dio i koliko dugo se bavi medijskim pravom.

Nastavi čitati

Politika

SAVO MINIĆ UVEO MAFIJAŠKI MRAK! Obećavao „čiste račune“, a sad krije mutne dilove! Ko se to debelo ugrađuje u tajne poslove vlasti?!

Kada je postao predsjednik Vlade Republike Srpske, Savo Minić je najavljivao maksimalnu transparentnost u radu njegovog kabineta, posebno resornih ministarstava.

Nakon što je ostvario prednost na izborima za predsjednika Republike Srpske, Minić će uskoro otići sa premijerske funkcije, pa smo provjerili da li je ta transparentnost zaista i ostvarena?

Ili je ona dozvoljena samo tamo gdje ne ugrožava brojne čudne i sumnjive dogovore vrha SNSD-a, koji su često sklapani izvan institucija Republike Srpske?

Tri mandata premijera Save Minića za period od samo 13 mjeseci. Na početku svakog, Minić je najavljivao da će rad Vlade biti javan i kako će sve bitne informacije biti dostupne medijima i građanima. Godinu dana nakon što je postao premijer određen pomak jeste napravljen, kaže Siniša Vukelić, urednik portala Kapital, međutim ključne afere i dalje se skrivaju od javnosti.

“Gospodin Minić je najavio transparentniji rad izvršne vlasti i to je učinio pomakom samim tim što je natjerao ministre i članove svog kabineta da češće održavaju konferencije za novinare, on daje intervjue čak i kritički nastrojenim medijima, ali s druge strane ne vidimo suštinske promjene upravo oko tih tajnovitih ugovora koji su sklapani da li sa kineskim partnerima, sa mađarskim oko elektrana, ne vidimo šta je sa preostalim finansijskim dijelom ugovora oko autoputa Banjaluka – Prijedor i brojne druge ugovore koji su sklapani”, kaže Vukelić.

Sumnjivi ugovori i dogovoreni poslovi, često veoma štetni za Republiku Srpsku i dalje ostaju nedostupni. Tako je Rašidu Serdarovu plaćeno preko 240 miliona maraka novca iz budžeta za otkup koncesionog preduzeća Komsar enerdži Republika Srpska.

Novinar Centra za istraživačko novinarstvo Renata Radić – Dragić je međutim otkrila da je sve to urađeno na čudan i tajnovit način i da je veći dio novca uplaćen i prije nego što je potpisan ugovor.

“Tražila sam pojašnjenje od Vlade Republike Srpske na osnovu čega su odluke o isplati donesene i nisam dobila nikakav odgovor. Pokušala sam o tome razgovarati sa Savom Minićem. Iskoristila sam priliku kada je bio jedan predizborni skup SNSD-a u Loparama i gospodin Minić je bio iznenađen da je uopšte došlo do isplate većeg dijela novca prije ugovora. E sad, ako je on odglumio iznenađenje to je problematično, a ako zaista nije znao onda je to samo po sebi opet problematično da premijer ne zna detalje u vezi isplate”, kaže Radić – Dragić.

Oblast gdje je u najvećoj mjeri nastavljeno skrivanje informacija je lobiranje. Na ove namjene, posebno u Sjedinjenim Američkim Državama su potrošene desetine miliona maraka novca građana Republike Srpske.

Kabinet premijera Minića o većini dogovora nije informisao javnost, pa se mnogo toga saznalo tel kada su o svemu počeli da izvještavaju američki mediji.

“Da, imamo ugovor i šta je sporno? Nismo htjeli da to radimo kao Dino Konaković da peremo prozore za 350 hiljada dolara i izmišljamo nešto.. nama treba istina o Republici Srpskoj, ništa nije sporno. Taj ugovor ima oznaku tajnosti”, rekao je nedavno Minić.

Nedostatak transparentnosti je primjetan i kod brojnih zaduženja, što je nastavak prakse prethodnog premijera Radovana Viškovića. Posebna priča su pojedina ministarstva i javna preduzeća koja nisu napravila nikakav pomak ka otvorenosti prema medijima.

Tako je uprkos većoj dostupnosti Save Minića i dalje vidljivo da je ovo Vlada SNSD-a gdje se brojni dokovori sklapaju daleko od ove institucije.

(BN)

Nastavi čitati

Aktuelno