U američkoj saveznoj državi Ilinois preminuo je šestogodišnji dječak nakon što je udisao helijum iz balona.

Kako izvještava New York Post, tragična nesreća dogodila se ubrzo nakon proslave njegovog šestog rođendana.

Džejlen je 29. maja udahnuo helijum iz balona, nakon čega je izgubio svijest i nekoliko dana kasnije preminuo u bolnici.

“Prvi nalazi ukazuju na to da se dječak ugušio helijumom iz balona”, izjavila je mrtvozornica.

Njegova porodica ga opisuje kao “malog avanturistu“ koji je bio veseo, radoznao i pun života. Sada pokušavaju da upozore druge roditelje na ovu naizgled bezopasnu opasnost.

“Niko ne bi trebalo da prolazi kroz ono što mi sada proživljavamo. Molimo vas, razgovarajte sa svojom djecom”, rekao je Džejlenov otac.

Ljekari upozoravaju na smrtonosnu opasnost
Džozef Trota, ljekar hitne pomoći iz Njujorka, rekao je za New York Post: “Helijum se često koristi u balonima, ali nije bezopasna zabava.

Već nekoliko udaha može imati po život opasne posljedice kod male djece”.

Nedostatak kiseonika koji nastaje udisanjem gasa može u svega nekoliko sekundi postati koban. Slični slučajevi zabilježeni su i ranije širom svijeta – često u kontekstu rođendanskih balona ili pokušaja da se promijeni ton glasa, prenosi Fenix Magazin.

Bračni par Milijana i Dragan Gašić iz Mrkonjić Grada pekarskom proizvodnjom se bave 26 godina, a kad ne peku hljeb posvećeni su voćarstvu i plasteničkoj proizvodnji, te mini farmama za uzgoj domaćih svinja i koka nosilja.

Milijana je istakla da su vlastiti biznis započeli u nimalo laka i neizvjesna vremena, te da je posebno teško bilo uklopiti porodične obaveze, jer posao u pekari ponekad zahtijeva prisustvo od 24 časa dnevno.

„Bili smo mladi, puni entuzijazma, vjerovali smo u svoj trud i rad i tako smo uspjeli opstati do danas“, rekla je Gašićeva Srni.

Širenjem proizvodnje i prodaje domaćih pekarskih proizvoda na području susjednih opština, Gašići su uvidjeli da bi sami mogli obezbijediti i domaće sirovine.

„Odlučili smo se da u selu Šehovci, odakle porodica Gašić vodi porijeklo, podignemo voćnjake sa zasadima šljive, kruške, jabuke, a nešto kasnije dokupili smo još zemlje i proširili voćnjake, te zasadili i manju plantažu na kojoj uzgajamo lješnjake“, navela je Gašićeva i dodala da su im pomoć u poslu njihova tri sina.

Od uzgojenog voća prave domaće rakije i likere za koje su na sajmovima i manifestacijama u ovoj i susjednim opštinama i gradovima, kao i u regionu, dobijali mnogobrojna priznanja i nagrade.

Po domaćoj recepturi pripremaju i sokove, džemove i sušeno voće, koje u svojoj pekari koriste za razna peciva.

Gašićevi se nisu zadržali na pekarskoj i voćarskoj proizvodnji, pa su prije desetak godina kupili 1.200 kvadrata zemlje u selu Koljevići kod Mrkonjić Grada, te započeli uzgoj domaćih svinja i koka nosilja.

Kako bi zaokružili proces proizvodnje hrane, Gašići su podigli i plastenik u kojem uzgajaju paprike i paradajz.

Milijana kaže da je to jako puno posla, u kojem učestvuje cijela porodica.

„Sinovi nam pomažu kada stignu, jer svi imaju svojih obaveza. Jedan sin je završio Saobraćajni fakultet i odrađuje pripravnički staž, drugi je medicinski radnik u ovdašnjem Domu zdravlja, a treći je završio srednju veterinarsku školu i namjerava da upiše Veterinarski fakultet“, rekla je Gašićeva.

Ona je dodala da je treći sin uspješan džudista, do sada je više puta bio šampion Republike Srpske, a kao trećeplasirani na prvenstvu BiH obezbijedio je učešće i na Balkanskom prvenstvu koje će u avgustu biti održano u Turskoj.

Na uspjehe svoje porodice posebno je ponosna baka Cvijeta Gašić, farmaceut u penziji, koja je uvijek tu da pomogne u poslovima kada je potrebno.

Milijana i Dragan Gašić namjeravaju i dalje da proširuju svoje proizvodne kapacitete i proizvodnju domaće hrane jer, kako kažu, žele da oni i njihova djeca žive, rade i stvaraju u Mrkonjić Gradu.
Glas

Već desetak godina mještani zvorničkog naselja Branjevo imaju problem sa klizištem koje ugrožava njihova domaćinstva, a tlo ne miruje ni danas, jer je ponijelo nekoliko pomoćnih objekata, te je uzrokovalo pucanje i slijeganje zemljišta.

Mještani koji strahuju za svoje, ali i živote komšija, ističu da svih ovih godina od nadležnih samo traže da riješe ovaj, za njih, i te kako veliki problem. Trenutno je zbog klizišta, ističu, ugroženo bar pet kuća.

Jedan od njih, Milan Krajišnik, za “Nezavisne novine” ističe da je Branjevo novije naselje, u izgradnji, ali da ništa nije rađeno planski.

“Prvi projekat obuhvatao je izgradnju kanalizacione mreže u dijelu naselja, koji su uradili iako su znali da je taj dio naselja podložan klizištima, podzemnim vodama i sl. Dakle, 2016. godine, kada se prvi put pokrenulo klizište, pisanim zahtjevom smo obavijestili nadležne u opštini Zvornik da na neki način reaguju. Međutim, na sve te naše zahtjeve su se oglušili, a osim usmenih obećanja, ništa konkretno nisu preduzeli”, ističe Krajišnik.

FOTO: USTUPLJENA FOTOGRAFIJA

Pojašnjava da su nadležni nakon toga ponovo krenuli u realizaciju projekta kanalizacione mreže, koja bi obuhvatala kompletno naselje, u kojem je oko 5.000 stanovnika.

“Takođe, bez ispitivanja tla, nedugo nakon toga kreće projekat izgradnje gasovoda, od izvođača ‘Srbija gas’ i opštine koja je sprovela glavni projekat. Mi smo skretali pažnju na moguće posljedice, no niko nije reagovao. Nakon prolaska gasovodne mreže, došli smo u situaciju da teren naglo počinje gubiti stabilnost, dolazi do slijeganja zemljišta, i to u liniji koja se proteže bar stotinu metara”, kazao je on, dodajući da je zbog toga jedna porodica iseljena.

“Na osnovu toga smo 2023. godine poslali peticiju te pismeni zahtjev za rješavanje problema. Međutim, ni tada se nisu oglasili, a osim izlazaka i nadgledanja, ništa konkretno nije urađeno. Tlo na miruje, ponijelo je nekoliko pomoćnih objekata, a mi sa svakom novom kišom strahujemo šta se može desiti”, naglašava Krajišnik.

Navodi da su se obraćali svakodnevno svima u gradskoj administraciji, kompletnom rukovodstvu.

“Izlazili su, bilo je priče da će se nešto raditi, a iako smo vjerovali na riječ, nikakvih radova nije bilo. Zadnje što su radili je bio izlazak geometara i ispitivanje tla, a uzorci su još prije godinu dana poslati u Banjaluku na ispitivanje. Do danas ništa nije urađeno, ali mi smo u strahu i ne možemo da čekamo, jer smo prepušteni samo sebi”, dodaje.

Kako kaže, ovo nije nikakav politički napad, već mještani samo traže da se sanira nastala šteta.

“Situacija je ozbiljna, stanje je alarmantno, a mi smo svakodnevno izloženi strahu, jer je sve zaraslo, a zmije i ostale životinje ugrožavaju bezbjednost. Cijevi od gasovoda su na dijelu ispod nas otkrivene, i to je dodatna prijetnja. Trenutno je moja kuća najugroženija, ali ništa manje nisu ni ostale. Tu je bar pet kuća, s tim što ta linija i dalje ugrožava nekoliko kuća, te se klizište sve više širi.

Pitanje je vremena kada će zahvatiti još objekata. Izvršena su geodetska snimanja i pokrenuta je izrada elaborata o kretanju tla, ali već skoro godinu dana nije završen niti su prikazani rezultati tog snimanja. O raspisivanju tendera za izradu projekta sanacije i izboru izvođača nikad nije ni bilo riječi za svih 10 godina”, naglašavaju mještani.