Miholjdan, praznik koji u srpskoj pravoslavnoj tradiciji i narodnim vjerovanjima zauzima posebno mjesto.

Dok gledate u crkveni kalendar, vjerovatno primjećujete da ovaj dan nije označen crvenim, već crnim podebljanim slovom.

Upravo zbog toga se među narodom često javlja nedoumica – da li na ovaj dan smijete da pospremate kuću, radite u njivi ili uključujete veš-mašinu?

Hoće li vas stići kazna ako dohvatite metlu i veš-mašinu na crno slovo?

Prema crkvenom tumačenju, crno podebljano slovo nije razlog za strah niti podrazumijeva strogu zabranu svakodnevnih poslova, kao što se to u narodu vezuje za velike praznike. Riječ je o prazniku sa takozvanom službom polijeleja, koji u crkvenom kalendaru zauzima posebno mjesto između običnog i crvenog slova.

Ova oznaka povezuje se i sa zanimljivom istorijskom pričom. U vrijeme Austrougarske, kada su Srbi tražili slobodne dane za crkvene praznike, vlastima se, prema pojedinim tumačenjima, činilo da narod ima previše neradnih dana. Zbog toga su neka nekadašnja crvena slova navodno prešla u kategoriju podebljanih crnih.

Na ovaj dan možete kuvati, čistiti kuću, prati sudove, raditi u bašti ili radionici. Pranje veša i usisavanje na crno slovo sami po sebi nisu grijeh – zabrane ove vrste uglavnom pripadaju narodnim vjerovanjima, a ne opštem crkvenom pravilu.

Umjesto straha od svakodnevnih obaveza, smisao praznika trebalo bi da bude u molitvi, odlasku na liturgiju ako ste u mogućnosti i činjenju dobrih djela.

Ako Miholjdan padne u srijedu ili petak, pravila posta zavise od crkvenog kalendara za tu godinu, pa je najbolje provjeriti da li je propisan post i koje je razrješenje.

Zbog koga se  mijesi slavski kolač

Nakon što smo razjasnili nedoumicu oko kalendarskih oznaka, važno je znati kome je ovaj sveti dan posvećen.

Srpska pravoslavna crkva 12. oktobra po građanskom kalendaru proslavlja Prepodobnog Kirijaka Otšelnika, pustinjaka iz petog vijeka. Rođen je u Korintu, a mladost je proveo u Jerusalimu.

Ovaj veliki ugodnik Božji ostao je upamćen po izuzetnoj izdržljivosti, strogom postu i skromnosti. Prema predanju, u dubokoj pustinji godinama se hranio samo sirovim zeljem. Vjerovalo se da je svojom snažnom molitvom iscjeljivao bolesne i izgonio demone, a doživio je, prema crkvenom žitiju, čak 109 godina.

Sam naziv Miholjdan najčešće se povezuje sa svetim arhangelom Mihailom i tradicijom obilježavanja njegovog praznika u zapadnom hrišćanstvu.

Naziv se naročito ukorijenio u srpskim krajevima koji su nekada bili pod Austrougarskom, a potom se proširio i na druge oblasti. Danas je Miholjdan poznat i kao jedna od čestih krsnih slava kod Srba.

Zašto mornari ne sijeku talase na Miholjdan i kakva sreća čeka rođene na ovaj dan?

Miholjdan se u narodu posebno poštuje među ljudima koji žive od mora. U Boki Kotorskoj ovaj praznik poznat je i kao gospodski praznik, jer su ga tradicionalno proslavljale ugledne kapetanske i admiralske porodice.

Prema narodnom običaju, mornari na ovaj dan ne isplovljavaju na otvoreno more. Vjeruje se da Svetog Miholja treba proslaviti kod kuće, u krugu porodice i na sigurnom.

Postoji i posebno vjerovanje za one koji su rođeni na ovaj datum. Smatra se da su osobe rođene na Miholjdan posebno darovite i blagoslovene, te da će ih kroz život pratiti blagostanje, sreća i napredak. Riječ je, naravno, o narodnom vjerovanju koje se prenosi s generacije na generaciju.

Šta se po selima radi na Miholjdan?

U narodnom kalendaru Miholjdan je povezan sa brojnim običajima i vjerovanjima. Smatra se da upravo oko ovog datuma nastupa prava jesen, dok topli i sunčani dani koji se zadrže u oktobru nose naziv miholjsko ili sirotinjsko ljeto.

U pojedinim krajevima Šumadije i danas se može čuti vjerovanje da oko Miholjdana treba da se naniže najmanje 12 lijepih dana. Tako bi i najsiromašniji domaćini stigli da poberu ljetinu i pripreme se za predstojeću zimu.

Običaji se razlikuju od kraja do kraja, ali su uglavnom povezani sa željom za napretkom domaćinstva, zdravljem i blagostanjem.

Darovi za mladence: U nekim selima postoji običaj da se mladencima koji su stupili u brak nakon zimskih zadušnica na ovaj dan nose pokloni.

Zaštita živine i polja: Srbi u Dunavskoj klisuri u Rumuniji praznik obilježavaju i nuđenjem hrane prolaznicima, uz molitve za zdravlje. U Homolju i Gruži sa Miholjdаnom su povezana i posebna vjerovanja o zaštiti usjeva, štetočinama i pripremi zimnice.

Molitve za upokojene: U pojedinim banatskim selima priprema se hrana za duše preminulih, po običajima koji podsjećaju na one vezane za zadušnice.

Miholjdan je u mnogim mjestima i vrijeme velikih narodnih sabora, panađura, litija i seoskih preslava. To su prilike da se narod okupi, proslavi plodove svog rada i dočeka predstojeću zimu.

Najvažnije je da Miholjdan protekne u miru, molitvi i poštovanju tradicije. Umjesto straha od kućnih poslova, ovaj praznik može biti prilika da se posvetite porodici, pomognete drugima i sa zahvalnošću dočekate jesen, piše Ona.rs.

Prodorom hladnog vazduha, u našem regionu od danas osjetno zahlađenje, u najavi pogoršanje vremena.

Od sutra pravo jesenje vrijeme, objavio je na svom Fejsbuk profilu meteorolog amater Marko Čubrilo.

U utorak slijedi još jedan prodor hladnog, ali relativno suvog vazduha.

„On bi svojom glavninom išao na krajnji istok Balkana i uslovio razvijanje sekundarnog ciklona nad Grčkom, pa bi ova mediteranska zemlja dobila jako zahlađenje uz obilnu kišu“, navodi se u objavi. Kod nas uglavnom suvo, ali svježe, uz vrlo jaku buru duž obale i jak sjeverac na kopnu.

Tokom sledeće sedmice minimumi od 0 do 10 stepeni. U brdsko-planinskim predjelima oko -3 stepena Celzijusa, pa je slab prizeman mraz ponegdje moguć i u nizijama.

Tokom dana relativno svježe uz maksimume od 14 do 17 stepeni Celzijusa.

Oko 18. oktobra malo toplije, ali i dalje uz hladne noći, dok je oko 20. oktobra, uz jače zahlađenje, moguće novo pogoršanje vremena. Od danas, kada je temperature u pitanju, počinje prava jesen, bar do 20. oktobra uglavnom suvo.

Srpskainfo

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ sutra će proslaviti Miholjdan, praznik posvećen Prepodobnom Kirijaku Otšelniku.

Poslije Miholjdana, prema narodnom vjerovanju, nastupa prava jesen, a ako se topli dani nastave, taj period zove se “miholjsko ljeto”.

Sveti Kirijak rođen je u Korintu krajem četvrtog vijeka i za života je smatran stubom hrišćanstva i uzorom monaških vrlina.

Čitajući Sveto pismo, vrlo rano je počeo da se divi ustrojstvu spasenja ljudskog roda, a želja za duhovnim životom odvela ga je u Jerusalim, gdje je stupio u manastir i dobio početna uputstva o monaškom životu.

Boravio je u više manastira, posvećen hrišćanskoj vjeri i boreći se protiv jeresi.

Predanje kaže da je bio krupan i snažan čovjek, iako je cijeli život proveo u strogom postu. Pred kraj života boravio je u monaškoj porodici Svetog Haritona, gdje su monasi jeli jedanput dnevno, i to po zalasku sunca.

Kirijaka su monasi poštovali kao iscjelitelja i utješitelja bolesnih i nevoljnih. Poživio je 109 godina i upokojio se 557. godine u pustinji, gdje je proveo starost i posljednje godine života.

PREPORUČENI SADRŽAJ