Penzioneri, borci i ratni vojni invalidi u Republici Srpskoj od septembra će dobiti povećanje svojih primanja, a u razgovoru s njima saznajemo koliko bi to povećanje trebalo da iznosi i šta mogu s tim novcem.

Kako je najavila Zora Vidović, ministarka finansija Republike Srpske, borački dodatak i invalidnine biće veći za ne manje od deset odsto, dok će penzije biti povećane za tri odsto.

Ovim putem, prvo ćemo se posvetiti najstarijoj i najbrojnijoj populaciji u Republici Srpskoj.

Ratko Trifunović, predsjednik Udruženja penzionera Republike Srpske, ističe da još uvijek ne znaju precizno da li će povećanje penzija biti tri odsto ili možda više, te da to zavisi od sredstava koja su Vladi Srpske na raspolaganju, odnosno koliko je naplaćeno doprinosa.

“Ukoliko nema naplate doprinosa, povećanje će biti onoliko koliko je realno moguće povećati. Da li će biti tri ili možda više, naravno da zavisi od Vlade, a siguran sam da bi Vlada, ministrica, a posebno svi penzioneri, voljeli da to bude više od najavljenog. Ali, moramo biti realni, biće onoliko koliko ima sredstava u budžetu”, navodi Trifunović za “Nezavisne”.

Ako povećanje bude u iznosu od tri odsto, oni koji imaju najnižu penziju u Republici Srpskoj, a to je, prema podacima Udruženja penzionera RS, 320 KM, dobiće povećanje penzije od nekih deset maraka.

“Šta mogu s tim, možda mogu imati hljeb za desetak dana”, kaže Trifunović.

Borcima slijedi povećanje boračkog dodatka od minimalno deset odsto, a ako se to pretvori u novac, to je povećanje od 30 feninga, s obzirom na to da dodatak u ovom trenutku iznosi tri KM po mjesecu provedenom u zoni borbenih dejstava.

Za ovo povećanje borci tvrde da su čuli iz medija, te da ih niko iz Vlade RS nije kontaktirao.

“BORS nije učestvovao u bilo kakvim razgovorima o povećanju, na koji način i na koji iznos”, tvrdi Milovan Gagić, predsjednik Predsjedništva BORS.

Oni su se, dodaje za “Nezavisne novine”, najviše fokusirali na izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, koji nije mijenjan više od deceniju, a njima žele da osiguraju bolji položaj za najugroženije boračke kategorije.

“Na početku godine smo imali razgovore sa institucijama vlasti, od predsjednika, premijera, ministra, imali smo svoje prijedloge, a oni su najviše išli ka zakonu. Povećanje boračkog dodatka je uvijek dobro došlo, a da li je dovoljno, da li je ovako dobro, mi smo, ponavljam, okrenuti ka izmjenama i dopunama zakona”, rekao je Gagić.

Povećanja iznosa boračkog dodatka u Srpskoj dotakao se i  Radovan Višković, predsjednik Vlade RS u ostavci, koji je rekao da su većina boraca istovremeno i penzioneri, te da uz penziju primaju i taj dodatak.

“Skoro 50 odsto penzionera Republike Srpske u suštini su borci VRS, tako da oni pored penzije imaju i borački dodatak. Kod nas kad se računa prosječna penzija u Republici Srpskoj, onda često možete čuti u medijima da je prosječna penzija u FBiH veća. U FBiH nemate borački dodatak, a kad uračunate boračke dodatke u naše penzije, onda su naše penzije veće nego u FBiH”, poručio je Višković za RTRS.

Na ove konstatacije borci odgovaraju pitanjem: “A šta je sa borcima koji nemaju nikakva primanja osim boračkog dodatka?”

“Mi se ne trebamo porediti ni sa FBiH, ni sa Hrvatskom, niti s bilo kim, već voditi računa o svojim borcima. Mi konstantno tvrdimo i ponavljamo da je borački dodatak u stvari dodatak na borbu, da Srpsku trebamo razvijati ekonomski da bi bile veće plate i penzije i da samim tim borci, kao i svi drugi građani Republike Srpske, imali bi veća primanja i bolji standard. Onda borački dodatak ne bi ni bio upitan i da li će biti povećanje 30 feninga, marku ili ne znam koliko. Nagomilani problemi boraca ne mogu se riješiti boračkim dodatkom”, poručuje Milovan Gagić, predsjednik Predsjedništva BORS, te dodaje:

“Onaj ko je borac prve kategorije ima maksimalno 150 KM boračkog dodatka. Ako nema nikakva druga primanja osim toga, on za te pare ne može kupiti ni lijekove.”

Kada su u pitanju ratni vojni invalidi, povećanje invalidnine od minimalno deset odsto veće je nego što je prvobitno bilo obećano, a to je pet odsto.

Ovo navodi Dragan Vrhovac, predsjednik Saveza ratnih vojnih invalida Republike Srpske, koji za “Nezavisne novine” kaže da bi najavljeno povećanje za njih bilo prihvatljivo.

Navodi da je u ovom trenutku teško izračunati koliko povećanje iznosi u KM, jer postoji deset kategorija RVI u Republici Srpskoj, a da je ratnih vojnih invalida više od 28.000.

“Onaj ko pripada desetoj kategoriji RVI, njegova primanja su između 30 i 40 KM. Ako bi povećanje bilo od deset odsto, to bi onda bilo između tri ili četiri marke. Najveće povećanje bi bilo za prvu i drugu kategoriju. Za prvu kategoriju uzme se osnovica koja iznosi 874 KM, na to se doda ako ima tuđu njegu i pomoć, materijalno obezbjeđenje ili drugo i onda se sa tim uvećava to primanje”, pojašnjava Vrhovac.

Inače, nedavno je iz Saveza RVI RS najavljeno da će oni tražiti da se u izmjene i dopune Zakona o pravima boraca, ratnih vojnih invalida i porodica poginulih boraca ugradi da osnovica za obračun lične invalidnine bude vezana za neto platu iz prethodne godine.

Drvna industrija Bosne i Hercegovine bilježi blagi pad izvoza i suficita u prvoj polovini ove godine, uprkos rastu količine izvezene robe, što ukazuje na orijentaciju sektora ka proizvodima niže dodane vrijednosti i sirovinama.

Naime, prema podacima Spoljnotrgovinske komore BiH, ukupan promet spoljnotrgovinske razmjene drvne industrije BiH za šest mjeseci ove godine iznosio je 1,113 milijardi KM, što predstavlja blagi pad od 0,6 odsto u odnosu na isti period lani, kada je iznosio 1,120 milijardi KM.

“Sektor i dalje ostvaruje značajan suficit, koji je u analiziranom periodu iznosio 547,7 miliona KM, ali je to smanjenje od 3,7 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, kada je iznosio 568,7 miliona KM”, kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Dodaju da je u ovom periodu drvna industrija Bosne i Hercegovine ostvarila izvoz od 830,6 miliona KM, što predstavlja pad od 1,6 odsto, manje za 13,9 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine, iako je količinski izvezeno 644.326 tona, što je povećanje od 7,5 odsto u odnosu na prošlogodišnjih 599.302 tone.

“Posmatrajući rezultate izvoza, zaključujemo da BiH izvozi više količinski, ali po nižoj cijeni, što nam ukazuje na povećan izvoz sirovih ili polufinalnih proizvoda niže dodane vrijednosti”, kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Ističu da ovaj trend potvrđuje orijentaciju prema izvozu sirovina i proizvoda niže dodane vrijednosti, što je posebno izraženo kroz pad izvoza neobrađenog drveta i namještaja, a rast izvoza ogrevnog drveta i drugih osnovnih proizvoda.

“Za šest mjeseci primjetan je pad izvoza ka ključnim partnerima, pa tako izvoz Njemačkoj bilježi pad od 8,9 odsto, Hrvatskoj 2,3 odsto, Srbiji 1,5 odsto, ali i Nizozemskoj 18,6 odsto, Francuskoj 14 i Kini 52 odsto”, ističu iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

S druge strane, rast izvoza zabilježen je prema Sloveniji, Italiji, Poljskoj, Bugarskoj i Albaniji, što pokazuje potencijal za širenje prisustva na tim tržištima.

“Najveći rast izvoza zabilježen je na tržištu Vijetnama 1.122,8 odsto i Ujedinjenih Arapskih Emirata 80,5 odsto”, kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta Privredne komore Republike Srpske, za “Nezavisne novine” ističe da je u Srpskoj zabilježen blagi rast izvoza.

“U prvih šest mjeseci ove godine izvoz iz Republike Srpske porastao je za oko 3,2 odsto. Prvi put nakon dužeg perioda bilježimo rast, iako se uglavnom radi o izvozu poluproizvoda i primarnih proizvoda, dakle proizvodima niže vrijednosti”, kazao je Andrić.

Prema njegovim riječima, fizički obim proizvodnje u Srpskoj i dalje je u padu, ali se taj pad postepeno smanjuje.

“U kontaktu s kompanijama saznajemo da postoje određeni pozitivni pomaci i najave proizvodnje, pa ostaje da vidimo kakav će biti nastavak godine”, zaključio je on.

Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem Spoljotrgovinske komore BiH, ističe da se privrednici iz ove grane moraju posvetiti tome da prave bolje i konkurentnije proizvode…

“Da povećamo produktivnost, da podignemo na viši nivo tehnološku osnovu, koja je veoma niska”, ističe Ćeranić.

Trbuhom za kruhom godinama unazad iz Bosne i Hercegovine odlazi sve više građana, a mnogi od njih, kada za to steknu uslove, odriču se i bh. državljanstva, što je samo u prvoj polovini ove godine učinilo 597 osoba.

Pokazuju to podaci Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine, a poredeći sa istim periodom lani, broj onih koji su se odrekli državljanstva manji je nego u istom periodu prošle godine.

“Od 1. januara do 1. jula 2024. ukupno 929 osoba se odreklo državljanstva Bosne i Hercegovine. Nadalje, od 1. januara do 1. jula 2025. godine državljanstva se odreklo 597 osoba”, naveli su oni za “Nezavisne novine”.

S druge strane, dok se jedni odriču državljanstva, postoje i oni koji podnose zahtjeve za dobijanje bh. dokumenata. Međutim, i taj broj je manji u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani.

“Od 1. januara do 1. jula 2024. godine primljeno je 238 lica u državljanstvo Bosne i Hercegovine, a od 1. januara 2025. do 1. jula 2025. godine u državljanstvo BiH je primljeno 206 osoba”, ističu iz Ministarstva civilnih poslova BiH za “Nezavisne novine”.

Odricanje od državljanstva nije besplatno, ali se i cijene razlikuju u odnosu na to čije državljanstvo se stiče.

“Odricanje od državljanstva nije besplatno, pa tako osobe koje podnose zahtjev za odricanje od državljanstva BiH dostavljaju uplatnicu od 200 KM za lica koja imaju, odnosno stiču državljanstvo država bivše SFRJ, po predmetu. Lica koja imaju, odnosno stiču državljanstvo drugih država dostavljaju uplatnicu od 800 KM administrativne takse po predmetu”, objašnjavaju iz ovog ministarstva.

Iako oni koji više ne žele da imaju bh. državljanstvo ne moraju navoditi razloge zbog kojih se odriču državljanstva, Aleksandar Čavić, demograf, u razgovoru za “Nezavisne novine” navodi da je najčešći razlog uzimanje državljanstva druge zemlje koja ne dozvoljava dvojno državljanstvo.

“Mahom, prema mom iskustvu i istraživanjima u koje sam imao uvid, to je zbog sticanja državljanstva drugih zemalja koje ne dozvoljavaju da se njihovo državljanstvo stekne kao dvojno. Drugi slučaj, osobe sa trajnom namjerom da pređu negdje, kada ostvare pravo na državljanstvo, prosto ne žele da imaju više ikakve veze sa zemljom porijekla, pa se odriču”, navodi on za “Nezavisne novine”.

Kako dodaje Čavić, mi imamo jaku i brojnu emigraciju, odnosno negativan migracioni saldo.

Cijene za odricanje od državljanstva ranije je za “Nezavisne novine” komentarisala i Mirhunisa Zukić, predsjednica Unije za održivi povratak i integracije u BiH, navodeći da je to preskupo.

“Kako nije skupo? Mi smo dozvolili da oni rade ono šta hoće. Ko su oni? To su političari koji samo traže novac. Nema više riječi koliko je to protiv naroda i istih onih birača koji su glasali za njih. Mi moramo reagovati, do nas je. Kako? Da li su ljudi umorni? Da li je ljudima hitno da dobiju papir da bi ostali u zemljama koje to traže od njih? Ali je licemjerno što se toliki novac uzima za odricanje od državljanstva”, rekla je ona.