Kraj septembra početak oktobra period je kada apelujemo da je zakonom propisano da su svi korisnici prava penzija koji žive van teritorije Republike Srpske obavezni da dostave potvrdu o životu kako bi im penzija bila isplaćena naredne godine, rekao je direktor Fonda PIO Republike Srpske, Mladen Milić.

U međuvremenu mi smo sistemom pregovora i dogovora i razgovora sa svim državama na prostoru bivše Јugoslavije potpisali sporazum o elektronskoj razmjeni podataka, tako da svi oni koji žive u Sloveniji, Hrvatskoj, Federaciji BiH, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji nisu u obavezi da dostavljaju te potvrde o životu – rekao je Milić.

Naveo je da prema njihovim evidencijama oko 55.000 korisnika prava živi van teritorije Republike Srpske.

Moram reći da smo mi potpisali prije neki oko godinu i po dana sporazum sa austrijskim penzijskim fondom o elektronskoj razmjeni podataka, ali se on iz tehničkih razloga nije zaživio. Mi očekujemo i nadamo se da će stopostotnu primjenu nakon svih testiranja stupiti do kraja ove godine – rekao je Milić.

On je naveo da su u završnoj fazi i pregovori sa Njemačkom da se do kraja godine očekuje i razmjena podataka sa njima.

– Mi smo prošle godine poslali pismo namjere na adrese svih država članica Evropske unije sa kojima imamo potpisan ugovor da vršimo elektronsku razmjenu podataka. Dobili smo povratnu informaciju od Švedske, Švajcarske i Italije i moram da pohvalim kolege u Švedskoj, održali smo dva onlajn sastanke i dogovorili smo sve te se iskreno nadamo da će negdje oko 550 korisnika koji žive u Švedskoj, da možda neće morati dostavljati potvrdu o životu za nastavak isplate u narednoj godini – rekao je Milić, piše RTRS.

Kada temperature padnu, mnogi prvo posegnu za radijatorom ili električnom grijalicom, dok klima-uređaj ostaje isključen jer ga povezuju prvenstveno sa ljetnim rashlađivanjem.

Za razliku od klasične električne grijalice, koja električnu energiju pretvara u toplotu, inverter klima u režimu grijanja radi kao toplotna pumpa. Ona prenosi toplotu iz spoljnog vazduha u prostoriju, zbog čega za istu količinu toplote može da potroši manje električne energije nego obična grijalica.

Međutim, koliko će se ušteda zaista osjetiti na računu zavisi od više faktora: modela uređaja, spoljne temperature, izolacije stana i načina korišćenja.

Nekoliko pravilnih podešavanja može da poboljša udobnost i pomogne da izbjegnete nepotrebnu potrošnju.

Zašto ne treba odmah podesiti klimu na 26 stepeni?

Kada uđete u hladnu prostoriju, prirodno je da na daljinskom odmah povećate temperaturu. Ipak, ako podesite klimu na 26 stepeni umjesto na 21, prostorija se neće nužno brže zagrijati. Zadata temperatura predstavlja cilj koji uređaj pokušava da dostigne, a ne komandu da odmah počne da duva topliji vazduh.

Za početak probajte da temperaturu podesite na oko 20 do 22 stepena, pa provjerite da li vam je dovoljno toplo. Ako vam je i dalje hladno, uzrok može da bude slaba izolacija, promaja ili hladan zid, a ne samo preniska postavka na daljinskom.

Važno je i da obratite pažnju na mjesto na kojem sjedite. Temperatura vazduha neposredno uz klimu ne mora biti ista kao ona u drugom dijelu sobe, pa običan sobni termometar može da pomogne da realnije procijenite uslove.

Koje prostorije je najisplativije grijati klimom?

Ako najveći dio večeri provodite u dnevnoj sobi, nema mnogo smisla da zagrijavate cijeli stan na istu temperaturu samo da bi vam u toj prostoriji bilo prijatno. U takvoj situaciji klima može da bude praktičan način da usmjerite grijanje tamo gdje vam je najpotrebnije.

Ipak, jedna unutrašnja jedinica ne može ravnomjerno da zagrije sve prostorije, naročito ako su vrata zatvorena ili je stan nepravilnog rasporeda. Topao vazduh može da pređe u susjedne prostorije kada su vrata otvorena, ali to ne znači da će i spavaća soba biti dovoljno topla.

Ako imate više prostorija koje svakodnevno koristite, razmislite o tome kako se uklapa klima sa ostatkom sistema grijanja. Najisplativije rješenje zavisi od veličine prostora, izolacije i vremena koje provodite u pojedinim sobama.

Da li je jeftinije da klima radi cijeli dan?

Inverter klima može da smanji snagu rada kada se približi zadatoj temperaturi. Zbog toga, ako ste kod kuće veći dio dana, održavanje relativno stabilne temperature može biti prijatnije nego da pustite da se prostor potpuno ohladi, a zatim ponovo zagrijavate vazduh.

Ipak, ne postoji univerzalno pravilo da je klimu uvijek jeftinije ostaviti uključenom. Ako odlazite iz kuće na nekoliko sati, temperaturu možete da snizite, a kada se vratite ponovo je podesite na nivo koji vam odgovara. Kolika će biti ušteda zavisi od spoljne temperature, kvaliteta izolacije i efikasnosti samog uređaja.

Ako vas nema duže vrijeme, nema potrebe da prostor održavate na istoj temperaturi kao kada ste kod kuće. Sa druge strane, potpuno hlađenje doma može biti nepraktično u veoma hladnim uslovima, posebno ako postoji rizik od smrzavanja instalacija ili drugih problema. Način korišćenja zato treba prilagoditi konkretnom prostoru.

Zašto inverter klima troši manje struje od grijalice?

Klasična električna grijalica pretvara električnu energiju u toplotu, dok klima u režimu grijanja koristi struju za prenos toplote iz spoljnog vazduha u unutrašnjost. Zbog toga može da isporuči više jedinica toplotne energije nego što je potrošila električne energije.

Efikasnost toplotne pumpe izražava se koeficijentom učinka, poznatim kao COP. Što je njegova vrijednost veća, uređaj za istu količinu potrošene struje prenosi više toplote. U praksi, međutim, rezultat zavisi od modela i uslova u kojima klima radi.

Kada napolju postane veoma hladno, uređaj mora intenzivnije da radi, pa njegova efikasnost može da opadne. Zato je važno provjeriti za koje spoljne temperature je konkretan model predviđen za grijanje, umjesto pretpostaviti da će svaka klima raditi jednako dobro tokom cijele zime.

Kako prljavi filteri utiču na grijanje klimom?

Ako klima radi, ali prostorija ostaje hladna, prvo provjerite filtere. Prašina koja se nakuplja na njima otežava protok vazduha i može da utiče na rad uređaja. Redovno čišćenje prema uputstvu proizvođača jednostavan je korak koji može da pomogne da klima radi kako treba.

Obratite pažnju i na spoljnu jedinicu. Oko nje treba da postoji dovoljno prostora za nesmetan protok vazduha, a eventualno nakupljanje lišća ili drugih prepreka ne treba zanemariti. Za složenije čišćenje i održavanje najbolje je pratiti uputstvo proizvođača ili pozvati servisera.

Ako ni poslije čišćenja klima ne grije dovoljno, nemojte beskonačno povećavati zadatu temperaturu. Problem može biti u neodgovarajućoj snazi uređaja, izolaciji, kvaru ili uslovima rada, pa je bolje utvrditi uzrok. Kako da grijanje bude prijatnije i ekonomičnije

Kako smanjiti potrošnju struje tokom grijanja?

Pored pravilnog podešavanja klime, važno je smanjiti gubitak toplote. Provjerite da li prozori dobro dihtuju, da li se ispod vrata osjeća promaja i da li su zavjese ili namještaj postavljeni tako da ometaju strujanje toplog vazduha.

Nemojte prekrivati unutrašnju jedinicu niti usmjeravati vazduh tako da vam neprekidno duva direktno u tijelo. Ako vam smeta strujanje, prilagodite položaj usmjerivača, vodeći računa da topao vazduh može da se rasporedi po prostoriji.

Klima može da bude efikasan način grijanja, posebno tokom blažih zimskih dana i u prostoriji u kojoj najviše boravite. Ipak, stvarna ušteda ne zavisi od jednog dugmeta na daljinskom, već od kombinacije pravilnog podešavanja, redovnog održavanja i kvaliteta izolacije doma

Rudnik i termoelektrana Ugljevik je van pogona zbog nedostatka uglja, što ozbiljno ugrožava energetski sistem Republike Srpske. Uprava krivi neriješene imovinsko-pravne odnose, ali se postavlja pitanje: da li je to pravi razlog zastoja ili uvod u mnogo teži scenario?

Dok kotlovi u Ugljeviku stoje, dva miliona tona uglja čeka netaknuto na polju „Istok 2“. Bageri ne mogu ući u ležište koje je od Rašida Serdarova otkupljeno za 240 miliona maraka. Iz uprave preduzeća, kao razlog navode neriješene imovinsko – pravne odnose.

„Struktura problema je različita – od nerealnih zahtjeva vlasnika u odnosu na procjene vještaka, do neriješenih imovinsko-pravnih odnosa unutar samih porodica. Imamo slučajeve gdje u kući živi porodica, a imovina se vodi na djedu čiji nasljednici, poput tetki, traže svoj dio, pa sve do napuštenih kuća u kojima niko ne živi, ali imaju čak 16 zakonskih nasljednika rasutih od Australije do Kanade.“, rekao je Žarko Novaković, direktor RiTE Ugljevik u telefonskom razgovoru za BN.

ZA SERDAROVA IMA NOVCA, ZA MJEŠTANE NEMA

Za Serdarova je novca bilo, ali za vlasnike imanja u Starom Ugljeviku – nema, kažu mještani Starog Ugljevika koji nisu htjeli pred kamere, ali su nam u telefonskom razgovoru odgovorili da su takva objašnjenja samo izgovor.

Podsjećaju da im je još u februaru obećana eksproprijacija, put i izgradnja novog bazena, ali do danas, kažu, nije ispoštovano ništa. A prije osam mjeseci, direktor Elektroprivrede u Ugljeviku je uvjeravao da mašine izlaze na teren i da kreće otkup zemljišta.

“OTKUPIĆE SE”

„Odluka je Vlade RS da ustupanjem koncesije Istok 2 ovo preduzeće ima perspektivu 20 i više godina i krećemo već od sutra, već su mašine RiTE Ugljevik na terenu za ovaj put, a krenućemo ovamo u Gajiće.

Sve što je ušlo u koncesiono polje Istoka 2, koji je svojevremeno bio u Komsaru, preuzima se dokumentacija i taj će se dio otkupiti, ali shodno napredovanju rudnika na lokalitetu Gajići i šire.“, izjavio je Luka Petrović, direktor Elektroprivrede Republike Srpske 4.2.2026. g. u Ugljeviku nakon sastanka sa mještanima Starog Ugljevika.

ŠTA JE PRAVI PROBLEM?

Da bi pristupili kopu od dva miliona tona uglja, potrebno je isplatiti oko tridesetak domaćinstava. Sve i da svako domaćinstvo košta po milion maraka, za potpunu isplatu trebalo bi 30 miliona.

Toliko će Republika Srpska potrošiti za samo deset dana uvoza struje, jer zastoj u Ugljeviku dnevno košta oko tri miliona maraka.

Zato se otvara logična sumnja da isplata mještana nije pravi problem, već uvod u mnogo teži scenario, upozorava poslanik Slaviša Marković.

„Ono što je evidentno je da RiTE Ugljevik na današnji dan duguje dobavljačima preko 150 miliona KM i neće to moći izmiriti iz svojih sredstava, i sad je realno očekivati da se pokrene stečaj u Termoelektrani Ugljevik i da se pojavi neki ‘spasilac’ u vidu Gocija Pavlovića koji će se pojaviti da otkupi potraživanja ponovo sličnom metodom kao što smo imali gospodina Stevanovića za IRB, slična je situacija bila i sa Aluminom – taj provjereni koncept će slijediti u Ugljeviku, a preko 2.000 ljudi će ostati bez posla.“

VEĆI UVOZ, VEĆE I CIJENE STUJE

Struje uveliko fali jer dnevna potrošnja u Srpskoj dostiže oko 10.000 megavat-časova, zbog čega uvoz već premašuje domaću proizvodnju, a to sa sobom neminovno nosi i poskupljenje struje. Iz resornog ministarstva, kao ni iz Vlade, nema ni glasa, a ne oglašava se ni uprava Elektroprivrede povodom najnovijeg zastoja u elektroenergetskom sektoru.

Uprkos tome, apsurd je da su Žarko Novaković i SNSD u Ugljeviku dobili ogromnu podršku birača – što jasno pokazuje da su građani postali saučesnici u gašenju ovog energetskog giganta. Narod, izgleda, tako hoće.