Najviše je bilo ovaca – 1.058.493, zatim svinja 444.167, goveda 389.445 i koza 61.772. Ukupni stočni fond u Bosni i Hercegovini u 2024. godini iznosio je oko dva miliona grla, pokazuju podaci iz Godišnjeg izvještaja iz oblasti poljoprivrede, ishrane i ruralnog razvoja. U odnosu na prethodnu godinu, broj svih vrsta stoke – osim koza – zabilježio je blagi rast.

Najviše je bilo ovaca – 1.058.493, zatim svinja 444.167, goveda 389.445 i koza 61.772.

Šta se dešava?

Broj muznih krava iznosio je 177.120, što je pad od 1% u odnosu na 2023. godinu. Ukupna proizvodnja sirovog mlijeka smanjena je za 5% i iznosila je 605 miliona litara. Najveći pad bilježi kravlje mlijeko, dok su količine ovčijeg i kozjeg mlijeka ostale nepromijenjene.

Federacija BiH proizvela je 313,7 miliona litara, Republika Srpska 285 miliona, a Brčko Distrikt 6,2 miliona litara. Tek 40–45% sirovog kravljeg mlijeka otkupljuju mljekare, dok ostatak završava u preradi na gazdinstvima ili na pijacama. U domaćim klaonicama zaklano je 76.110 svinja, 63.718 ovaca i 38.616 goveda. U odnosu na prethodnu godinu, broj zaklanih ovaca manji je za 24%, svinja za 18%, a goveda za 4%, što je dovelo do pada ukupne proizvodnje svježeg mesa za 11%.

Vrijednost izvoza mesa iz BiH iznosila je 20 miliona KM, dok je uvoz dostigao 266 miliona KM. Na pad domaće proizvodnje, posebno svinjskog mesa, značajno je uticala afrička svinjska kuga, koja je smanjila stočni fond i povećala cijene prasadi i tovnih svinja.

(Etto)

Evropska unija od 12. oktobra 2025. godine uvodi novi digitalni sistem ulaska i izlaska (EES) koji će zamijeniti dosadašnje pečatiranje pasoša. Ova promjena važi za sve građane zemalja van EU, uključujući Srbiju, BiH, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i samoproglašeno Kosovo. Umjesto pečata, putnici će prolaziti biometrijsku identifikaciju – fotografisanje lica, uzimanje otisaka prstiju i digitalnu registraciju ličnih podataka i informacija o putovanju.

Šta je EES i kako funkcioniše

Sistem EES prikuplja:

otiske prstiju

fotografiju lica

lične podatke i informacije o putovanju

Podaci će se bilježiti prilikom svakog ulaska i izlaska iz Šengenske zone. Cilj je modernizacija i unapređenje kontrole granica, brža provjera putnika, sprečavanje zloupotreba dokumenata i prekoračenja boravka.

Hrvatska prva uvodi EES na granicama
Kako je saopštio MUP Hrvatske, sistem je tehnički spreman i počeće da se primjenjuje na svim međunarodnim graničnim prelazima sa trećim zemljama, uključujući one prema Srbiji i BiH. To znači da će već od 12. oktobra svi putnici iz Srbije i BiH koji ulaze u EU preko Hrvatske prolaziti novu proceduru.

MUP Hrvatske upozorava da je moguće formiranje gužvi – posebno tokom turističke sezone – zbog dodatnog vremena potrebnog za registraciju biometrijskih podataka.

Savjeti za putnike iz regiona
Građanima se savjetuje da:

provjere važnost pasoša prije putovanja

budu spremni na fotografisanje i davanje otisaka prstiju

prate stanje na granicama putem Hrvatskog autokluba

EES i ETIAS – u čemu je razlika

Pored EES-a, EU uvodi i sistem ETIAS. Kod ETIAS-a se putnik prijavljuje online, plaća taksu od 7 evra i odobrenje važi tri godine. Kod EES-a, registracija se radi pri svakom ulasku u EU, ali se ništa ne plaća.

Postepena primjena

Novi sistem će se uvoditi postepeno tokom šest mjeseci. Nakon tog perioda, pečati u pasošima više neće postojati – svi podaci biće digitalno evidentirani.

Ovo će posebno uticati na građane koji često putuju u EU zbog posla, studija ili posjeta porodici, jer će procedure biti detaljnije, ali i sigurnije.

(Agencije)

Tržište iznajmljivanja stanova u BiH posljednjih mjeseci bilježi dramatičan rast cijena, pa tako danas u većim gradovima, poput Sarajeva, Mostara ili Banjaluke, za dvosoban ili trosoban stan vlasnici traže i 1.000 KM mjesečno, uz obavezno plaćanje režijskih troškova.
Prije samo nekoliko godina, cijene najma za slične stanove bile su i do 40 odsto niže. Danas, međutim, usljed opšte inflacije, rasta cijena nekretnina i visoke potražnje, tržište najma postalo je gotovo nedostupno za prosječnog građanina.

Komentari na društvenim mrežama jasno pokazuju ogorčenje javnosti – mnogi tvrde da ovakve cijene može pratiti samo onaj ko zarađuje 4.000 do 5.000 KM mjesečno, dok većina zaposlenih, s prosječnom platom od oko 1.500 KM, nema realne šanse da priušti ovakav trošak.
– Stan za 1.000 KM mjesečno plus režije znači da na krov nad glavom odlazi skoro cijela prosječna plata u BiH. To nije luksuz, to je osnovna potreba, a postala je privilegija – poručuju građani.

Stručnjaci za tržište nekretnina ističu da se situacija dodatno pogoršava zbog sve većeg broja nekretnina koje se iznajmljuju na kratkoročnoj bazi turistima, dok dugoročni zakupci ostaju u drugom planu.

Rješenja vide u poreskim olakšicama za dugoročni najam, većoj gradnji stanova za tržište iznajmljivanja, te strožim pravilima za kratkoročne platforme, piše Crna hronika.

(Crna hronika)