Bosna i Hercegovina je i zvanično završila na sivoj listi Manivala zbog neispunjenih obećanih reformi u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma.

O ovoj odluci delegacija Ministarstva bezbjednosti BiH zvanično je obaviještena jutros u Parizu, tokom plenarnog sastanka FATF-a (Financial Action Task Force).

O statusu države obaviještene su i najviše bh. institucije, uključujući predsjedavajuću Savjeta ministara Borjanu Krišto. Kako bi se pokušao ublažiti ovaj status, u petak je održana hitna telefonska sjednica na kojoj je Krišto ovlaštena da u ime Savjeta ministara potpiše Pismo o političkoj opredijeljenosti. Time se BiH obavezala na prihvatanje i pravovremenu provedbu Akcijskog plana FATF-a, objavio je Raport.

Iako je situacija ozbiljna, BiH je dobila šansu da kroz ispunjavanje 13 konkretnih uslova (akcija) u naredne dvije godine popravi svoj status. Među ključnim zahtjevima nalaze se usvajanje izmjena Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom, te uspostavljanje registra stvarnih vlasnika, što je problem koji država godinama ne uspijeva riješiti.

Ulazak na sivu listu u praksi ne znači samo politički ili diplomatski neugodan status. Posljedice su vrlo konkretne i direktno se odražavaju na ekonomiju. Finansijske transakcije sa inostranstvom postaju sporije i skuplje, banke uvode dodatne kontrole, a strani investitori u pravilu povećavaju oprez ili odgađaju ulaganja. Stručnjaci upozoravaju da ovakav status povećava troškove zaduživanja države i privatnog sektora, dok građani i privreda u konačnici plaćaju cijenu kroz skuplje usluge i otežane međunarodne transfere.

Podsjećamo, BiH je posljednji put na sivoj listi Manivala bila 2015. godine, a izlazak sa nje trajao je pune tri godine, sve do 2018. godine.

Rudari rudnika Kakanj, Zenica i „Abid Lolić“ stupili su u generalni štrajk i radnički neposluh zbog neisplaćenih plata.

Rudari tri rudnika u Bosni i Hercegovini stupili su u generalni štrajk zbog neisplaćenih plata i teških uslova rada. Proizvodnja je zvanično obustavljena u pogonima RMU Kakanj, RMU Zenica, te RMU “Abid Lolić” – Han Bila.

Jutros je kulminiralo u rudniku “Abid Lolić” u Han Biloj, gdje su komorati potpuno zaustavili trake i odbili sići u jame jer još uvijek nisu dobili zarađenu platu za mjesec maj. Kako ističu, situacija je postala neizdrživa i na ovaj potez su bili primorani kako bi prehranili svoje porodice.

U Zenici spavaju na podu doma
Ništa bolja situacija nije ni u Zenici. Iako je RMU Zenica u fazi zatvaranja, agonija preostalih radnika se nastavlja. Zenički rudari tako nisu primili topli obrok za mart, kao ni plate za april i maj.

Rudari su prethodnu noć proveli u sindikalnom domu. Radnici su su proveli spavajući na podu prostorija doma, poručivši da odatle ne idu dok im se ne isplati ono što su pošteno zaradili.

U štrajk su stupili i radnici Rudnika mrkog uglja Kakanj, kojima takođe kasni majska plata. Da stvar bude gora, ovo je već četvrti mjesec zaredom kako uprava ovog rudnika kasni sa isplatama, a radnicima u ovom trenutku niko ne može da potvrdi kada bi novac uopšte mogao leći na njihove račune.

Rudari poručuju da se proizvodnja u sva tri rudnika neće pokrenuti sve dok se ne ispune njihovi jasni zahtjevi i ne isplate zaostala dugovanja.

U Bosni i Hercegovini počela je berba borovnica i malina, trenutno najprofitabilnijih voćarskih kultura. Preživjele su mrazeve, rod je dobar, a ni prodaja nije problem.

Maline su duže vrijeme imale slabu otkupnu cijenu pa je mnogo zasada iskrčeno. Međutim, sirotinjska voćka, kako je zovu, posljednje dvije godine bilježi veliki rast što se tiče otkupne cijene, piše Agroklub.

Posljedica manjka ponude na tržištu, nedostatka radne snage i nepovoljnih vremenskih uslova, zbog čega najbolje prolaze malinari koji izbjegnu proljećne mrazeve.

Dobri prinosi
Berba malina je počela, a ove godine, prinosi se kreću od 500 kilograma pa i do tone po dunumu. Otkupna cijena je od 12 KM pa čak i 15 KM po kilogramu. Uz to, kvalitet je odličan, nije bilo jakog napada bolesti i štetočina, a bilo je i padavina, ravnomjerno raspoređenih do berbe.

Oni voćari koji su odlučili da ne prekinu s proizvodnjom malina sad ubiru plodove svog rada, a slično je i sa proizvođačima borovnica, koja bilježi i najveći rast što se tiče novih površina.

Još nije došlo do zasićenja tržišta ovom voćkom, što se može zahvaliti i činenici da borovnica u našim krajevima dolazi dvije sedmice ranije u odnosu na onu iz Poljske, koja je najveći proizvođač, pa se lako može prodati na domaćem, a ako bi se proizvođači bolje organizovali, i na inostranom tržištu.

Ima i organskih borovnica
Prinosi takođe dolaze i do tone po dunumu. Prodajne cijene kreću se od 14 pa čak i 20 KM po kilogramu, za organsku borovnicu.

Ova kultura nije teška što se tiče zaštite pa se sve više proizvođača odlučuje za organsku proizvodnju, zbog čega je i prodajna cijena nešto viša.

Očekuje se da će se i u narednim godinama nastaviti trend rasta površina pod borovnicom u cijeloj BiH.

Sad je do proizvođača da se bolje organizuju i pokušaju izlazak na inostrano tržište jer bi otkupna cijena, koja bi bila u evrima, donijela još veći profit.