Početkom ove školske godine među roditeljima čiji mališani idu u vrtiće ali i pedijatrima postojala je velika dilema da li ljekarsko uvjerenje koje se dostavlja predškolskim ustanovama treba da sadrži i vakcinalni status djeteta.

Naime, nacrtom Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju bilo je predviđeno da ljekarsko uvjerenja koje se dostavlja vrtićima sadrži i informacija o vakcinalnom statusu djeteta. Takav nacrt zakona bio je i usvojena i nakon toga uslijedile su javne rasprave o predloženim rješenjima.

U toku javnih rasprava Predškolska ustanova Klub za djecu „Kockalone“ iz Istočna Ilidže predložio je da se u članu 36. pomenutog zakona izbriše da se upis djece u ustanovu vrši na osnovu ljekarskog uvjerenja koji sadrži vakcinalni status djeteta.

U izvještaju sa javnih rasprava navedeno je da je ta primjedba prihvaćena.

– Upis djece u ustanovu vršiće se na osnovu ljekarskog uvjerenja kojim će se navesti da su ispunjeni uslovi za boravak djeteta u kolektivu u skladu sa propisima kojima se uređuje zdravstvena zaštita i zaštita stanovništva od zaraznih bolesti – stoju u izvještaju sa javnih rasprava.

Nakon okočanih javnih rasprava, Vlada Republike Srpske usvojilaje prijedlog Zakona o predškolskom vaspitanju i obrazovanju, a koji će se naći pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske na sjednici najavljenoj za 4. novembar.

Kik-boks klub Derventa ostvario je veliki uspjeh na 19. WAKO Balkan openu, koji je održan 24. i 25. oktobra u Tešnju, osvojivši čak tri zlatne medalje.

Na ovom prestižnom takmičenju nastupilo je 404 borca iz 86 klubova i 13 zemalja, dok je Derventu predstavljalo troje takmičara – i svi su se vratili sa najsjajnijim odličjem.

Zlatne medalje osvojili su Lazar Nović, Kristijan Nović i Nikola Ilić. Lazar Nović, kao mlađi junior, trijumfovao je u kategoriji do 60 kilograma u disciplini low kick.

Njegov klupski kolega Kristijan Nović, takođe mlađi junior, bio je najbolji u kategoriji do 71 kilogram u disciplini full contact.

Treću zlatnu medalju donio je Nikola Ilić, koji je u konkurenciji mlađih juniora slavio u kategoriji do 63,5 kilograma u low kicku, pišu “Nezavisne“.

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život

Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izlječenja. Njene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć iscjeljenja.

Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.
U srpskom narodu, najpoznatiji običaji vezani za ovaj praznik podrazumevaju uzdržavanje od teških kućnih poslova, naročito pranja veša i šivenja, paljenje tamjana i sveće, kao i sečenje slavskog hleba i vina u porodicama kojima je Sveta Petka krsna slava.

Posebno je zanimljivo čuvanje mrvica slavskog kolača, koje domaćice posipaju po kući ili stavljaju pod jastuk, jer se veruje da donose dobar san i dobru vest. Prema narodnom verovanju, devojke koje to učine mogu u snu videti budućeg muža. Takođe, veruje se da bi devojčicama na ovaj dan trebalo obući nove haljinice, kako bi ih cele godine pratila sreća.

Za Svetu Petku vezana je i tradicija lekovitih izvora i vode (najpoznatije na Beogradskoj tvrđavi, Kalemegdanu). Vernici se umivaju i piju tu vodu verujući u njenu moć ozdravljenja, naročito kod bolesti očiju. Zaštitnica žena i doma, čuvarka dece, starijih i bolesnih, u narodu je poštovana kao kućna svetiteljka koja drži porodicu na okupu.