U BiH je u februaru blokirano 106.486 računa poslovnih subjekata, za osam više nego krajem prethodnog mjeseca, objavila je Centralna banka BiH.

Do juče je 58.221 firma imala blokiran bar jedan račun, što je više za 62 firme u odnosu na prethodni mjesec.

I u ovom mjesečnom izvještaju o blokiranim računima u Registru transakcionih računa Banke, koji sadrži 4.308 stranica, četiri više nego u prethodnom mjesecu, navedena su pravna lica iz različitih oblasti – privredna preduzeća, opštine, zadruge, sportske i zdravstvene organizacije, agencije, udruženja, te subjekti koji se bave uslužnim djelatnostima.

Zaključno sa krajem januara, bilo je blokirano 106.478 računa poslovnih subjekata, dok je 58.159 firmi imalo blokiran bar jedan račun.

U prvom izvještaju Centralne banke objavljenom početkom novembra 2012. godine, broj blokiranih računa poslovnih subjekata u BiH iznosio je 58.038, dok su 35.694 firme imale bar jedan blokiran bankarski račun, prenosi Srna.

Prema podacima Centralne banke BiH gotovinski krediti stanovništvu na kraju prošle godine bilježe porast od 8 odsto u odnosu na godinu ranije, a stambeni rast od 14 odsto.

Gotovinski krediti stanovništvu bilježe porast na kraju 2024. godine od 662 miliona KM ili 8 odsto i iznose 9,32 milijarde KM na kraju 2024. godine, dok stambeni krediti stanovništvu bilježe porast od 382 miliona KM ili 14 posto i iznose 3,10 milijardi KM, respektivno – potvrđeno je Feni iz Centralne banke BiH.

Napominju da ukupni krediti koje su banke plasirale stanovništvu na kraju 2024. godine iznose 12,88 milijardi KM ili 49,9 odsto od ukupno plasiranih kredita svim domaćim sektorima. Ovi krediti bilježe porast na godišnjem nivou od 1,10 milijardi KM ili 9,3 odsto.

Iz banke dalje pojašnjavaju da nenamjenski ili gotovinski krediti stanovništvu na kraju decembra 2024. godine sudjeluju u ukupnim kreditima sa 71,2 odsto i bilježe rast od 8 odsto u odnosu na kraj 2023. godine i iznose 9,32 milijarde KM u odnosu na 8,59 milijardi KM na kraju prethodne godine.

Nadalje, stambeni krediti sudjeluju s 3,10 milijardi KM ili 24 odsto u ukupnim kreditima i bilježe porast na kraju decembra 2024. godine u poređenju s krajem 2023. godine od 382 miliona KM ili 14 odsto.

Preostalih oko 5 odsto kredita se odnosi na kredite za kupovinu automobila, kredite po kartičnom poslovanju i kredite za poduzetništvo, prenosi Fena.

Blage oscilacije u kretanju kamatnih stopa
Prema posljednjim raspoloživim podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine za decembar 2024. godine, nominalne kamatne stope za kredite stanovništvu kod banaka u BiH bilježe blage oscilacije.

Fiksne kamatne stope na ostale ili gotovinske kredite stanovništvu u KM valuti, bilježe blago smanjenje kamatnih stopa, koje je najizraženije za kredite ročnosti preko 1 do 5 godina, s 5,854 odsto na kraju 2023. godine na 5,335 odsto na kraju 2024. godine.

Kamatne stope na stambene kredite u KM valuti bilježe pad kod kredita s promjenjivom kamatnom stopom sa 4,982 odsto na 4,280 odsto, na godišnjoj razini. Krediti s fiksnom kamatnom stopom ročnosti preko 10 godina bilježe rast sa 3,793 odsto na kraju 2023. godine na 3,918 odsto na kraju 2024. godine.

Slično je i s kamatnim stopama za kredite poduzećima koje također bilježe blage oscilacije.

Tako je zabilježeno povećanje kamatnih stopa na kredite poduzećima do iznosa 0,25 miliona EUR, s fiksnom kamatnom stopom ročnosti preko 1 do 5 godina sa 4,651 odsto na kraju 2023. godine na 5,163 odsto na kraju 2024. godine, kao i kod kredita poduzećima iste ročnosti, s promjenjivom kamatnom stopom, na iznose preko 1 milijun EUR sa 4,192 odsto na kraju 2023. godine na 4,933 odsto na kraju 2024. godine.

Krediti poduzećima preko 1 milion EUR, s fiksnom kamatnom stopom također bilježe porast kamatnih stopa na godišnjoj razini dok je pad zabilježen kod određenih kategorija kredita poduzećima, s promjenljivom kamatnom stopom.

Dakle, nema izražene tendencije pada kamatnih stopa po svim kategorijama kredita zaključno s krajem 2024. godine, nego tek po određenim kategorijama kredita, prenosi Biznis.ba.

Na društvenim mrežama, naročito na TikToku, sve češće se pojavljuju kojekakvi izazovi u kojima korisnici pozivaju jedni druge da učestvuju, a koji mogu biti i životno opasni.

Posljednji u nizu nazvan je “Paracetamol Challenge” i podstiče djecu da uzimaju što veće količine ovog lijeka.

Naime, maloljetnici se ohrabruju da konzumiraju velike količine paracetamola kako bi izazvali hospitalizaciju i izbjegli odlazak u školu.

Kako ljekari upozoravaju, prekoračenje preporučene dnevne doze može dovesti do otkazivanja jetrene funkcije, što može imati kobne posljedice.

Tatjana Vilendečić, direktorica OŠ “Vuk Stefanović Karadžić” Banjaluka, kazala je za “Nezavisne novine” da su u ovoj školi čuli za novi izazov koji se širi među đacima, te je istakla da su upozorili nastavnike da se povede malo više računa o samom ponašanju djece.

“Zasad nemamo prijava, ali predostrožnosti nikada nije dosta, budući da su nedavno među osnovcima isto vladali takođe opasni izazovi, kao što je stavljanje petardi u usta, ali i Supermen izazov”, kazala je Vilendečićeva.

Kako je rekla, mora se apelovati više na roditelje da rade sa djecom, te da im i zabrane neke sadržaje na društvenim mrežama.

Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije, za “Nezavisne novine” ističe da oni kao obrazovana ustanova imaju saznanje da se među đacima šire novi izazovi.

“Pojačane su mjere po školama, odjeljenske starješine dobile su zadatak da isprate ponašanje djece”, kazao je Blagojević.

Kako je rekao, zasad su obaviješteni razrednici da razgovaraju sa djecom, pa je istakao da je ostalo na nastavnom osoblju da o tome razgovara dalje sa roditeljima.

Sociolog Vladimir Vasić kazao je za “Nezavisne novine” da treba da se pojača rad službi u školama, odnosno psihologa.

“Očigledno se ne radi o TikTok izazovima, nego se radi o djeci koja imaju problema druge prirode”, kazao je Vasić.

Dodao je da djeci treba otvoreno reći šta bi moglo da im se dogodi ako to rade.

“Potrebno je otvoreno razgovarati sa djecom kakve su posljedice tog problema, igrati otvorenih karata, pričati im kakvi su uzroci, kakve su posljedice, a ne ‘šminkati’ problem”, kazao je Vasić.

Kako je rekao, današnja djeca imaju pogrešne uzore, a pogotovo po društvenim mrežama, ali su djeci godinama i pogrešni autoriteti, te kako je istakao Vasić, to sada dolazi na naplatu.

Kako je pojasnio, pored nastavnika veliku ulogu igraju i roditelji, koji moraju da znaju kako se djeca ponašaju, kakve su im navike.

“Da li djeca uopšte piju te tablete, ili ne, pošto je to primarni zadatak samih roditelja da znaju šta djeca rade”, kazao je Vasić.

Podsjetimo, u decembru prošle godine je osmoro djece na području Banjaluke i Laktaša povrijeđeno tokom izvođenja “Supermen izazova” na TikToku. Učenica petog razreda Osnovne škole “Sveti Sava” u banjalučkom naselju Lauš tokom ovog izazova slomila je obje ruke.

Miroslav Popržen, direktor Osnovne škole “Sveti Sava”, koji je i predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije, rekao je tada za “Nezavisne novine” da je ovaj nemili incident rezultat Tik Tok izazova koji su djeca izvodila u školi.

Nezavisne novine