U svijetu se danas obilježava Međunarodni dan pismenosti, a ove godine navršava se 60 godina otkako ga je Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESKO) proglasila.

Prema najnovijim podacima UNESKO-a, najmanje 739 miliona ljudi starijih od 15 godina širom svijeta i dalje nema osnovne vještine pismenosti.

Ovogodišnji Međunarodni dan pismenosti obilježava se pod sloganom „Pismenost za ljude, planetu i prosperitet”, kojim UNESKO ukazuje na značaj pismenosti za uključivanje ljudi u društvo, održivi razvoj, bolje životne mogućnosti i ekonomski napredak.

Četvoro od 10 djece ne dostiže minimalni nivo čitanja
Podaci UNESKO-a pokazuju da, uprkos napretku ostvarenom tokom proteklih decenija, problem nepismenosti i dalje pogađa veliki broj ljudi.

Četvoro od 10 djece ne dostiže minimalni nivo sposobnosti čitanja, dok je tokom 2023. godine 272 miliona djece i adolescenata bilo van škole.

UNESKO upozorava da su pismenost i pristup obrazovanju od ključnog značaja za razvoj pojedinaca, ali i za napredak cijelih društava.

Skup organizuju UNESKO i Vlada Meksika, a biće posvećen razgovorima o napretku i izazovima u oblasti pismenosti, kao i konkretnim politikama i rješenjima za njeno unapređenje širom svijeta.

U okviru dvodnevnog programa biće održana i ceremonija dodjele šest međunarodnih nagrada UNESKO-a za pismenost, kojima se odaje priznanje istaknutim programima iz različitih dijelova svijeta.

Pismenost je osnovno ljudsko pravo
UNESKO ističe da je tokom proteklih šest decenija ostvaren značajan napredak, ali da pismenost i dalje predstavlja osnovno ljudsko pravo i jedan od ključnih preduslova za mir i održivi razvoj.

Međunarodni dan pismenosti UNESKO je proglasio 1966. godine, na 14. zasjedanju Generalne konferencije te organizacije.

Obilježava se 8. septembra kako bi se međunarodna zajednica podsjetila na značaj pismenosti za pojedince, zajednice i društva, piše Glas Srpske.

Jedna od najvećih firmi namjenske industrije u Bosni i Hercegovini, “Igman” Konjic, privremeno će danas, 8.septembra obustaviti proizvodnju zbog problema s vodosnabdijevanjem.

Kako je saopšteno  iz kompanije, tehničke poteškoće u vodosnabdijevanju dovele su do nedostatka vode i pražnjenja raspoloživih bazena, zbog čega nije moguće organizovati redovan rad proizvodnih pogona.

Naime, proizvodni procesi u “Igmanu” zahtijevaju kontinuiran dotok vode, pa u trenutnim okolnostima proizvodnja ne može biti nastavljena, piše Biznis info.

Iz kompanije navode da su u stalnom kontaktu s JKP Vodovod i kanalizacija Konjic, čije ekipe rade na otklanjanju kvara i stabilizaciji mreže.

Prema trenutnim očekivanjima, vodosnabdijevanje bi trebalo biti normalizovano tokom utorka, dok je povratak radnika i nastavak proizvodnje planiran za srijedu, 9. septembra. Dakle, ukoliko kvar bude otklonjen prema planu, riječ je o kratkotrajnoj obustavi proizvodnje.

“Igman” Konjic jedan je od najvećih proizvođača municije u Bosni i Hercegovini i jedna od ključnih kompanija domaće namjenske industrije. Kompanija zapošljava oko 1.300 radnika, a najveći dio svojih proizvoda plasira na strana tržišta.

(Biznisinfo)

Američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy razvija plan za izgradnju velikog data centra u Bosni i Hercegovini, investicije čija bi vrijednost mogla premašiti milijardu KM.

Ali šta zapravo znači izgradnja ovakvog objekta, zašto mu je potrebno toliko električne energije i zbog čega se danas širom svijeta ulažu milijarde u data centre?

Kako je objavio BiznisInfo.ba, planove za realizaciju projekta potvrdio je direktor kompanije AAFS u BiH Amer Bekan. Iz kompanije su naveli da je projekat još u fazi razvoja te da je njegova dalja realizacija povezana s razvojem projekta Južne gasne interkonekcije. Prema trenutno dostupnim informacijama, riječ je o data centru snage oko 100 MW, koji bi trebalo da bude smješten na području Mostara.

Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 530 miliona evra, odnosno više od milijardu KM. Već planirana snaga pokazuje da se ne radi o običnom objektu s nekoliko servera, već o velikoj tehnološkoj infrastrukturi.

Šta je zapravo data centar

Najjednostavnije rečeno, data centar je posebno projektovana zgrada ili kompleks objekata u kojima su smješteni serveri i druga računarska i mrežna oprema.

Na tim serverima čuvaju se i obrađuju ogromne količine podataka. Data centri stoje iza brojnih usluga koje svakodnevno koristimo, od internet stranica i aplikacija do cloud servisa, finansijskih sistema, poslovnih programa i, sve više, vještačke inteligencije.

Umjesto klasičnih proizvodnih mašina kakve možemo vidjeti u fabrici, srce data centra čine redovi servera koji neprekidno rade i obrađuju podatke.

Eksplozivan razvoj vještačke inteligencije i cloud tehnologija dodatno povećava potrebu za takvim kapacitetima, zbog čega su data centri postali jedna od važnijih novih kategorija velikih infrastrukturnih i tehnoloških investicija.

Zašto mu treba toliko energije

Velika razlika između data centra i mnogih drugih tehnoloških objekata jeste ogromna potreba za električnom energijom.

Serveri rade 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici. Osim električne energije potrebne za njihov rad, energiju troše sistemi za hlađenje, napajanje, sigurnost i druga prateća infrastruktura.

Zato je planiranih 100 MW jedan od najvažnijih podataka o projektu.

Data centar takvih razmjera ne može se graditi bez jasnog odgovora na pitanje odakle će dugoročno dobijati dovoljno pouzdane energije. Upravo tu dolazi do izražaja veza ovog projekta s drugim planovima AAFS-a u BiH.

Veza s Južnom interkonekcijom

AAFS je već iskazao interesovanje za realizaciju velikih infrastrukturnih i energetskih projekata u BiH, među kojima su Južna gasna interkonekcija i gasne elektrane.

Kompanija je i dalju realizaciju projekta data centra povezala s razvojem Južne interkonekcije.

To, međutim, ne znači da je potvrđeno da će neka buduća gasna elektrana direktno proizvoditi električnu energiju za data centar. Tehnički detalji projekta još nisu objavljeni.

Jasno je, ipak, zašto su energetika i data centar usko povezani. Za objekat planirane snage od oko 100 MW potrebno je obezbijediti veliki, stabilan i kontinuiran izvor električne energije.

Zbog toga će način snabdijevanja centra električnom energijom biti jedno od ključnih pitanja kada AAFS objavi detaljnije tehničke podatke.

Otvara i ekološka pitanja

Velika potrošnja električne energije nije jedino pitanje koje prati izgradnju data centra ovih razmjera.

Jedno od ključnih pitanja biće način hlađenja servera. Veliki broj servera proizvodi mnogo toplote, zbog čega sistemi za hlađenje mogu zahtijevati značajne količine energije, a pojedine tehnologije i velike količine vode.

Evropska komisija upravo potrošnju električne energije i vode navodi među važnim ekološkim pitanjima vezanim za ubrzani razvoj data centara. Uticaj na životnu sredinu zavisi i od izvora električne energije, odnosno od toga u kojoj mjeri se za rad centra koriste fosilna goriva ili izvori s manjim emisijama.

Tu su i druga pitanja, poput elektronskog otpada, korištenja zemljišta i izgradnje prateće elektroenergetske infrastrukture.

Zbog toga će za projekat u Hercegovini, osim pitanja odakle će dolaziti potrebna električna energija, biti važno znati kakav je sistem hlađenja planiran, koliko bi vode mogao da koristi i iz kojeg izvora bi ona bila obezbijeđena.

AAFS za sada nije objavio te tehničke detalje, pa se još ne može govoriti o konkretnom uticaju planiranog centra na životnu sredinu.

Mnogo više od zgrade pune servera

Za BiH značaj ovakve investicije ne bi se ogledao samo u njenoj vrijednosti.

Veliki data centri zahtijevaju razvijenu optičku infrastrukturu, pouzdano snabdijevanje električnom energijom, napredne sigurnosne sisteme i specijalizovano održavanje.

Takva infrastruktura može biti značajna i za telekomunikacijske kompanije, pružaoce cloud usluga, softverske kompanije i druge tehnološke firme.

Drugim riječima, investicija u data centar može povući i ulaganja u energetsku, telekomunikacijsku i digitalnu infrastrukturu koja može biti korisna i ostatku privrede.

Otvara se i pitanje fizičke lokacije podataka. Razvoj ozbiljne domaće infrastrukture ovog tipa mogao bi omogućiti da se dio podataka i digitalnih usluga smješta u BiH ili neposrednom okruženju, umjesto isključivo u velikim evropskim centrima.

To samo po sebi ne znači digitalni suverenitet, ali predstavlja infrastrukturu na kojoj se takve politike mogu razvijati.

Hrvatska već razvija mnogo veći projekat

Koliko se brzo razvija tržište data centara pokazuje i projekat Pantheon AI u susjednoj Hrvatskoj.

Na području Topuskog razvija se veliki data i AI centar čiji bi ukupni kapacitet u konačnoj fazi mogao dostići 1 GW, odnosno deset puta više od 100 MW koliko se trenutno spominje za projekat u Hercegovini.

Hrvatski operator prenosnog sistema HOPS u julu 2026. odobrio je tehničko rješenje za priključenje projekta na elektroenergetsku mrežu.

Za potrebe projekta predviđena je i velika prateća infrastruktura vrijedna više od 500 miliona evra, uključujući oko 280 kilometara novih dalekovoda, trafostanicu od 400 kV, optičku infrastrukturu i puteve.

Primjer iz Hrvatske pokazuje da izgradnja data centra takvih razmjera nije samo tehnološka investicija. Ona zahtijeva velika ulaganja u proizvodnju i prenos električne energije, telekomunikacije i drugu infrastrukturu, ali istovremeno otvara pitanja potrošnje energije, vode i uticaja na životnu sredinu.

Šta još ne znamo o projektu u BiH

Ukoliko projekat AAFS-a bude realizovan u najavljenom obimu, investicija procijenjena na oko 530 miliona evra predstavljala bi jedan od najvećih pojedinačnih tehnoloških projekata u BiH.

Ipak, projekat je još u razvojnoj fazi i brojna važna pitanja ostaju otvorena.

Još nisu poznati konačna lokacija, način snabdijevanja električnom energijom, sistem hlađenja i potencijalna potrošnja vode, tehnološki partneri, rok početka gradnje niti konačan obim i vrijednost investicije.

Iz AAFS-a su za BiznisInfo.ba poručili da će detalje predstaviti kada projekat dostigne odgovarajući stepen zrelosti i budu definisani njegovi ključni tehnički i razvojni elementi.