Pacijenti i predstavnici Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika Republike Srpske okupili su se u ponedjeljak ispred Dijaliznog centra u UKC RS te su zatražili smjenu uprave i v.d. direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju RS, nakon što su im, kako tvrde, životi bili ugroženi zbog višemjesečne nestašice lijeka erotropoetina (binokrit).

Šta pacijenti tvrde da je nedostajalo u dijaliznim centrima
Eritropoetin (binokrit)
Flasteri i šprice
Fiziološki rastvor
Antibiotici
Kalcijum-karbonat
Ampule ketonala
Vitamini B i C
Rocatrol
Lijek neophodan za hemoglobin
Inače, ovaj lijek je neophodan da bi pacijentima hemoglobin bio iznad 100. Iako su, navode, nakon što su obavijestili javnost o problemima u kojima su se našli, nadležni počeli nabavljati lijekove, oni neće odustati od svojih zahtjeva, a još juče su počeli prikupljati potpise za smjenu gore pomenutih.

“Mi smo u dopisu od 11. maja obavijestili predsjednika Vlade Republike Srpske, ministra zdravlja i socijalne zaštite te direktora Fonda zdravstvenog osiguranja RS da ćemo prikupiti 30.000 potpisa, a vjerujem da ćemo prikupiti i više”, rekao je Aleksandar Radun, predsjednik Udruženja dijaliziranih, transplantiranih i hroničnih bubrežnih bolesnika Republike Srpske.

Erotropoetin ključan za život
Mile Jokanović iz Banjaluke, koji je već 23 godine dijalizni pacijent, ispričao je da još od Nove godine ima intenzivnije problema sa hemoglobinom.

“Koliko ja znam, erotropoetina je bilo samo u januaru, a on nam je ključan za život. Meni je najniži hemoglobin bio 68 i tada sam morao odjednom primiti četiri doze transfuzije krvi, a do sada sam primio osam”, rekao je Jokanović i dodao da nije u pitanju nestašica samo jednog lijeka.

“Evo, na primjer, u ponedjeljak nije bilo leksilijuma, kalcijuma itd.”, dodaje.

Nedostajala čak i najjeftinija oprema
Radun napominje da je do prije 10 dana nedostajala čak i najjeftinija oprema, flasteri i šprice, kao i kalcijum-karbonat, koji se pacijentima daje da nose kući.

“Takođe, nisu imali ni kontrolok, antibiotike. U jednom momentu se desilo da nije bio ni fiziološkog rastvora, pa su morali da zajme iz UKC RS, a bez njega se pacijenti ne mogu isključiti sa aparata, jer im se mora vratiti krv u sistem. Takođe, nije bilo ni ampula ketonala, a kad je jedan pacijenti htio da kupi i donese, nisu mu dali. Nedostajao je i vitamin B, C, kao i rocatrol. Na sve to sam ukazivao”, rekao je Radun.

Pojašnjava da je binokrit dolazio u tragovima, što pokazuju krvne slike pacijenata. “Od pet lijekova koji se nalaze na tržištu, oni su nabavili najgore. Ali da je bar njega bilo redovno, onda se to ne bi desilo sa hemoglobinom kod ljudi”, dodao je.

Pacijenti u Bijeljini
Naveo je da su pacijenti u Bijeljini prvi protestovali.

“Tamo je za ova četiri mjeseca došlo samo 500 doza binokrita, što je dovoljno za 10 dana, a šta je sa ostalim mjesecima? Tamo je 166 pacijenata, s tim da su nekima dobre krvne slike. Zvali su me da kažu da im se vrti, imaju zamor itd. Takođe, nedostajali su i dijalizatori stotke, a to je po površini najbolji dijalizator da bi što bolje očistio organizam od negativnih tvari”, kazao je Radun i dodao da je njih 166 prikupilo potpise, ali i još 1.453 potpisa porodica, komšija.

Pored svih tih problema, kaže Radun, Zavod je odlučio da smanji hemodijafiltraciju.

“To je kvalitetnija dijaliza koja je trajala zadnjih 15 godina i sada hoće da smanje na običnu hemodijalizu, i to za 20 odsto, jer su niskoprosječni dijalizatori mnogo jeftiniji”, ističe Radun.

Za sve njegove iznesene tvrdnje, kako kaže, znali su doktori, sestre, direktori, i njima su to prijavljivali, ali sada o tome ne žele pričati.

Staje i prevoz dijaliznih pacijenata
Prema njegovim riječima, od petka, 29. maja, staje i prevoz dijaliznih pacijenata na području gradova Banjaluka i Laktaši i pokretnih i nepokretnih, jer Zavod nije platio firmama koje prevoze.

Radun je potvrdio da je prošlog četvrtka nezvanično sjedio i pričao sa ministrom Šeranićem, kao i da se ranije čuo putem telefona sa Goranom Topićem, v.d. direktora Zavoda za dijalizu i transplantaciju Republike Srpske.

“Mi sada pitamo zašto nas niko od institucija nije zvanično pozvao, već je sve nezvanično. Ne zanimaju nas razlozi, jer pacijenti žele da imaju ono što im treba, a to već FZO RS finansira. Oni sada pravdaju da su kasno krenuli tenderi, i šta sad, mi treba da umiremo dok oni čekaju na tender”, naglašava Radun.

Poručuje da njihovi životi, bar prema reakciji nadležnih, vrijede jednu kutiju šibica.

“Neka izađu, kažu to, isključe dijalizu, pa neka ljudi umru dostojanstveno”, kaže Radun, uputivši nadležnima pitanje zašto ih nisu pozvali na sastanak koji je Zavod održao u petak u Doboju.

On je tom prilikom naveo da je zbog svega bilo pritisaka na njega.

“Bog je slobodu dao za čovjeka”
“‘Dobronamjerno’ mi kažu da je to ozbiljna stvar i da gledam svoja posla, kao pusti to. Ja im mogu samo reći da je moj život bitniji od 800 života te ću ići do kraja”, ističe.

I za kraj, Radun je citirao Šantića: “Mi znamo sudbu i sve što nas čeka, no strah nam neće zalediti grudi! Volovi jaram trpe, a ne ljudi, Bog je slobodu dao za čovjeka.”

“Lijek sada dostupan za sve pacijente”
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS navode da su hitno reagovali na navode hemodijaliznih pacijenata o privremenoj nestašici lijeka eritropoetin, te da je, prema informacijama Zavoda, lijek sada dostupan za sve pacijente.

Dodaju da već godinama održavaju redovne kontakte sa Udruženjem i njihovim predsjednikom Aleksandrom Radunom, koji je i povodom pomenutog dopisa Udruženja u prethodnim danima više puta telefonski razgovarao sa ministrom Šeranićem, te su 21. maja obavili i sastanak u Ministarstvu.

“Ni u jednom trenutku nije obustavljeno pružanje usluga hemodijalize, a zdravstveni radnici u svim dijaliznim centrima u Republici Srpskoj od početka su ulagali napore kako bi pacijenti dobili ovu zdravstvenu uslugu”, saopštili su iz Ministarstva.

Navode da je dogovoreno da se Zavod sa svojim potrebama uskladi sa centralizovanom nabavkom lijekova Fonda zdravstvenog osiguranja, a da bi se obezbijedio kontinuitet liječenja pacijenata.

Nezavisne

Duge liste čekanja na preglede i dijagnostiku u javnom zdravstvu, ali i znatno brža usluga, lani su u kase privatnih zdravstvenih ustanova u Srpskoj slili čistu dobit od čak 28,7 miliona maraka, što je za oko šest miliona KM više u odnosu na godinu ranije.

Privatne zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj lani su ostvarile čistu dobit od 28,7 miliona KM, što je za oko šest miliona više u odnosu na prethodnu godinu.

Prema podacima APIF-a, u privatnom zdravstvenom sektoru bilo je zaposleno 1.063 radnika, odnosno 193 više nego godinu ranije.

Predstavnici privatnih klinika ističu da je rast prihoda posljedica velikih lista čekanja u javnom zdravstvu i sve većeg broja građana koji plaćaju preglede da bi brže dobili uslugu.

Udruženja potrošača upozoravaju da rast privatnog zdravstva nije odraz boljeg standarda, već nužde pacijenata koji ne mogu blagovremeno doći do pregleda u javnom sektoru.

Najveću dobit među privatnim zdravstvenim ustanovama u Srpskoj ostvarila je ZTC „Banja Vrućica“ iz Teslića.

Prema zvaničnim podacima Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF), rast obima posla lani pratilo je i povećanje broja zaposlenih, pa je u privatnom zdravstvenom sektoru lani bilo angažovano 1.063 radnika, za 193 više nego godinu ranije, kada je dobit u ovom sektoru iznosila 22,9 miliona KM.

I dok tržišni lider Zdravstveno-turistički centar “Banja Vrućica” i nekoliko vodećih specijalističkih klinika bilježe milionske profite, predstavnici potrošača i medicinske struke upozoravaju da ovaj trend nije odraz luksuza, već nasušne potrebe građana koji su primorani da plaćaju liječenje iz svog džepa.

Predsjednik Udruženja privatnih zdravstvenih ustanova RS Saša Jovičić istakao je za “Glas” da privatne ustanove sve više preuzimaju ulogu servisa dostupnog pacijentima, posebno kada je riječ o brzini pružanja usluga.

– Ne rade sve zdravstvene ustanove isto. Neke su uključene u sistem javnog zdravstva i pružaju usluge na knjižicu, neke rade komercijalno, a neke kombinuju
oba modela. Ali suština je da se u privatnom sektoru nastoji pacijentu omogućiti što brža usluga – rekao je Jovičić.

Prema njegovim riječima, rast prihoda i broja zaposlenih nije slučajan, već rezultat sve veće potražnje građana koji ne žele da čekaju mjesecima na preglede i dijagnostiku.

– Mi nismo na budžetu. Imamo mogućnost ili da zaradimo ili da propadnemo. Zato se trudimo da optimizujemo resurse i organizujemo sistem tako da pacijent sve završi na jednom mjestu, od vađenja nalaza do tumačenja rezultata – istakao je Jovičić.

Dodaje da značajan dio dobiti privatne ustanove vraćaju u unapređenje rada, modernizaciju i opremu, jer bez toga, kako kaže, ne mogu ostati konkurentne.

– Tržište je otvoreno i pacijent bira gdje će se liječiti. Upravo zbog toga privatne ustanove moraju stalno da ulažu u opremu, kadar i organizaciju rada ako žele da opstanu – kazao je Jovičić.

On upozorava da je sve veći problem odlazak medicinskog kadra, ne samo iz javnog u privatni sektor u Srpskoj, već i u privatne bolnice u FBiH i inostranstvu.

– Danas imate situaciju da privatne bolnice u Sarajevu nude znatno veće plate i da ljudi odlaze tamo. Mi se moramo boriti da ljekari i medicinske sestre ostanu ovdje, jer nas je sve manje i narod neće imati ko da liječi – poručio je Jovičić.

I izvršna direktorica prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača “Don” Murisa Marić smatra da rast profita privatnog zdravstva nije odraz luksuza ili boljeg standarda građana, već direktna posljedica problema u javnom sistemu.

– Glavni razlog je što u javnim zdravstvenim ustanovama ne možemo završiti preglede na vrijeme, pa su građani primorani da idu u privatne klinike. Duge liste čekanja su ključni problem – rekla je Marićeva.

Ona dodaje da dio privatnih ustanova ima ugovore sa Fondom zdravstvenog osiguranja, što im dodatno obezbjeđuje stabilne prihode.

– Ništa nije čudno što rastu prihodi i što se otvara sve više privatnih ustanova. Građani sve češće nemaju izbora nego da sami plate preglede i dijagnostiku – navela je Marićeva.

Kada je riječ o pritužbama pacijenata, ona ističe da se građani rijetko žale na cijene privatnih usluga, jer zdravlje stavljaju ispred svega.

– Ljudi će prokomentarisati da je pregled poskupio sa 50 na 80 maraka, ali to nisu klasične žalbe. Kada je zdravlje u pitanju, građani daju i posljednji dinar ako će brže doći do pregleda i terapije – kazala je Marićeva.

Ona smatra da bi nadležni morali omogućiti veću refundaciju troškova za pacijente koji su prinuđeni da privatno rade preglede koje ne mogu blagovremeno dobiti u javnom sektoru.

– Ako vam ljekar prepiše ultrazvuk, a vi u javnom sistemu čekate tri mjeseca, logično je da odete privatno. Takve troškove bi sistem morao da refundira – poručila je Marićeva.

* Podaci APIF-a za prošlu godinu

TOP PET ZDRAVSTVENIH USTANOVA PO OSTVARENOJ DOBITI

ZTC “Banja Vrućica” Teslić 8.348.825
IMC Banjaluka 7.142.054

Specijalna hirurška bolnica
“S. TETIK” Banjaluka  4.254.202

ZU Specijalna bolnica
iz hirurških oblasti
“Dr Kostić”  1.725.210

ZU Specijalna bolnica
“APOLON” Bijeljina  1.153.792

Više od 20 penzionisanih radnika Rudnika mrkog uglja Zenica odustalo je od štrajka glađu, koji je trebalo da počne danas, nakon što su svega petnaestak minuta prije zakazanog termina obaviješteni da će im sutra biti uplaćeni doprinosi za penzionisanje.

Vlada FBiH je još početkom marta odobrila tri miliona maraka za isplatu februarskih plata radno angažovanih rudara, kao i za penzionisanje 27 radnika koji su taj status stekli prošle godine. Od navedenog iznosa, za penzionisanje dijela radnika opredijeljeno je oko 1.960.000 KM.

Iako je štrajk privremeno obustavljen, među rudarima i dalje vlada oprez. Radnik Semir Čajlaković poručio je da rudari očekuju da dato obećanje bude ispunjeno, naglasivši da je Vladi FBiH dat rok do kraja sedmice, odnosno do ponedjeljka, 1. juna. Čajlaković je direktno upitao Husića da li će, ukoliko dogovor ne bude ispoštovan, u ponedjeljak u 8.30 časova ponovo doći pred rudare kako bi objasnio dalje poteze, na šta je Husić potvrdio svoj dolazak u Zenicu.

Inače, uslove za penzionisanje prošle godine steklo je 47 radnika, dok je u toku ove godine taj broj uvećan za još 13 kolega.

Pored problema sa uvezivanjem staža, situaciju u ovom preduzeću dodatno usložnjava i kašnjenje zarada. Zbog neisplaćenih plata za mart, kao i april, čija isplata dospijeva danas, trenutno su obustavljeni svi radovi, uključujući i poslove na izvlačenju opreme. Prema važećim pravilima u preduzeću, plata bi trebalo da bude isplaćena do 25. u mjesecu za prethodni mjesec.