UG Humanitas nakon ličnog obraćanja Jelene Karajice, rođene Banjalučanke koja se danas nalazi u Kanadi, pokreće humanitarnu akciju za prikupljanje sredstava za njeno hitno liječenje. Akcija zvanično počinje 5. juna i traje do 31. jula 2025. godine.
Jelena (1983) je teško oboljela, a iza nje su mjeseci borbe s nizom izuzetno ozbiljnih dijagnoza. Ima primarni sklerozirajući holangitis u kontekstu moguće Kronove bolesti, cirozu jetre, uznapredovalo hronično oboljenje bubrega sa potvrđenom nefrokalcinozom, dijalizu tri puta sedmično, osteoporozu sa višestrukim patološkim prelomima, animalnu anemiju, umbilikalnu herniju i niz drugih komplikacija. Zbog progresivnog pogoršanja njenog stanja, jedina nada za nastavak života jeste hitna transplantacija bubrega.

U nastavku prenosimo njeno pismo, koje ne ostavlja nikoga ravnodušnim:

Poštovani,

Moje ime je Jelena Karajica. Rođena sam 02.06.1983. godine u Banjaluci, gdje sam i živjela do svoje 19. godine. Zatim sam, vođena poslednjom željom svoje majke, koja je na žalost preminula od karcinoma, otišla u Kanadu da nastavim studije.

U februaru 2024. godine suočila sam se sa za mene do sada najtežom dijagnozom – hronično otkazivanje bubrega. Obavljena biopsija bubrežnog tkiva pokazala je da su od 32 uzorka tkiva, 28 uzoraka trajno oštećeni. Jedine opcije da nastavim svoj život su odlazak na dijalizu tri puta sedmično, po četiri sata, i transplantacija bubrega. Zbog pridruženih bolesti, a to su težak oblik Kronove bolesti, sindrom iritabilnog crijeva, ciroza jetre i aplastična anemija te gubitak mišićne mase, u potpunosti mi je onemogućeno kretanje. Zbog izuzetno niskog pritiska koji je sklon oscilacijama, dijalizu podnosim mnogo lošije od očekivanja ljekara.

Naposljetku, moj život je zaista ugrožen i jedina nada mi je transplantacija bubrega. U Kanadi se na transplantaciju bubrega čeka minimum šest godina, i svega 20% oboljelih dobiju tu priliku. Nažalost, prema mišljenju nefrologa u Otavi, ja nemam ni blizu toliko vremena na raspolaganju, i moja jedina šansa za život je hitna transplantacija bubrega. Prema predračunu bolnice u Turskoj, za operaciju i rehabilitaciju potrebno je 175 000 evra.

U Banjaluci, gdje su mi bliski i dragi prijatelji i porodica, organizovane su humanitarne akcije, utakmice, kao i platforme za prikupljanje novca. Uz svu dobru volju mojih divnih Banjalučana, skupljen je novčani iznos od 32 000 KM. Beskrajno sam zahvalna za njihovo dobročinstvo, ali na žalost, potrebna su mi dodatna sredstva, tačnije, 150 000 evra.

Budući da mi se zdravlje svakim danom sve više pogoršava i da mi je jedina šansa za nastavak života hitna transplantacija bubrega, a da dosad prikupljena novčana pomoć za istu nije dovoljna, obraćam se i Vama, sa velikom nadom u Vašu humanost i solidarnost. Bila bih Vam veoma zahvalna ukoliko biste skratili moj strah i neizvjesnost te podržali moju svakodnevnu i dugotrajnu borbu, koja se sada pretvorila praktično u bitku za život. Razumijem da se radi o ogromnoj sumi novca, samim tim, svaka pomoć je dobrodošla.

Kako pomoći Jeleni:

Svi koji žele pomoći Jeleni Karajici u njenoj borbi za život, mogu to učiniti na sljedeće načine:

Uplatom sredstava na račun Udruženja građana „Humanitas“:
Broj računa: 5551000062303262 – Nova banka a.d. Banja Luka
Putem PayPal aplikacije:
paypal@humanitas.ba
Pozivom na humanitarni broj telefona 17069
(dostupan korisnicima Mtel, BH Telecom i HT Eronet – cijena poziva 2 KM)

Preduzeće “MH Elektroprivreda Republike Srpske” (ERS) bilježi drastičan pad dobiti u 2024. godini u odnosu na prethodnu, piše Akta.ba.

Nakon što je u 2023. ostvarilo impozantnu dobit od 144.856.730 KM i zauzelo drugo mjesto na listi najprofitabilnijih kompanija u Republici Srpskoj, u ovoj godini ERS više nije ni među top 20 firmi po dobiti. Prema najnovijim podacima, dobit je svedena na svega 3.250.022 KM.

Osim značajnog pada profita, smanjen je i ukupan prihod. U 2023. godini prihod ERS iznosio je 1.151.994.463 KM, dok je u 2024. taj iznos opao na 1.006.874.879 KM, što dodatno potvrđuje finansijski pad ove energetske kompanije.

Elektroprivreda Republike Srpske se u 2024. godini suočava s ozbiljnim izazovima – od naglog pada dobiti i prihoda, preko sve izvjesnijih međunarodnih arbitražnih tužbi, pa do strateške promjene IT infrastrukture.

Arbitražni spor s Elektrogospodarstvom Slovenije prijeti milionskim gubicima

Na lošu finansijsku sliku kompanije dodatno utiču i međunarodni arbitražni sporovi. Najveći među njima je postupak koji je Elektrogospodarstvo Slovenije pokrenulo pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Washingtonu (ICSID) zbog ulaganja u RiTE Ugljevik.

Slovenačka kompanija potražuje čak 695,2 miliona evra (više od 1,3 milijarde KM), dok se dodatno potražuje i 67 miliona evra zateznih kamata za neisporučenu električnu energiju.

Premda je spor privremeno zamrznut, dogovorom BiH i Elektrogospodarstva Slovenije predloženo je novo odlaganje nastavka arbitraže do 31. jula 2025. godine.

Pitanje odgovornosti za arbitražne sporove, uključujući i slučaj “Viadukt” vrijedan 110 miliona KM zbog propalog projekta HE Vrbas, ostaje bez odgovora.

Pravobranilaštvo BiH upozorava da bi posljedice mogle biti katastrofalne, a istovremeno izostaje institucionalna reakcija odgovornih.

Ulaganja od 40 miliona KM nepovratno izgubljena?

Podsjetimo takođe, da je ERS dodatno uzdrmala odluka o napuštanju SAP ERP sistema, u koji je uloženo 40 miliona KM. Sistem se koristio od 2015. godine, a glavni izvođač radova bila je kompanija “Prointer”, koja je ostvarivala višemilionske prihode.

Međutim, nakon što je njemačka SAP kompanija prekinula saradnju s “Prointerom” 2023. godine i obustavila podršku za ERP 6.0 verziju, ERS je odlučio krenuti putem razvoja vlastitog softverskog rješenja.

Iz ERS tvrde da će novi softver razviti i održavati interni tim stručnjaka, čime žele zadržati sredstva unutar Republike Srpske i steći vlasništvo nad izvorom softverskog koda.

Kao dodatno opravdanje, navode i primjere globalnih kompanija poput Lidla, Nikea i Avona, koje su nakon ogromnih ulaganja obustavile svoje SAP projekte zbog neusaglašenosti sa internim procesima.

Dok javnost i dalje čeka odgovore o odgovornosti za višemilionske štete i potencijalno ugroženu energetsku stabilnost, ERS ulazi u nesigurnu fazu poslovanja, čije posljedice tek treba procijeniti.

Od 1. marta do 2. juna dug BiH prema slovenačkoj tašna-mašna firmi „Viaduct“, po osnovu kamata, povećan je za 1.721.998,68 KM.

Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i ovaj. Za javnost floskula – radi se na slučaju.

Za 9. jun zakazano je javno saslušanje bivših i sadašnjih pravobranilaca, a istog dana i UIO BiH će otvoriti ponude za kupovinu zgrade u Banjaluci.

Tri dana kasnije i Sud BiH će održati javnu raspravu u predmetu protiv prvostepeno presuđenog Milorada Dodika.

Bosna i Hercegovina još nije izmirila dug po arbitražnoj presudi prema slovenačkom „Viaductu“. Sada on iznosi 111.891.854 KM i od 1. marta povećan je za 1.721.998,68. Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i ovaj.

Za javnost floskula – radi se na slučaju.

Za protekla 92 dana građani su se naslušali svega, a posljednje je da se Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu sa Srđanom Amidžićem (SNSD) od 13. maja nije udostojilo da Predsjedništvu BiH pošalje dorađeni budžet državnih institucija za ovu godinu.

Za to vrijeme teče i rok za dostavu ponuda Upravi za indirektno oporezivanje BiH za kupovinu zgrade u Banjaluci.

Sve ide na ruku Mili Radišiću, presuđenom kriminalcu i kumu prvostepeno presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji ima građevinu kakvu traži direktor UIO Zoran Tegeltija (SNSD).

Sve bitno i što može da se dovede u vezu sa rješavanjem pitanja „Viaduct“ zbijeno je u jun.

Predsjedništvo BiH je Amidžiću još 13. maja budžet vratilo na doradu, jer članovi Denis Bećirović i Željko Komšić nisu prihvatili da se 200 miliona KM iz dobiti Centralne banke BiH koristi za isplatu duga Slovencima.

DVA DANA JUNA

Dok Amidžić čeka stranačkog šefa koji će mu reći kako da misli, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH za 9. jun zakazao je javno slušanje o svim arbitražnim sporovima, ne samo „Viaductu“.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović najavio je da će tada razgovarati sa sadašnjom i bivšom strukturom Pravobranilaštva BiH.

“To je sedam ljudi koji imaju ključne informacije o periodu od 2012. do danas“, rekao je.

Prema jednom od ranije predloženih rješenja, dug bi trebalo isplatiti iz sredstava namijenjenih za kupovinu zgrade za potrebe UIO, uz povlačenje dodatnih sredstava i iz drugih kapitalnih projekata koji još nisu završeni.

Međutim, u danu najavljenom za saslušanje komisija za javne nabavke UIO BiH otvoriće ponudu(e), jer tender nesmetano privodi kraju, nakon uložene žalbe i izmjene dokumentacije.

Sve ovo opet ide na ruku „Grand Tradeu“ u Radišićevom vlasništvu, koji se i u prethodnim pozivima jedini javljao.

U međuvremenu, Sud BiH objavio je da će Apelaciono vijeće tri dana kasnije održati javnu raspravu u predmetu protiv Milorada Dodika.

PODSJEĆANJE NA „VIADUCT“

Podsjećamo, Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem 2004. godine sa firmom”HES Vrbas” u vlasništvu slovenačke tašna-mašna firme “Viaduct” potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na  Vrbasu.

Godinama ova firma, sa jednim zaposlenim, ništa nije gradila, račun u Sloveniji joj je nekoliko puta bio blokiran.

Godine 2013. Vlada, kojom presjedava Željka Cvijanović, sa “Hidroelektranama na Vrbasu” potpisuje koncesiju o gradnji hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od mjesta gdje je trebao graditi “HES Vrbas“.

Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 miliona maraka odštete, što je odbijeno. Potom 2015. godine traži raskid koncesije potražujući 46 miliona KM.

Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor je skup, a „Vijaduct“ nije imao ni marku na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.

Praktično, arbitraža je pokrenuta sa uslovno rečeno posuđenim novcem američkog fonda, koji će im biti isplaćen po okončanju spora.

Polovinom 2017. godine Cvijanovićeva sa Savjetom ministara BiH, kojim predsjedava Denis Zvizdić (NiP) potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu ‘Viaduct’“, kojim država BiH garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od Republike Srpske.

(Žurnal.info)