Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslaviće sutra praznike Vaskrsenja Lazarevog ili Lazarevu subotu i Vrbicu.

Praznik Lazareva subota uspomena je na posljednje čudo Hristovo pred Nedjelju stradanja, smrt i Vaskrsenje.

Događaj Lazarevog vaskrsenja se, prema jevanđeljima, dogodio u Vitaniji i uvod je u novu vjeru u Vaskrsenje.

Prema jevanđeljskom predanju, Hristos je stigao u Vitaniju četiri dana poslije smrti Lazareve, oživio ga i digao ga iz groba, pa je taj praznik poznat i kao Vaskrsenje Lazara Četvorodnevnog.

U hrišćanstvu taj praznik ima značenje pobjede života nad smrću i na bogosluženjima se tog dana pominju voljna stradanja Hristova i vaskrsnuće Lazarevo kao jemstvo za vaskrsenje svih vjernika.

Vaskrsenje Lazarevo naljutilo je prvosveštenike i, kako kaže Jevanđelje, neposredan je povod za odluku judejske skupštine o pogubljenju Spasitelja.

Pravoslavni vjernici istovremeno proslavljaju i Vrbicu koja, prema kanonu Crkve, počinje službama bdenja u navečerje Cvjetne nedjelje, svečanog ulaska Hristovog u Svetu zemlju.

Vrbica je za pravoslavne hrišćane praznik dječije radosti, jer je Hristos polazeći u Jerusalim rekao: “Pustite djecu k meni, jer takvih je Carstvo nebesko”.

Na taj praznik se u pravoslavne hramove unose vrbove grane koje tu ostaju do nedjeljne liturgije, na Cvijeti, kada se obavlja blagosiljanje vrbe.

Vrbove grane, koje se potom dijele narodu, simbolizuju palmine grane kojima su hrišćani pozdravljali Spasitelja na ulasku u Jerusalim.

Srna

Iako naučnici imaju alate i metode da izmjere uticaj klimatskih promjena – kako se to može učiniti pa da pojedinac, u okviru vlastitog života, ima neku vrijednost kojom bi izmjerio kako se, pod uticajem klimatskih promjena, mijenja i njegov život?

Nije lako zamisliti šta je tačno “prosječno globalno zagrijavanje od 1,5 ili 2 stepena” i na koji će nam način izmijeniti svakodnevni život.

Time su se pozabavili istraživači s Masačusets Instituta Tehnologije (MIT); razvili su novi način mjerenja uticaja globalnog zagrijavanja u stvarnom životu i predviđanja dugoročnih učinaka. Ispostavilo se da će značajnu promjenu osjetiti i ljudi na Balkanu.
Mjera naučnika MIT-a, kreirana uz korištenje podataka 50 različitih klimatskih modela, određena je prema tome koliko će u raznim destinacijama širom svijeta do 2100. godine rasti ili padati broj “dana na otvorenom”, odnosno perioda od 24 sata kada su temperature dovoljno ugodne za većinu ljudi da se bave aktivnostima na otvorenom, bilo da rade ili da provode slobodno vrijeme.

To su dani kada nije ni prevruće ni prehladno, što su naučnici smjestili u temperaturni raspon otprilike između 10 i 25 stepeni, bez ekstremnih vremenskih nepogoda.
Internet alat koji su razvili istraživači sa MIT-a takođe omogućava ljudima da postave vlastiti raspon temperature kada provjeravaju podatke iz svoje zemlje na temelju onoga što im samim predstavlja ugodno vrijeme.

Studija MIT-a pokazala je da će tropska odredišta doživjeti najveće promjene u broju dana na otvorenom. Najveći udar pretrpjeće Dominikanska Republika, koja će do kraja vijeka izgubiti čak 124 dana ugodnog vremena godišnje. Meksiko, Indija, Tajland i Еgipat izgubiće pola takvih dana.

Istaknuta je i podjela između globalnog sjevera, koji će dobiti više dana ugodnog vremena, i globalnog juga, koji će izgubiti više uprkos tome što je emitovao manje stakleničkih gasova.

A šta je s Еvropom, ko će izgubiti najviše “dana na otvorenom” do 2100?

U Еvropi takođe postoji podjela sjever-jug kada su u pitanju dani na otvorenom. S obzirom na klimatsko zagrijavanje, na sjeveru će biti više dana s ugodnim vremenom jer će zime postati toplije, ali na jugu će ekstremne vrućine tokom ljetnih mjeseci uzrokovati pad broja dana na otvorenom.

Prema podacima MIT-a, Balkan će vjerovatno biti jedna od najteže pogođenih regija u Еvropi. Albanija će tako izgubiti 30 dana, Srbija 26, Sjeverna Makedonija 21, Bugarska 17, Kosovo 19, a Rumunija 12 dana.

Južnije, Grčka bi do 2100. mogla izgubiti 37 dana na otvorenom godišnje zbog ekstremnih vrućina između maja i septembra, navodi studija MIT, javlja “Slobodna Dalmacija”.

Maksimalna cijena po kojoj proizvođači u Srpskoj prodaju prasiće za predstojeće praznike je 12 KM po kilogramu, a preko toga po višoj cijeni prodaju preprodavci, odnosno šverceri, kazali su farmeri i dodali da manjak ponude diktira cijenu.

Mišo Maljičić, predsjednik Udruženja svinjara Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novina” da je trenutno veća potražnja od ponude, ali i nedavna pojava afričke kuge u Semberiji diktira cijenu.

“Zbog manjka svinja na tržištu u Evropskoj uniji, ali i visoke cijene, došlo je do rasta cijene i kod nas”, kazao je Maljičić i istakao da sadašnja cijena kod farmera iznosi oko 12 KM po kilograma žive vage.

“Mada postoji tendencija rasta u narednih nekoliko dana, kako se bude približavao Vaskrs i jedna od najvećih srpskih slava Đurđevdan, vjerovatno će cijene biti više”, kazao je Maljičić i rekao je da će kod registrovanih farmera cijena biti viša sigurno za jednu marku.

“Ali ne mogu da predvidim šta će donijeti preprodaja, odnosno crno tržište i klaonice, kako će oni nastojati da profitiraju u ovoj situaciji”, kazao je Maljičić.

Draško Banjac, predsjednik Udruženja farmera Republike Srpske, rekao je za “Nezavisne novine” da je crno tržište prodaje prasića u Srpskoj veoma razvijeno te da to ugrožava proizvođače.

Prema njegovim riječima, na selu kod proizvođača trenutna cijena po kilogramu iznosi od 11 do 12 KM.

“To cijena za prasiće je do 35 kilograma, ali ni za predstojeće praznike i slave ne bi trebalo da dođe do povećanja ove cijene, bar ne kod nas na selima”, rekao je Banjac.

Miloš T. iz Gradiške kaže da je oko 15. aprila kod jednog farmera iz okoline Gradiške rezervisao prase za slavu Đurđevdan, po cijeni od 12 maraka po kilogrami.

“Kupio sam prase po toj cijeni, ali kako mi je rečeno kada sam kupovao, cijene bi oko Đurđevdana mogle ići i do 15 KM. Građani koji slave će ove godine veoma skupo proći za pečenicu”, rekao je on, pišu Nezavisne novine.