Vrhovni sud Republike Srpske donio je presudu kojom je poništio rješenje Vlade Republike Srpske o dodjeli koncesije za istraživanje uglja na ležištu „Bukova kosa“ kod Prijedora.

Presuda je donesena u postupku vanrednog preispitivanja odluka nižestepenog suda, kojima su tužbe Centra za životnu sredinu (Centar) i mještana Bukove kose, podnesene u 2023. godini protiv rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja, odbijene kao neosnovane.

Podsjećamo, Centar i mještani su kod Okružnog suda u Banjoj Luci podnijeli tužbe protiv spornog rješenja Vlade o izboru najpovoljnijeg ponuđača i dodjeli koncesije za istraživanje uglja na lokalitetu „Bukova kosa“.

Razlozi tužbe su, između ostalog, bili nepostojanju legitimne javne politike, odnosno izostanku adekvatnog uključivanja zainteresovane javnosti kako u postupku dodjele koncesije, tako i postupku obaveznog ažuriranje koncesione politike.

Kako smo ranije ukazivali, Dokument o politici dodjele koncesija u Republici Srpskoj, prvi i zadnji put je usvojen 2006. godine, na period od tri godine. Ipak, novi dokument nije usvojen ni nakon 20 godina.

Tužbama se stoga isticalo da Vlada nije imala adekvatno pravno uporište za dodjelu koncesije – niti je, uprkos tome, javnosti omogućen pristup odlučivanju prilikom dodjele ove koncesije. O svemu je održana i konferencija za medije, što ipak nije spriječilo realizaciju istraživanja, a potom i otvaranje rudnika u Bukovoj kosi.

Danas, tri godine poslije, Vrhovni sud je preinačio negativnu odluku nižeg suda, i odlučio je u korist tužioca. Po stavu Vrhovnog suda, javnost je imala legitiman pravni interes da ospori odluku Vlade koja nije u skladu sa materijalnim propisom, a koja, uz to, nosi i rizik po pravo građana na zdravu životnu sredinu.

Dok njegovi vršnjaci školski raspust uglavnom provode bez mnogo obaveza, trinaestogodišnji Luka Mamužić iz Donjeg Tavankuta na sjeveru Srbije svakodnevno pomaže na porodičnom gazdinstvu i brine o limuzin govedima.

Odličan je đak, a uz školu je već naučio šta znači odgovornost prema životinjama, svakodnevni rad i život na gazdinstvu.

Luka Mamužić ima 13 godina, živi u Donjem Tavankutu i, kako je ispričao za portal “Agromedia”, jedan od njegovih glavnih zadataka na porodičnom gazdinstvu jeste briga o limuzin govedima. Na gazdinstvu ih ima oko 50, a Luka svakodnevno učestvuje u njihovom hranjenju i provjerava da li je sa životinjama sve u redu.

Iako je još osnovac, obaveze oko stoke za njega su već dio svakodnevice. Kada ide u školu ujutru, životinje namiruje radnik, dok u danima kada nastavu ima poslije podne Luka stiže da ih obiđe i nahrani i ujutru i uveče.

Na pitanje da li mu je teško da uskladi školu i rad na gazdinstvu, njegov odgovor je jednostavan, to smatra svojom obavezom.

Limuzin goveda traže manje ljudskog prisustva
Prema Lukinom iskustvu, jedna od velikih prednosti limuzin goveda jeste to što ne zahtjevaju stalno prisustvo čovjeka. Kako je objasnio, riječ je o dobrim i prilično samostalnim životinjama kojima odgovara da imaju što manje nepotrebnog uznemiravanja.

Ni ishrana, prema njegovim riječima, nije posebno komplikovana. Koncentrat nije uvijek neophodan, iako ga na gazdinstvu povremeno dodaju u obrok.

Posebno važna prednost ove rase vidi se u periodu teljenja. Na gazdinstvu ne moraju stalno da budu prisutni uz kravu, već se životinje uglavnom ostavljaju na miru. Zahvaljujući kamerama mogu da prate situaciju i reaguju ukoliko primijete da je došlo do komplikacija.

Krave same odgajaju telad
Na gazdinstvu, kako Luka navodi, imaju oko 20 krava i desetak junica, uz telad. Životinje nemaju posebna imena, ali ih članovi porodice dobro poznaju.

Telad ne zahtjevaju posebnu negu čovjeka, jer najveći dio brige preuzimaju njihove majke. Upravo to Luka vidi kao jednu od značajnih razlika u odnosu na simentalska goveda koja je porodica ranije držala.

Kako je objasnio, kod limuzin rase mnogo toga odvija se prirodno, krava se oteli, odhrani tele, a nakon zalučenja mlado grlo nastavlja razvoj bez većih poteškoća. Luka posebno ističe i brz porast teladi.

Velika razlika u odnosu na simentalca
Porodica Mamužić ranije je držala klasična simentalska goveda, pa Luka već može da uporedi dvije rase. Prema njegovom iskustvu, razlika je velika, prije svega zbog jednostavnijeg sistema držanja i manje potrebe za stalnom intervencijom čovjeka.

Prednost limuzina vidi i u kvalitetu mesa. Kada smo ga pitali da li primećuje razliku između mesa simentalskog i limuzin govečeta, Luka je bez mnogo razmišljanja izdvojio limuzinsko meso kao mekano i sočno.

A kada je riječ o izboru između gulaša i šnicli, tu, kaže, nema dileme: voli i jedno i drugo.

Kada je meso kvalitetno, kupci sami dolaze
Luka je već dobro upoznat i sa onim što se dešava nakon proizvodnje, prodajom grla i potražnjom na tržištu. Kako je objasnio, za kvalitetna limuzin goveda kupaca ima, a prema njegovom iskustvu prodaja je lakša nego kod simentalca.

Kada je kvalitet mesa dobar, kaže Luka, kupci sami dolaze.

I zato, kada smo ga na kraju pitali šta bi savetovao nekome ko razmišlja da počne da gaji goveda, ali nije siguran da li da izabere simentalsku ili limuzin rasu, trinaestogodišnji Luka Mamužić nije imao dilemu:

“Obavezno limuzin. Ne mora da se muze, ne mora da se pazi, samo da se hrani.”

Cijene goriva u Republici Srpskoj idu gore za 10 feninga od iduće sedmice.

On je naveo da cijene goriva kontinuirano rastu još od 26. juna.

“Od 26. juna imamo konstantan rast cijena goriva. Govorimo o dizelu, gdje je 80 odsto potrošnje, i od 11 objavljenih kotacija samo jedan dan nije zabilježen rast cijena”, rekao je Savić za RTRS.

Dodao je da će se konačan efekat rasta cijena znati za desetak dana, ali da trenutni trend ukazuje na nastavak poskupljenja.

Savić ističe da za sada nema problema sa zalihama goriva, ali upozorava da bi situacija mogla da se zakomplikuje ukoliko dođe do dugotrajnog zatvaranja Ormuskog moreuza.

“Ograničeni smo skladišnim kapacitetima i ne znamo šta će biti sa dolaskom novih količina. Ako dođe do dugoročnog zatvaranja Ormuskog moreuza, možemo biti u problemu. Ali u ovom trenutku zaliha imamo dovoljno”, rekao je on.

Cijene nafte na svjetskom tržištu ponovo su u porastu nakon novih tenzija na Bliskom istoku i upozorenja američkog predsjednika Donalda Trampa o mogućim dodatnim vojnim udarima na Iran. Cijena barela nafte je nakon posljednjih napada SAD-a na Iran porasla sa 72 dolara po barelu na 78, dok trenutno jedan barel nafte brent iznosi nešto više od 76 dolara.