Povodom Svjetskog dana zdravih pluća, Udruženje „Diši za život“ organizovalo je na Trgu Krajine u Banjaluci skup posvećen prevenciji i problemima sa kojima se suočavaju oboljeli od raka pluća.

Cilj okupljanja bio je podizanje svijesti o značaju očuvanja respiratornog zdravlja, redovnih ljekarskih pregleda i ranog otkrivanja bolesti.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja Seka Dželić pozvala je građane da se ljekaru jave već kod simptoma poput učestalog kašlja, neobjašnjive temperature ili bolova u ramenima.

Član Udruženja Milorad Đurica poručio je da je prevencija jedan od najvažnijih koraka u očuvanju zdravlja, ističući značaj brige o plućima i ranog detektovanja bolesti.

Iz Udruženja, međutim, upozoravaju i na problem nedostatka lijekova za oboljele u Republici Srpskoj.

Prema riječima Seke Dželić, posljednja provjera u avgustu pokazala je da je oko 80 pacijenata sa Klinike za plućne bolesti, Odjeljenja za onkologiju, bilo na listama čekanja za četiri lijeka.

Kako navodi, pojedini pacijenti zbog dugog čekanja pokušavaju sami da nabave terapiju, čija cijena, prema njenim riječima, može iznositi 7.000 maraka i više za jednu terapiju.

Iz Udruženja „Diši za život“ poručuju da rano otkrivanje bolesti i pravovremena dostupnost terapije moraju biti dostupni svakom pacijentu.

(BN) Foto: BN

Skuplje gorivo sve snažnije pritiska transport, trgovinu i proizvodnju u Bosni i Hercegovini. Prevoznici upozoravaju da bi nastavak rasta cijena mogao pokrenuti novi lanac poskupljenja, dok potrošači i sindikati traže reakciju institucija.

Rast cijena goriva već se preliva na pojedine troškove poslovanja u Bosni i Hercegovini, a privrednici upozoravaju da bi duži period visokih cijena mogao donijeti novi talas poskupljenja robe i usluga.

Poseban problem predstavlja transport, jer gotovo svaki proizvod prije dolaska do potrošača mora proći kroz neki oblik prevoza. Zbog toga se povećanje troškova goriva može preliti na trgovinu, industriju, poljoprivredu i druge djelatnosti.

U BiH se cijene razlikuju od pumpe do pumpe. Prema podacima sa tržišta, prosječna cijena dizela trenutno je oko 3,8 KM po litru, dok se na pojedinim benzinskim pumpama cijena približava ili prelazi četiri KM.

Prevoznici upozoravaju: „Može nastupiti stampedo“

Momčilo Sladoje, predsjednik Skupštine Udruženja auto-prevoznika pri Privrednoj komori Republike Srpske, upozorava da transportni sektor sve teže apsorbuje povećanje troškova.

„Mi nemamo dovoljno kondicije da istrpimo ovako dug period, jer je destabilizacija tržišta naftnih derivata počela u februaru i traje više od sedam mjeseci“, rekao je Sladoje za Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, prevoznici imaju dvije mogućnosti – da nastave da trpe finansijski pritisak ili da koriguju cijene svojih usluga.

„Krajnji korisnik plaća sve nestabilnosti u bilo kom vidu poslovnog okruženja. Međutim, mi se ustežemo od nepopularne mjere podizanja cijena, jer znamo kakva je platežna sposobnost korisnika naših usluga“, naveo je Sladoje.

Posebno upozorava na posljedice eventualnog povećanja cijena teretnog transporta.

„To je stampedo u cijenama sve robe i usluga“, poručio je Sladoje.

Drugim riječima, rast troškova prevoza mogao bi postati novi kanal kroz koji bi poskupljenja stigla do krajnjih potrošača.

Trgovci: Poskupljenja se već vide

Erina Lasić, direktorica Sektora za trgovinu i usluge Privredne komore FBiH, smatra da će rast cijena goriva neminovno uticati i na cijene robe i usluga.

„Naravno da će rast cijena goriva uticati na rast cijena robe i usluga. Vidite da je svaki dan, kada dolazite u trgovinu, sve skuplje i skuplje. Juče je bila jedna cijena, danas je već druga“, rekla je Lasić za Nezavisne novine.

Ona je navela i da je hljeb već poskupio, dok rast ostalih ulaznih troškova dodatno pritiska trgovce.

Problem je posebno izražen kod proizvoda koji imaju duži ili složeniji transportni put, jer se trošak goriva pojavljuje u više faza – od proizvođača i distributera do trgovine.

Sindikati traže reakciju institucija

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Samir Kurtović poručuje da građani ne mogu beskonačno podnositi rast troškova života.

„Mi pozivamo institucije BiH i entitete da zaustave ovaj proces, da se nađu kvalitetna rješenja, te da cijena goriva bude normalna“, rekao je Kurtović.

Posebno upozorava na odnos plata i potrošačkih cijena.

„Plate su jako niske i vrlo je teško nastaviti život uzevši u obzir rast potrošačkih cijena“, naveo je.

Njegova upozorenja dolaze u trenutku kada su troškovi života već pod pritiskom, pa svaki novi rast energije dodatno smanjuje kupovnu moć domaćinstava.

„Danas jedna, sutra druga cijena“

Predsjednica Udruženja potrošača Kakanj Ferida Kulović kaže da potrošači već primjećuju česte promjene cijena.

„Čim poskupi gorivo, odmah automatski idu i ostale cijene. Kupite danas nešto, otiđite sutra i vidjećete da je druga cijena“, rekla je Kulović.

Ona smatra da bi jedan od mogućih poteza bilo smanjenje akciza, ali upozorava da sama poreska intervencija ne bi bila dovoljna ukoliko se njeni efekti ne bi prenijeli na krajnje cijene.

„Nije dovoljno smanjiti taj namet, već treba pratiti i krajnju cijenu“, poručila je.

BiH zasad bez mjere kakvu su koristile neke zemlje regiona

Dok se u BiH ponovo govori o mogućem smanjenju fiskalnog opterećenja goriva, susjedne zemlje su već posezale za različitim mjerama.

Hrvatska je intervenisala kroz regulisanje cijena goriva, Crna Gora je smanjila akcize, dok je Srbija produžavala mjere smanjenja akciza. BiH na državnom nivou nije uvela uporedivu novu intervenciju.

U Crnoj Gori je Vlada 21. septembra ponovo smanjila akcize na bezolovni benzin i dizel, za 30 odnosno 40 odsto, uz maksimalnu cijenu eurodizela od 1,95 eura po litru za period od 22. do 28. septembra.

To ne znači da su cijene goriva u BiH nužno najviše u regionu – naprotiv, trenutni prosjek dizela u BiH i dalje je ispod cijena u Srbiji i Crnoj Gori. Međutim, razlika se može smanjivati ukoliko cijene nafte nastave rasti.

Gavran: Potrebna kombinacija mjera

Ekonomski stručnjak Igor Gavran smatra da bi eventualni novi poremećaji na svjetskom tržištu nafte mogli dodatno povećati troškove goriva, transporta i drugih proizvoda i usluga.

On navodi da ne postoji jedna mjera kojom bi se problem riješio, već da bi trebalo kombinovati kratkoročne i dugoročne poteze.

Među mogućim mjerama koje Gavran izdvaja su privremena suspenzija akciza na gorivo i dodatno ograničavanje marži. Kao dugoročnije rješenje naveo je i ponovno pokretanje Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu.

Takvi prijedlozi, međutim, zavise od odluka nadležnih institucija, stanja rafinerije, ekonomskih uslova i pravnog okvira.

Zašto je gorivo toliko važno za cijene?

Uticaj goriva na inflaciju ne završava na benzinskoj pumpi.

Prevoz robe predstavlja trošak za gotovo sve privredne djelatnosti. Kada dizel poskupi, transportna kompanija ima veće troškove, proizvođač plaća skuplju dostavu sirovina, trgovac skuplji transport robe, a potrošač na kraju može dobiti višu cijenu proizvoda.

Isti princip važi i za usluge. Od građevinarstva i poljoprivrede do komunalnih i logističkih usluga, gorivo je dio šire strukture troškova.

Zbog toga se rast cijena goriva ne mora odmah vidjeti u svim prodajnim cjenovnicima, ali što duže traje, to je veći pritisak da se dio troška prebaci na krajnjeg korisnika.

Građani ponovo plaćaju najveći račun

Pitanje koje se sada postavlja jeste koliko će dugo privreda moći da apsorbuje povećane troškove bez novog rasta cijena.

Prevoznici upozoravaju na gubitke, trgovci na sve manje prostora u maržama, sindikati na pad životnog standarda, dok udruženja potrošača traže konkretniju reakciju institucija.

Za građane bi novi talas poskupljenja značio dodatni pritisak na kućni budžet, posebno ako se istovremeno nastave rasti cijene hrane, stanovanja i drugih osnovnih troškova.

Ukoliko se visoke cijene goriva zadrže duže vrijeme, pitanje više neće biti samo koliko košta litar dizela, već koliko će skuplji transport podići cijenu svega što građani kupuju i koriste svakog dana

Šestorica zeničkih rudara, članova Sindikalnog odbora Rudnika mrkog uglja Zenica, treću noć su proveli u Domu rudara, gdje štrajkuju glađu zbog kašnjenja plata.

Osnovni zahtjev zeničkih rudara je isplata makar dvije plate od četiri koliko im se ukupno duguje.

Član Sindikalnog odbora Elvedin Alić ističe da se, osim iscrpljenosti, svi zdravstveno osjećaju dobro, te da nemaju namjeru da prekinu štrajk.

Alić očekuje da im u toku dana resorni federalni ministar Vedran Lakić javi da li je otvoren račun kod poslovne banke za prijem sredstva Svjetske banke za rudnik iz kojih će biti isplaćene zaostale plate.

Zenički rudnik, odnosno dvije preostale jame – Raspotočje i Stara jama, odavno ne proizvode ugalj, te se iz njih izvlači oprema kako bi bile i potpuno zatvorene, javljaju federalni mediji.

Osim izvlačenja opreme, koja će biti prodata rudniku Kreka u Tuzli, rudari u Zenici obavljaju redovne inspekcijske poslove, te poslove otplinjavanja i ispumpavanja voda.