Politika
VRH LISTE garancija za madnat! Evo kako se najlakše postaje poslanik
Iako se vrlo često može čuti da Bosna i Hercegovina ima otvorene izborne liste, u praksi to i nije tako s obzirom na to da je skoro pa odlučujući faktor za ulazak u parlament redni broj na samoj izbornoj listi.
Naime, Izborni zakon u Bosni i Hercegovini definisao je da se mandati koje lista dobije raspoređuju na način da se prvo rangiraju oni kandidati koji osvoje 20 odsto od ukupnog broja glasova koje je dobila ta lista.
U slučaju da na listi nema takvih kandidata, mandati se dodjeljuju po rednom broju sa liste. U slučaju da ima jedan takav kandidat koji je osvojio više od 20 odsto svih glasova te liste u toj izbornoj jedinici, mandat dobija on, a ostali mandati, koje je osvojila ta lista, dodjeljuju se takođe po rednom broju sa liste.
Uzmimo kao primjer treću izbornu jedinicu u Republici Srpskoj iz koje se bira 12 direktnih mandata za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Maksimalan broj kandidata na ovoj listi ispred jedne političke partije može biti 17.
Ako pretpostavimo da je ta stranka osvojila 50.000 glasova u toj izbornoj jedinici i dobila četiri kandidata, mandat se dijeli na način da se prvo poredaju oni kandidati koji imaju više od 10.000 glasova od najvećeg do najmanjeg i ako takvih ima četiri, oni osvajaju mandat.
U slučaju da samo jedan kandidat sa te liste koji se, recimo, nalazi na rednom broju 17 ima više od 10.000 glasova, mandat pripada njemu, a ostala tri dodjeljuju se prvom, drugom i trećem sa liste.
Na prethodnim opštim izborima 2018. godine, u Izbornoj jedinici tri SNSD je osvojio četiri direktna mandata koja su dobila prva četiri kandidata sa liste, ali je, recimo, četvrta na listi koja je dobila mandat bila Gordana Tešanović sa osvojena 7.253 glasa, a Momčilo Antonić, koji je osvojio 8.864 glasa, ostao je bez direktnog mandata.
Kasnije, nakon što su od mandata u ovoj izbornoj jedinici odustala dva kandidata, Antonić je ušao u Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali zahvaljujući isključivo rednom broju sedam na listi, a ne ličnim glasovima koje je osvojio.
– Mandati koje lista dobije raspodjeljuju se najprije među kandidatima sa liste, od kojih je svaki dobio najmanje 20 procenata od ukupnog broja važećih glasova koje je dobila ta lista i to dodjelom mandata redoslijedom od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako ima još mandata koje treba dodijeliti listi, a preostali kandidati su dobili manje od 20 procenata od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, raspodjela mandata među preostalim kandidatima te liste vrši se prema njihovom redoslijedu na listi – navodi se u članu 9.8, stav 2. Izbornog zakona BiH.
U suštini, u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o listama, imamo praktično “poluotvorene liste”, s tim da su mnogi mišljenja da su one praktično zatvorene, jer od broja ličnih glasova, osim ako se ne pređe 20 odsto, ne zavisi ništa pa ni osvajanje mandata.
Osim “poluotvorenih lista” postoje one potpuno otvorene, gdje kandidati koji su osvojili najveći broj glasova dobijaju mandat, i potpuno zatvorene, gdje se bez obzira na broj glasova, mandati dijele po rednom broju sa liste.
– Preferirala bih potpuno otvorene liste, odnosno da onaj ko dobije najviše glasova zaista osvoji mandat i ima najveću vrstu legitimiteta. Svi lideri pozivaju se na legitimitet, a onda preko lista sve to poništavaju. Političke partije bile bi najsrećnije da su te liste zatvorene – rekla je za “Nezavisne novine” Tanja Topić, politička analitičarka.
Nezavisne
Politika
(NE)NAMJERAN AUTOGOL Da li se Dodik i SNSD zaista bore za ODLAZAK OHR iz BiH
Pokušaj aktuelnog ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH Staše Košarca da ispadne duhovit ili vispren, šaljući na poklon Kristijanu Šmitu nacistički šljem iz Drugog svjetskog rata, “zacementirao” je odluku Zapada da je BiH i dalje potreban OHR. vo tvrde predstavnici opozicije u Srpskoj, ali i stručnjaci za međunarodne odnose koji su Košarčev “poklon” Šmitu ocijenili kao još jedan spoljnopolitički “autogol” u režiji SNSD.
Inače, vrijedi podsjetiti da se priča o ukidanju OHR u BiH, manje ili više otvoreno, povlači već skoro 20 godina, odnosno od odlaska Pedija Ešdauna s pozicije visokog predstavnika u januaru 2006. godine.
Slučajno ili ne, upravo su te 2006. Milorad Dodik i SNSD preuzeli sve konce vlasti u Republici Srpskoj, a najave zatvaranja OHR, koje su počele nedugo nakon što je Kristijan Švarc Šiling zamijenio Ešdauna na mjestu šefa OHR, gotovo po pravilu su prestajale nakon “eksplozivnih” izjava i političkih postupaka lidera SNSD.
Bilo da je riječ o bezbrojnim najavama skore nezavisnosti Republike Srpske, prijetnjama o ukidanju nadležnosti institucija BiH na teritoriji Srpske, obećanjima o raspisivanju raznih referenduma… – Okidač za veću međunarodnu podršku Kristijanu Šmitu, uključujući SAD, bilo je slanje nacističkog šljema – izjavio je juče šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji inače boravi u višednevnoj posjeti SAD. Između ostalog, on je naveo da je nakon Košarčevog postupka na Zapadu naglo porasla podrška Šmitu da ostane u BiH.
– Svi važni glavni gradovi su reagovali, ocijenili to uvredom i zatražili homogenizaciju podrške Šmitu. Očigledno, ne baš pametan potez – istakao je Crnadak.
Inače uz nacistički šljem Košarac je Šmitu, podsjećamo, poslao i pismo koje je nazvao “Pismo okupatoru”. Da li je slučajno ili ne to što već skoro 20 godina, odnosno svaki put kada se u međunarodnim krugovima povede ozbiljna rasprava o potrebi ukidanja OHR, Milorad Dodik ili neko od najviših funkcionera njegove stranke napravi nešto što isprovocira ostanak Kancelarije visokog predstavnika u BiH, pitali smo za mišljenje stručnjaka za međunarodne odnose iz Beograda, Srećka Đukića. On tvrdi da je zaista prilično indikativno to što aktuelna vlast u Srpskoj, uprkos svemu što se desilo u odnosima s SAD i nedavnog skidanja sankcija, pokušava da novim provokacijama obezbijedi sebi neku perspektivu.
– I vrapcima na grani je jasno da će OHR iz BiH otići onda kada to dozvole unutrašnje prilike, a unutrašnje prilike u BiH već skoro dvije decenije diktira Milorad Dodik – kaže Đukić za Srpskinfo. Već dugo je, dodaje on, uvjeren u to da Dodik i njegovi saradnici “pucaju u pogrešnu metu”, ne bi li pokolebali međunarodnu zajednicu i pridobili je na svoju stranu.
– To je potpuno pogrešan prilaz i stav. Jedino što Dodik time dobija jeste da radikalizuje situaciju i gura Republiku Srpsku na ivicu provalije, ako ona već nije iznad provalije. Ne znam ko Republiku Srpsku danas podržava u svijetu? Zapad je ne podržava, a vidjeli smo i kako se Rusija ponašala kada je trebalo da se produži mandat pojedinim međunarodnim faktorima. Očigledno je da Dodik ne shvata da on i Republika Srpska nisu nikakav faktor u međunarodnim odnosima da bi mogli nekog da ucjenjuju ili prave provokacije, kao što je ta s nacističkim šljemom – ističe Đukić.
To je, tvrdi on, kopanje po ranama koje Srpskoj ne može nikako da se vrati dobrim.
– Iznenađuje me da nema više zdravih snaga u Republici Srpskoj koje se bore za njen opstanak i međunarodni ugled. Ako nema ugleda, Republika Srpska ne može ni opstati – zaključuje Đukić.
Srpskainfo
Politika
STEVANDIĆ OTPUTOVAO U FRANCUSKU! Približavanje EU
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić boraviće od danas do 10. decembra u posjeti Francuskoj, gdje su planirani susreti u više institucija i organizacija značajnih za parlamentarnu saradnju i evropske integracije.
Politika
KRESOJEVIĆ “Još jedan anti–BANJALUKA ZAKON, šta je sljedeće?”
Najavljene izmjene Zakona o građenju, prema kojima bi nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola za objekte veće od 2.500 kvadrata prešla sa lokalnog na republički nivo, izazvale su snažne reakcije u Banjoj Luci. U gradu koji se najbrže razvija i najviše gradi, ovaj potez tumači se kao direktan udar na samostalnost lokalne zajednice.
Mnogi smatraju da se time nastavlja trend centralizacije i oduzimanja ključnih prihoda i ovlaštenja gradovima. Nakon prošlogodišnjeg slučaja sa PDV-om u Banjoj Luci i Bijeljini, sada se, tvrde kritičari, ide korak dalje – preuzimanjem procesa izdavanja građevinskih dozvola na republičkom nivou.
Svoj stav iznio je Bojan Kresojević, član Pokreta Sigurna Srpska, koji ističe da je zakon politički motivisan:
„Ovo su izmjene koje imaju samo jedan cilj – da se razvlasti Banja Luka i oduzme pravo da sami odlučujemo o razvoju našeg grada. Ovaj zakon je još jedan u nizu očajničkih poteza vlasti da se obračunaju sa građanima Banjaluke, zato što već godinama SNSD ne zna za pobjedu u najvećem gradu. Prošle godine smo vidjeli oduzimanje PDV-a Banjoj Luci i Bijeljini, a sada se nadležnost za izdavanje građevinskih dozvola prenosi na ministarstvo. Šta je sljedeće?“
Kresojević upozorava i na širi problem pokušaja koncentracije moći:
„Vlast bi željela da sve poluge moći budu u rukama jednog čovjeka i da se vlast prenosi sa oca na sina, ali Srpska nije monarhija! Srpska je republika, a ne monarhija! Zato se lokalne zajednice moraju razvijati u punom kapacitetu, u interesu građana, bez blokada i razvlašćivanja.“
Najavljene izmjene svakako će otvoriti burnu raspravu, posebno u gradovima koji insistiraju na jačanju lokalne autonomije kao osnovi ravnomjernog razvoja.
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika3 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Hronika3 dana agoPonovo uhapšen Zmaj od Šipova, BJEŽAO OD POLICIJE!
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Zanimljivosti2 dana agoLUKAS O DODIKOVIM PRIJETNJAMA: “Kaže mi da ne idem predaleko, KO JE KOGA PRVI NAPAO?”
-
Svijet2 dana agoUPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
-
Politika2 dana agoSLUČAJ “ĐAJIĆ I DROGA U UKC RS”: Da li bi se narodni poslanici testirali na drogu?
-
Svijet24 sata agoFON DER LAJEN: Sastanak o korištenju ruske imovine završen bez rezultata
