Connect with us

Politika

VRH LISTE garancija za madnat! Evo kako se najlakše postaje poslanik

Iako se vrlo često može čuti da Bosna i Hercegovina ima otvorene izborne liste, u praksi to i nije tako s obzirom na to da je skoro pa odlučujući faktor za ulazak u parlament redni broj na samoj izbornoj listi.

Naime, Izborni zakon u Bosni i Hercegovini definisao je da se mandati koje lista dobije raspoređuju na način da se prvo rangiraju oni kandidati koji osvoje 20 odsto od ukupnog broja glasova koje je dobila ta lista.

U slučaju da na listi nema takvih kandidata, mandati se dodjeljuju po rednom broju sa liste. U slučaju da ima jedan takav kandidat koji je osvojio više od 20 odsto svih glasova te liste u toj izbornoj jedinici, mandat dobija on, a ostali mandati, koje je osvojila ta lista, dodjeljuju se takođe po rednom broju sa liste.

Uzmimo kao primjer treću izbornu jedinicu u Republici Srpskoj iz koje se bira 12 direktnih mandata za Narodnu skupštinu Republike Srpske. Maksimalan broj kandidata na ovoj listi ispred jedne političke partije može biti 17.

Ako pretpostavimo da je ta stranka osvojila 50.000 glasova u toj izbornoj jedinici i dobila četiri kandidata, mandat se dijeli na način da se prvo poredaju oni kandidati koji imaju više od 10.000 glasova od najvećeg do najmanjeg i ako takvih ima četiri, oni osvajaju mandat.

U slučaju da samo jedan kandidat sa te liste koji se, recimo, nalazi na rednom broju 17 ima više od 10.000 glasova, mandat pripada njemu, a ostala tri dodjeljuju se prvom, drugom i trećem sa liste.

Na prethodnim opštim izborima 2018. godine, u Izbornoj jedinici tri SNSD je osvojio četiri direktna mandata koja su dobila prva četiri kandidata sa liste, ali je, recimo, četvrta na listi koja je dobila mandat bila Gordana Tešanović sa osvojena 7.253 glasa, a Momčilo Antonić, koji je osvojio 8.864 glasa, ostao je bez direktnog mandata.

Kasnije, nakon što su od mandata u ovoj izbornoj jedinici odustala dva kandidata, Antonić je ušao u Narodnu skupštinu Republike Srpske, ali zahvaljujući isključivo rednom broju sedam na listi, a ne ličnim glasovima koje je osvojio.

– Mandati koje lista dobije raspodjeljuju se najprije među kandidatima sa liste, od kojih je svaki dobio najmanje 20 procenata od ukupnog broja važećih glasova koje je dobila ta lista i to dodjelom mandata redoslijedom od najvećeg do najmanjeg broja glasova. Ako ima još mandata koje treba dodijeliti listi, a preostali kandidati su dobili manje od 20 procenata od ukupnog broja važećih glasova koje je ta lista dobila, raspodjela mandata među preostalim kandidatima te liste vrši se prema njihovom redoslijedu na listi – navodi se u članu 9.8, stav 2. Izbornog zakona BiH.

U suštini, u Bosni i Hercegovini, kada je riječ o listama, imamo praktično “poluotvorene liste”, s tim da su mnogi mišljenja da su one praktično zatvorene, jer od broja ličnih glasova, osim ako se ne pređe 20 odsto, ne zavisi ništa pa ni osvajanje mandata.

Osim “poluotvorenih lista” postoje one potpuno otvorene, gdje kandidati koji su osvojili najveći broj glasova dobijaju mandat, i potpuno zatvorene, gdje se bez obzira na broj glasova, mandati dijele po rednom broju sa liste.

– Preferirala bih potpuno otvorene liste, odnosno da onaj ko dobije najviše glasova zaista osvoji mandat i ima najveću vrstu legitimiteta. Svi lideri pozivaju se na legitimitet, a onda preko lista sve to poništavaju. Političke partije bile bi najsrećnije da su te liste zatvorene – rekla je za “Nezavisne novine” Tanja Topić, politička analitičarka.

Nezavisne

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ “Glasanje na izborima dužnost i obaveza svakog građanina”

Glasanje na izborima dužnost je i obaveza svakog građanina Republike Srpske, kazao je Draško Stanivuković, predsjednik PDP, te istakao da je u Republici Srpskoj danas praznik demokratije.

“Građani taj praznik čine još svečaniji odlučujući o sudbini i politikama Republike Srpske”, rekao je Stanivuković koji je danas 23. novembra glasao u banjalučkom naselju Petrićevac na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske.

Nastavi čitati

Politika

ŠMIT NAJAVIO obilazak biračkog mjesta u BIJELJINI

Kristijan Šmit najavio je obilazak jednog biračkog mjesta u Republici Srpskoj, tačnije u Bijeljini.

Dijana Savić Božić, predsjednik Gradske izborne komisije u Bijeljini potvrdila je da je Šmit najavio dolazak.

– Gospodin Kristijan Šmit je najavljen od strane Centralne izborne komisije BiH i obiće jedno biračko mjesto na području ove izborne jedinice – rekla je Savić Božić za RTRS.

U Bijeljini pravo glasa ima 111.679 građana, a na terenu je više od 600 posmatrača.

Nastavi čitati

Politika

NI PRAVDE NI SUDA! Revizori tolerišu kršenje zakona, KRIJU PRAVO STANJE

Kada na red dodju revizorski izvještaji, vladajući na sve načine pokušavaju da opravdaju rad korisnika budžeta, kažu u opoziciji. Ocjena Glavne službe za reviziju javnog sektora Republike Srpske za konsolidovani finansijski izvještaj za 2024. godinu, je mišljenje s rezervom, dok je usklađenost poslovanja ocijenjena pozitivnim mišljenjem.

U opoziciji smatraju da revizijski izvještaji ne predstavljaju stvarno stanje, kao i da tolerišu nepoštovanje zakona i finansijske deficite. Glavna služba za reviziju javnog sektora trebalo bi da bude kontrolni mehanizam kada se radi o korišćenju javnih sredstava Republike Srpske, a izvještaji bi trebalo da služe kao prevencija korupcije.

Služba za reviziju mora da bude objektivna i nezavisna od političkog uticaja. Glavna služba pravila zna, a da li ih poštuje?

„Pored namjera Glavne službe za reviziju da minimizira nepoštovanje zakona i sve one propuste i nezakonite radnje koje su se dešavale u javnom sktoru, ona to ipak nije uspjela, nego je dala mišljenje sa rezervom. Suština je na konsolidovanom budžetskom deficitu, koji je prikazan manje, nego što je on ustvari ostvaren, kao i na nekim drugim propustima, a tiču se poštovanja zakona.

Osnovni propusti koji se svake godine pojavljuju jesu javne nabavke, zapošljavanje, v.d. direktori i slično. Dakle ne postoji sistem internih kontrola“, kaže predsjednik Odbora za reviziju Narodne skupštine Mirjana Orašanin.

Osim što Glavna služba za reviziju progleda kroz prste korisnicima javnih sredstava, tako im godinama toleriše neispunjavanje datih preporuka kažu u opoziciji. Sredstva javnih investicija i ovaj put su dodijeljena javnim licima, koja nisu imenovana Prijedlogom programa javnih investicija, niti su dostavila ikakav izvještaj. Ko su ta lica, i da li uopšte postoije, pitaju u opoziciji.

„Vidimo da Vlada nije poštovala preporuke iz prethodnog perioda, te su dvije preporuke potpuno ponovljene, jer od četiri date preporuke, samo je jedna ispoštovana, a tri nisu. Tako da dvije preporuke su potpuno iste kao i prethodne godine, a to je imenovanje ministara, vršilaca dužnosti, dakle nije u skladu sa zakonom, a druga je da Vlada 2024. kao ni 2023. nije poštovala Prijedlog programa javnih investicija za period 2024-2026. godina. Dakle Vlada je samoinicijativno odlučivala kome će dodjeljivati sredstva za projekte, sredstva javnih investicija, a da ta lica nisu obuhvaćena prijedlogom javnih investicija. Ono što je još gore je da ta lica nisu opravdala utrošak tih sredstava, što je konstatovano 2023., konstatovano je I 2024. godine“, kaže Orašanin.

Ništa ubjedljivije ocjene nisu u nu minstarsvima. Ministarstvo energetike i rudarastva objavilo je podatak da po osnovu arbitražnih sporova ima 496 miliona potencijalnih obaveza, kao i 12 milona maraka po osnovu sudskih sporova, bez kamata.

Dok je u revizorskom izvještaju dobilo iste preporuke kao i godinu ranije, a odnose se na nepopunjavanje putnih naloga i ostale manje propuste.

„Ponovo svi ministri, svi direktori javnih preduzeća imaju idealne izvještaje, problemi su pronađeni kod nekih učitelja i nastavnika srednjih škola, fakulteta, kao da se tamo troše veliki novci, rade velike investicije. Ovo je samo pokazatelj da, dok se ne promijeni vlast, dok se ne primijeni politički stav i politička atmosfera prema pitanju odgovornosti, da se ništa neće promijeniti“, kaže narodni poslanik Igor Crnadak.

Opozicija upozorava da su izvještaji politički obojeni, i da se, kako kažu, radi o zloupotrebu revizije u političke svrhe. Nije teško ni običnom čovjeku uočiti da u javnom sektoru postoji mnogo problema, ali Glavna služba za reviziju sve još uvijek prikazuje u ružičastom svjetlu.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Aktuelno